Demokratija za medij filma

Raznovrsnim sadržajem manifestacija privukla je publiku u Podgorici, a zatvorena je dodjelom nagrada najboljima u domaćoj, regionalnoj i internacionalnoj selekciji

1530 pregleda 43 reakcija 1 komentar(a)
Polaznice radionice aktivističkog filma i Mladen Ivanović, Foto: Smotra kratke video forme
Polaznice radionice aktivističkog filma i Mladen Ivanović, Foto: Smotra kratke video forme

Bogat repertoar raznovrsnih poetika, žanrova, stilskih izraza, uz neospornu iskrenost, kreativnost i kvalitet izazvao je oduševljenje dokazano aplauzima, ali i suzama, među publikom nedavno završene Smotre kratke video forme, odnosno Festivala alternativnog videa koji je tokom vikenda održan u Podgorici. Ovogodišnje izdanje zaključeno je dodjelom nagrada, ali i postavljanjem cilja da se priča koja traje 16 godine podigne na veći nivo, da se film kao medij oslobodi predrasude da je namijenjen samo za ‘elitu’ već da bude široko dostupan, a sve u cilju demokratizacije tog medija.

Nakon dvodnevnog maratona kratkih filmova, žiri u sastavu: iz Kino kluba “Split” Tonći Gaćina, prošlogodišnji pobjednik Matija Brajović, i urednik Smotre Zoran Bojović, izabrao je najbolje filmove. U domaćoj selekciji izdvojio se kratki video “Mi, Jovetići zDubove (1:00), autora Saše Jovetića, uz obrazloženje:

”Video nastao u blizini Amiensa na vožnji bicikla od Londona do Pariza, britko i komično potencira skoro pa zaboravljeni stereotip naše plemensko-brastveničke supermacije”.

Specijalno priznanje žiri je dodijelio video radovima “Ožiljci” (15:00) Andrije Rašovića i “Selfie Waltz” (0:33) Vladana Đurišića, ”zbog zanimljivog tretmana realnosti i filma, kao i efektne upotrebe jednog kadra”.

Najbolji kratki video u inostranoj seleciji je “Rudy’s Blue Boogie” (03:00) čiji je autor Janek Koza iz Poljske, a u pitanju je “video o neobičnom, nagom superheroju koji je odlučio da pomogne ljudima”.

Najbolji kratki video u regionalnoj seleciji je “Prirodni odabir” (9:40) Alete Rajič iz Bosne i Hercegovine, a u pitanju je “magična animacija žene srne, zarobljene u urbanim prostorima dosade”.

Sjećanje na Šomija

Smotra je ove godine, umjesto govorom, otvorena kratkim video-programom u spomen na čuvenog podgoričkog oriđinala, Dragana Šomija Roganovića. Prikazan je video koji je snimljen krajem decembra 2011. godine.

”Šetajući po Mirkovoj varoši, Šomi se prisjeća(o) nekih važnih ljudi i događaja”, podsjetili su organizatori koji nijesu zaboravili da se prisjete Šomija, a Zoran Bojović je “Vijestima” kazao da je to bilo nezaobilazno, kao i ostatak programa.

”Šomi je volšebno i svečano otvarao našu Smotru od 2006. godine, tako da smo početak festivala posvetili njemu. Željeli smo da mu se odužimo, jer je on bio i činio festival svih ovih godina. Emitovali smo dvadeset minuta snimaka koji su nastali prije deset godina, kada je Šomi briljirao u svojoj priči, a koji nikada nijesu emitovani. Pokušali smo da dotaknemo to sjećanje na njega i njegove govore na otvaranju naše Smotre, imajući u vidu da je on nedavno i prebrzo otišao da bismo mogli da reagujemo kao ljudi koji su se družili sa njim. Velika je to priča u pitanju, a mi smo na ovaj način upriličili neki vid omaža”, kazao je Bojović.

Program je obuhvatao domaću, regionalnu i internacionalnu selekciju. Prikazano je 15 domaćih ostvarenja i veliki broj regionalnih i internacionalnih čiji su selektori bili Mladen Ivanović, koji se i sam predstavio filmom “Fuck the Police”, a selektori iz inostranstva bili su prijatelji i saradnici organizatora iz svijeta.

”Internacionalna selekcija je i ove, kao i svake prethodne godine, zaista bila vrhunska, a za ljude koji znaju da gledaju kratki video, ta selekcija je definitivno bila magična, prava poslastica za ljubitelje kratke video forme. Naši internacionalni selektori su iz Kanade i Bjelorusije mogu s ponosom reći da su pokupili sve ono što su vidjeli kao primamljivo i kvalitetno na festivalima u svijetu na kojima su prisustvovali”, kazao je Bojović.

foto: Smotra kratke video forme

Dostupnost kratkog filma

Kratka video forma danas je specifičnija nego ikad - dostupna je svima uz neograničenu slobodu teme, telefona i kamere, automatska je i momentalna u trenutku koji se primijeti kao važan ili inspirativan, a istovremeno je i izazovna ili zahtjevna da bi u nju stalo sve ono što bi neko možda želio da ispriča putem videa. Bojović ističe da je upravo pristupačnost bavljenja videom nešto na šta organizatori ove Smotre od samog početka i upućuju.

