Pisci imaju unutrašnji egzil

U sklopu razgovora "Između kultura i klasa: migracije i identiteti" i " "Između kultura i jezika: jezik i identiteti" sinoć su u Podgorici predstavljeni pjesnici: Barbara Delać, Stevan Tatalović, Natalija Milovanović i Luka Boljević

1574 pregleda 0 komentar(a)
Tatalović i Delać, Foto: Krsto Vulović
Tatalović i Delać, Foto: Krsto Vulović

Program nazvan “Postjugoslovenski književni korpus - pisci mlađe generacije”, počeo je sinoć razgovorom sa mladim pjesnicima, a u pitanju su dva razgovora: "Između kultura i klasa: migracije i identiteti” i "Između kultura i jezika: jezik i identiteti". Program je realizovan u sklopu martovskog programa promocija knjige i projekta "Zajednička čitaonica" koji realizuje Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada.

Između kultura i klasa: migracije i identiteti

Mladi pjesnici Barbara Delać i Stevan Tatalović u svom stvaralaštvu se dominantno bave temom egzila, a da to rade na dobar i kvalitetan način svjedoče i njihove prve nagrađene pjesničke zbirke koje se govore o pitanjima savremenog društva: tranziciji, post-tranziciji, kapitalizmu, neoliberalizmu, ali i ljudima na margini.

To je primijetila i istakla Valentina Knežević koja je bila moderatorka razgovora koji je sinoć upriličen u Podgorici, u Kuslevovoj kući. Književni debatni program koji je organizovan posvećen je piscima mlađe generacije postjugoslovenskog književnog korpusa - članovima Foruma mladih pisaca Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" i prijateljima.

U prvom od planiranih razgovora, "Između kultura i klasa: migracije i identiteti”, učestvovali su upravo Barbara Delać i Stevan Tatalović.

Iako nije ni bio pisac u egzilu, a referišući na esej Dubravke Ugrešić iz knjige “Zajednička čitaonica” koja je objavljena u okviru projekta, Tatalović je istakao “kako pisci imaju unutrašnji egzil”, tako da on zapravo i ne mora zaista da im se desi da bi ga osjetili i predstavili u svojim djelima.

"Svi smo mi zapravo na nekoj vrsti margine, a poezija je svakako ta koja je na margini, stavljajući se na stranu marginalizovanih ljudi - na neki način braneći ih", rekao je on.

Tatalović
Tatalovićfoto: Krsto Vulović

Barbara Delać je istakla je da je tema egzila izuzetno aktuelna u zemljama bivše Jugoslavije, a da ju je život u Berlinu dodatno angažovao u istraživanju teme. Delać se kroz svoju poeziju bavi klasom neprivilegovanih, bilo da se radi o polu, rasi, religiji, seksualnoj orjentaciji i tvrdi da upravo kroz umjetnost, u ovom slučaju poeziju, može da im pruži neku vrstu prostora.

Delać
Delaćfoto: Krsto Vulović

Između kultura i jezika: jezik i identiteti

U okviru drugog razgovora "Između kultura i jezika: jezik i identiteti", predstavili su se Natalija Milovanović i Luka Boljević koji se u svom stvaralaštvu bave pitanjem jezika, s više aspekata i na različite načine.

Milovanović i Boljević
Milovanović i Boljevićfoto: Krsto Vulović

Govoreći o slovenačkim piscima mlađe generecije, čija je predstavnica, i njihovom odnosu prema postjugoslovenskoj književnoj sceni, Milovanović je kazala da se “ti pisci uopšte ne osjećaju dijelom postjugoslovenske scene i književnosti, upravo zbog prevođenja na slovenački koje je masovno prestalo nakon 1992. godine, kada je i ukinut srpskohrvatski jezik u školama, a knjige koje su bile obavezna lektira širom nekadašnje Jugoslavije, prestale su da to budu u Sloveniji.

Milovanović
Milovanovićfoto: Krsto Vulović

"Fokus se potpuno prebacio na domaću i stranu književnost”, istakla je Milovanović uz napomenu da nove generacije u Sloveniji mahom ne razumiju bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski jezik.

Boljević je sugerisao da je bitno raditi na povezivanju mladih autora u regionu, i da su odlični povodi za upravo književni konkursi koji su posebno značajni za autore koji dolaze iz malih sredina, kakva je crnogorska.

"Bez obzira što Jugoslavije više nema, književnost koja nastaje na našim jezicima zapravo se u potpunosti razumije, a taj zajednički književni prostor se uopšte nije razjedinio", dodao je Boljević.

Boljević
Boljevićfoto: Krsto Vulović

Slijedi "Od danas do sjutra. Ko je Adrian Lister?"

U okviru manifestacije “Zajedničkog”, do kraja marta u Kuslevovoj kući biće otvorena izložba “Marginalije zajedničkog” kustoskinje Nele Gligorović, u okviru koje su predstavljeni radovi umjetnika/ca Lane Čmajčanin, Adrijane Gvozdenović, Igora Grubića, Vladana Jeremića/Rene Redle. U subotu 19. marta, u 13 časova, takođe u Kuslevovoj kući, biće organizovana “zajednička čitanja” umjetnice Adrijane Gvozdenović, koja predstavljaju dio njenog rada “Od danas do sjutra. Ko je Adrian Lister?” u okviru te izložbe.