Projekcije u podgorici i nikšiću

Crnogorski kandidat za Oskara: Trenutak kad prestaje zezanje, a počinje život

Bioskopska premijera filma “Poslije zime”, crnogorskog kandidata za 94. Oskara, biće upriličena danas u Nikšiću u “Cinema 213”, a sjutra u Podgorici. Obje projekcije ispratiće i ekipa, a producent Ivan Đurović za “Vijesti” poručuje da će se svako pronaći u nečemu iz filma

1201 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Pet prijatelja iz Nikšića, u svojim kasnim dvadesetim, rasuti su po ostacima Jugoslavije i trude se da sačuvaju svoja prijateljstva, iako ih razdvajaju kilometri...

Tako počinje priča dugometražnog igranog filma “Poslije zime” koji je ovogodišnji crnogorski kandidat za 94. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar, u kategoriji najbolji međunarodni film u ovoj godini.

Bioskopska premijera ovog ostvarenja, po scenariju i u režiji Ivana Bakrača, biće upriličena danas u Nikšiću u bioskopu “Cinema 213” u 20 časova, a sjutra u Podgorici, u bioskopu “Cineplex” u tržnom centru Delta siti, takođe u 20 časova. Obje projekcije ispratiće i glavni glumci: Momčilo Otašević, Ana Vučković, Petar Burić, Maja Šuša i Ivona Kustudić, reditelj i ostali članovi ekipe. Pored Nikšićana i publike u Podgorici, film će biti dostupan i širom Crne Gore u: Tivtu, Baru, Kotoru, Bijelom Polju...

Tokom jedne godine, svih pet likova prolazi kroz niz događaja koji ih dovode do životne prekretnice, da bi uvidjeli da im se mladost naglo završava. Poslije zime, svako od njih mora izgraditi novi svijet za sebe, dodaje se u sinopsisu filma.

Iako generacijski i film “o jednoj generaciji”, namijenjen je i biće interesantan gledaocima svih dobi, što potvrđuju i reakcije publike i struke na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima (Karlovy Vary International Film Festival) gdje je film premijerno i prikazan.

”’Poslije zime’ nam donosi urbanu priču o izazovima na prelazu između mladog i zrelog doba, sa kojom će se milenijalci poistovijetiti, a stariji će je dobro razumjeti”, poručuje ekipa filma koja je na ostvarenju radila oko sedam godina.

Pored reditelja i scenariste Ivana Bakrača, na filmu su radili i producent Ivan Đurović, a koproducenti su Maja Ilić, Nikolina Zečević, Damir Terešak i Guillaume de Seille. Direktor fotografije je Dušan Grubin, montažu potpisuje Nataša Pantić. Dizajner zvuka je Dario Domitrović, a kompozitori su Alen i Nenad Sinkauz. Kostimografiju je radila Milena Miljković, a scenografiju Dragana Baćović. U produkciji su učestvovale crnogorske kompanije Artikulacija Film i ABHO Film, zatim i Akcija Film i Biberche Productions iz Srbije, Maxima Film iz Hrvatske i Arizona Productions iz Francuske.

Mladi reditelj, Ivan Bakrač, za “Vijesti” je govorio o filmu uoči njegove premijere u Karlovim Varima, a bioskopsku premijeru u Crnoj Gori u razgovoru za “Vijesti” najavljuje producent Ivan Đurović.

Film “Poslije zime” očekuje svoju bioskopsku premijeru u Crnoj Gori, nakon što je nedavno selektovan za crnogorskog kandidata za Oskara. Imate li neka očekivanja, s obzirom na to da je publika željna i bioskopa i domaćih ostvarenja?

Meni su već sad poprilično ispunjena očekivanja kada je u pitanju ovaj film. Prošao je vrlo uspješno cijeli proces na način kakav treba da bude svaki film koji se stvara u mikrokinematografijama kakva je crnogorska, a to je da se osloni na svijet, prije svega. Film je podržan od MEDIA, od dva regionalna fonda, razvijao se na Berlinaleu, u Karlovim Varima na dva programa, gdje je imao i svjetsku premijeru.

Scena iz filma: Petar Burić i Momo Otašević
Scena iz filma: Petar Burić i Momo Otaševićfoto: Privatna arhiva

Čini mi se da se publika uželjela bioskopa, to je pokazao i regionalni filmski hit “Toma”, pa da se nadamo da će ih držati taj naboj da dođu i pogledaju naš film. Nadam se da će publika zavoljeti ovaj film, jer ima nešto jako toplo i pozitivno što je reditelj Ivan Bakrač uspio majstorski da prikaže, bez obzira na to što mu je ovo debitantski dugometražni igrani film.

Imamo sreću da je ovaj film već dosta toga učinio za nas, svi ti festivali i radionice, pa nemam potrebu da mistifikujem to što smo crnogorski kandidat za Oskara kao jedini prijavljeni na konkurs. Mi ćemo se svakako potruditi da ga što bolje promovišemo tamo, ali za ozbiljnu promociju filma potrebna su i ozbiljna sredstva, jake agencije i još mnogo toga... Sigurno je da ćemo mi dati sve od sebe.

Reditelj Ivan Bakrač u ranijem razgovoru za “Vijesti” kazao je da je u pitanju generacijski film kakav možda i nijesmo imali priliku da vidimo do sada na crnogorskom tržištu. Šta publika ima priliku da pogleda i o čemu je riječ, šta biste Vi rekli?

Prije svega, “Poslije zime” je jedna topla priča o prijateljstvu, mladosti, o trenutku kad prestaje zezanje, a počinje život! Čini mi se da će se mnogi pronaći i prepoznati.... Ostalo neka sâm film kaže...

Film je nastao u okolnostima koje nijesu bile sjajne po kinematografiju, ali i društvo u cjelini, a predstavlja glas jedne generacije i kao takav donosi priču o prijateljstvu, brzom sazrijevanju, suočavanju s promjenama i životom. Koliko je aktuelan u danas u našem društvu i koliko će se publika identifikovati sa likovima i životima iz filma?

Ovaj film je svjedočantvo jedne generacije rođene krajem 80-ih koji žele da žive normalno, da se zabavljaju, da rade što vole i od toga žive... Da zaborave sve ono što ih je okruživalo kad su bili djeca.... Film je priča o prijateljstvu normalnih ljudi koji hoće da žive, provode se, vole.... Ne zanimaju ih ratovi i klanja, podjele na ove i one...

Scena iz filma
Scena iz filmafoto: Privatna arhiva

Čini mi se da je to možda i posljednja, koliko-toliko, normalna generacija. Kod nas sad niču djeca koja odrastaju u društvu svog telefona, kompa i slično. Njima će biti sve teže da skapiraju šta znači vrijeme provedeno sa ljudima uživo... I uopšte sa ljudima...

S obzirom na to da je proces snimanja i rada na filmu trajao sedam godina, koliko je bilo izazovno privesti kraju i realizovati projekat, koliko se toga u međuvremenu mijenjalo i šta su bili najveći izazovi/prepreke, a šta Vas je dodatno podsticalo?

Ne volim da kukam pa bih i sad izbjegao tu dosadnu priču o lovi i crnogorskom filmu. Meni je drago da je ovaj film dobio veću finansijsku podršku vani nego kod nas i čini mi se da tako i treba. Što će nam film ako ga snimamo samo za našu malu zajednicu. Onda je to vježba, a ne film. Treba pečat od vani, a ovaj film ih ima više. Mi smo imali odličnu regionalnu ekipu tokom cijelog snimanja, kasnije nam se pridružio i francuski producent koji nam je pomogao u postprodukciji i promociji. Lijep je osjećaj kad film sa rediteljem debitantom otvori vrata meni više nego što sam ja njemu!

Kakav je osjećaj sada pred premijeru i budući život filma, posebno kad se prisjetite tog procesa koji je za Vama i čitavom ekipom, a dodatno jer Vas je uhvatio i period pandemije?

Imali smo nekoliko nesrećnih okolnosti na koje nijesmo mogli uticati ili ih predvidjeti. Prvo smo čekali snijeg, ali nas je nebo izdalo nekoliko puta. Onda je došla korona, otkazani mnogi festivali, nakupilo se filmova iz cijelog svijeta i svi se bore da imaju premijeru na nikad skučenijoj listi festivala. Mi nijesmo htjeli online premijeru bez obzira na veličinu potencijalnog festivala, htjeli smo pravu premijeru na nekom od A festivala.

Film Poslije zime
foto: Privatna arhiva

I imali smo je! I onda se sve te ružnije stvari koje su se dešavale lagano zaborave... Ali, ono što se pamti je rijetko dobra atmosfera tokom snimanja, nevjerovatna razmjena energije između glumaca/glumica koji nose ovaj film, tolika i takva da se sve što je prijetilo ovom filmu lako zaboravilo! Ja ne znam jesam li samo subjektivan, ali čini mi se da će svakog ko pogleda ovaj film, ta energija osvojiti.

U susret premijeri, da li biste nešto poručili gledaocima?

Moja poruka je kratka - pogledajte film, u nečemu iz filma sigurno ćete se pronaći!

Prepoznati projekti na kojima radi

Film “Poslije zime” je koprodukcija Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Francuske... Koliko je važno za Crnu Goru i domaću kinematografiju to što su ga prepoznali producenti?

Meni lično je jako bitno da film na kojem ja radim prođe sve faze proizvodnje na način kakav je ustaljen u Evropi, a nekoliko filmova u zadnjih par godina pokazuju da to postaje normalno i za nas. Dakle, film mora biti prepoznat vani kroz razvoj na prestižnim radionicama, prepoznat kroz sufinansiranje od fondova, regionalnih pa do krovnih kakvi su Eurimages, MEDIA i slično. Ako dobije sve te pečate, onda taj film ima potencijal.

Ivan Đurović
Ivan Đurovićfoto: Privatna arhiva

Ukoliko to izostane, onda ne predstoji ništa drugo nego da se hvališemo nekakvim festivalima kojih nema na bilo kojoj relevatnoj listi, da se hvalimo palanci da smo čudo od talenta, ali da to niko nije prepoznao vani i slično. Meni je jako žao takve projekte, a sa druge strane, drago mi je što svi projekti na kojima radim u zadnjih nekoliko godina zaista postaju prepoznati i od fondova i od A festivala...

Preporučujemo za Vas