”S obzirom na to da je forma kratkog filma dostupnija nego ikad, mislim da je to i vrhunska šansa za sve da rade, da se oprobaju u kreativnom radu. Ko već zna elemente filmskog jezika, taj samo sopstvenom kamerom može napraviti iskrenu priču koja će publiku dovesti i do suza, kojih je bilo i na ovogodišnjoj Smotri. Treba praviti te male filmove koji, realno, jesu daleko od tih estradnih produkcija i kopija Holivuda, ali su iskreni i kreativni, što je suština kratke video forme i naše Smotre”, poručio je on.

Mladen Ivanović pozvao se na svoje iskustvo i kazao da mu kratka forma mnogo više leži i omogućava.

”Lično učim da više budem lirski, a manje epski Crnogorac, pa mi kratka forma daje više šanse da se sažmem i poentiram kroz jab-jab-uppercut a ne kroz deseterce”, navodi Ivanović, a očigledno je da to privlači i publiku, potvrđuje urednik.

”Svake godine publika sve više posjećuje ovaj događaj. Možemo reći da imamo alternativnu publiku, nekima se svidi sve, nekima svega par filmova, ali siguran sam da će svako biti zadovoljan i da će se teme za razgovor i razmišljanje otvoriti, a možda i probuditi kreativnost i ambicija među posjetiocima”, zaključio je Bojović.

Plakat
foto: Smotra Kratke Video Forme 2021.

Aktivističkim filmom protiv autocenzure

Posebnu pažnju ljubitelja filma, ali i publike privukla je i ovogodišnja kratka filmska radionica aktivističkog dokumentarnog filma koju je održao Mladen Ivanović.

”Kako sam trenutno na Akademiji Dramske Umjetnosti u Zagrebu, odsjek dokumentarni film, program koji tamo pohađam htio sam da prenesem ovdje našim mladim snagama. Ideja koja stoji iza aktivističkog filma je da obrađujemo teme u društvu koje nas se tiču, s naglaskom na probijanje autocenzure koja nam je ime i prezime ovih dana. Nastala su četiri filma na koja sam veoma ponosan. Četiri autorke, Danica Kovačević, Milena Đukić, Tara Simović i Katja Jovanović, predstavile su se objektivnoj podgoričkoj publici sa svojim filmovima. Reakcije su bile pozitivne čime smo dobili potvrdu i podstrek za nastavak”, kaže Ivanović i nastavlja:

”Upravo iz tog razloga smo pozvali jednog od mojih profesora, koji je i važan zupčanik Kino kluba Split, Tonćija Gaćinu. On je tu da nam prenese ‘know-how’ kako bi i mi možda vratili ono što smo nekad imali, a to je Foto kino klub Titograd, odnosno Kino klub Podgorica. Ideja je da se vrati ‘Tehnika - Narodu’ i da svako može da dobije opremu, produkciju, podršku materijalnu i nematerijalnu i da obrađuje teme i ideje koje ga se tiču. Bez autocenzure! Vidjećemo da li smo kadri za to, ali Smotra koja traje 16 godina i na neki način nastavlja tu ideju koja je devedesetih prekinuta raspadom one lijepe zemlje. Čini mi se da je vrijeme da se priča podigne na veći nivo, jer film ne treba biti samo za ‘elitu’ već mora biti dostupan i onima koji su bez akademije. Sve u cilju demokratizacije filmskog medija”, naglasio je Ivanović.

Bojović je kazao da je posebna veličanstvenost ove radionice to što je publici predstavila emociju i iskrenost.

”Radionica aktivističkog filma koja je održana drugi dan iznjedrila je četiri izuzetno iskrena filma koji su i produkcijski lijepo formatirani, a tematski brutalno iskreni toliko da su oduševili publiku. Takve iskrenosti nedostaje i našoj kinematografiji i našem društvu. Ne sjećam se kad sam zadnji put pogledao video ili kratak film na temu, na primjer, suicidalnih tendencija, borbe koju vodi majka sa autističnim djetetom, a sve je to dio našeg društva, sviđalo se to nama ili ne. To su bile neke od tema koje su okupirale polaznice radionice”, rekao je Bojović.

On je dodao i da je prisutne sa radom i misijom Kino kluba Split upoznao njegov predstavnik, gost ovogodišnje Smotre, Tonći Gaćina.

”Upoznali smo kultni kino klub koji djeluje od 1952. godine i koji predstavlja ono što bi bio Kino klub Titograd da ga devedesete nijesu raznijele. To je bilo nešto što je dodatno upriličilo manifestaciju koja je za nas koji je organizujemo po 16. put bila izuzetno lijepa i jedinstvena”, zaključio je Bojović.

Organizator Smotre kratke video forme je nevladina organizacija “Zabjelo Republika”, a festival su podržali Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada.

Bonus video: