Underhill fest, zajedno sa publikom i autorima, konstantno raste

Film kao dokument trenutka

Festival ima i svoju edukativnu stranu koja u mnogim slučajevima rezultira i novim filmadžijama na domaćoj sceni

4719 pregleda 0 komentar(a)
Sa jučerašnje konferencije, Foto: Milica Nedeljković
Sa jučerašnje konferencije, Foto: Milica Nedeljković

Pored toga što motiviše, podstiče, prikazuje raznovrsne priče i crnogorskoj publici nudi vrhunski program, a glavnom gradu donosi energiju poletnosti i ljeta, Međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma Underhill fest ima i svoju edukativnu stranu koja u mnogim slučajevima rezultira i novim filmadžijama na domaćoj sceni.

Pored domaćih, za Underhill svoje početke vežu i mnogi regionalni stvaraoci koji se festivalu naknadno i vraćaju, neki kao učesnici, neki i u svojstvu žirija, dok drugi dalje šire lijep glas o festivalu i zemlji.

Odskočna daska i motivacija

Jedan od njih je i reditelj Mladen Ivanović čiji je kratki film “Zavjet” prikazan u nedjelju veče u Njegoševom parku, na terenu Košarkaškog kluba Budućnost, u okviru selekcije “Sedam kratkih”. Govoreći na konferenciji za medije održanoj juče, Ivanović se podsjetio svojih početaka koje vezuje upravo za ovaj festival.

Ivanović na konferenciji za medije
Ivanović na konferenciji za medijefoto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

”Underhill je prva i odskočna daska za sve nas koji stvaramo u Crnoj Gori. Iznijeću jednu malo intimniju priču o svojim počecima... To je bila 2011. ili 2012. godina kada je nekim čudom Vuk (Perović) uspio da film ‘Five Broken Cameras’ dobije prije nekih ‘većih’ festivala (film čiji su reditelji Palestinac Emad Burnat i Izraelac Gaj David, a koji je prikazan na brojnim festivalima širom svijeta i osvojio veliki broj nagrada među kojima i nekoliko Emija i nagradu na Sandensu- prim.nov.). Sjećam se da sam, kada sam pogledao taj film, dobio ozbiljnu inspiraciju ka stvaralaštvu koje može da djeluje unutar sebe i možda je to bila jedna od inicijalnih kapisli zašto sam pošao na Cetinje, a kasnije i u Zagreb. Zbog toga vjerujem da Underhill samo treba podržati. To je festival koji pored prikazivačke ima i još jednu izuzetno važnu djelatnost, a to je edukacija publike. Crna Gora je mala zemlja i, nažalost, nije kao da imamo mogućnost da svaki dan gledamo neke recentne dokumentarce, a kod nas se često pod dokumentarcem podrazumijeva taj ekspozicijski, izlagački, televizijski dokumentarac. Zbog toga je moj osjećaj da sem svega ovoga o čemu govorimo u kontekstu filmskog festivala, postoji i ta važna nota edukacije publike”, istakao je on juče.

Ivanović je završio osnovne studije filmske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a trenutno završava postdiplomske studije u Zagrebu, na odsjeku TV i filmska režija, smjer Dokumentarni film. Moderator konferencije i portparol festivala Miroslav Minić podsjetio je da je u toku i škola dokumentarnog filma “Teen Docs” koja se realizuje u prostorijama kompanije “One”, a na kojoj je jedan od mentora i Mladen Ivanović, uz umjetničkog direktora i selektora Underhill festa Vuka Perovića. Polaznici i polaznice će snimati kratke dokumentarne filmove koji će biti prikazani sjutra veče na zatvaranju 13. Underhill festa u Njegoševom parku u Podgorici.

Polaznici Teen Docs škole
Polaznici Teen Docs školefoto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

Težak zadatak za žiri

Reditelj iz Srbije Ognjen Glavonić je ovogodišnji član žirija na Underhillu, gdje je 2018. prikazan njegov film “Dubina dva” kada je dobio Specijalno priznanje žirija. On je istakao da je zadatak ovogodišnjeg žirija težak, samim tim što je repertoar veoma dobar.

”Te odluke su uvijek teške, govorim iz autorskog ugla, jer je uvijek neprijatno kada se nešto na čemu si radio dugo vremena nađe u nekoj selekciji na čiji kontekst nemaš uticaja, a tek nemaš uticaja na to kakve će kritike i kriterijume žiri imati. Ja ovdje nijesam došao s nekim unaprijed priređenim kriterijumom, niti nam je iko iz organizacije festivala bilo šta sugerisao i s te strane je zanimljivo gledati filmove bez ikakvog opterećenja. Filmovi koje sam do sada vidio su veoma, veoma različiti i jednostavno ću kroz razgovor s druga dva člana žirija (Ivan Čojbašić iz Crne Gore i Dina Pokrajac iz Hrvatske) vidjeti i dogovoriti šta će se nametnuti kao nešto što je nama najzanimljivije ili najbitnije. Uvijek presudi saradnja ljudi koji obavljaju posao žirija i nemoguće je realno procijeniti koji je film bolji u odnosu na neki drugi”, istakao je Glavonić i kazao da je primijetio da je publika porasla, kao i sami festival...

Glavonić na konferenciji za medije
Glavonić na konferenciji za medijefoto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

Ivanović je dodao da je upravo Glavonićev film “Dubina dva” bio inspiracija za pejzažni dokumentarac kakav je film “Zavjet”, nastao na predmetu “Hibridni film” profesora Igora Bizinovića.

”Kombinacijom kontrasta između vizuelnog i narativnog pokušao sam da predstavim šta zapravo mi jesmo, a šta su kodovi zapisani u svima nama”, istakao je Ivanović.

Trenutak krize podiže duhove prošlosti

Minić je iznio veliko zadovoljstvo organizatora i saopštio da je otvaranje festivala ispratilo više od 500 gledalaca, a brojnu publika kasnije nijesu poljuljale ni nepogodne vremenske prilike. Jedne večeri festivalski program je upriličen u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, a preksinoć je publika ostala do kraja uprkos jakom vjetru koji je, na kraju i prekinuo projekciju filma “Ostrov - izgubljeno ostrvo”. Prethodno je prikazan film “Žica” Tihe K. Gudac koja je istakla da joj je posebno drago što se crnogorska premijera desila baš na Underhillu, a objasnila je i kako je film nastao i priča se dalje razvila u neočekivanom pravcu...

Tiha K. Gudac i Miro Minić razgovaraju o filmu nakon projekcije
Tiha K. Gudac i Miro Minić razgovaraju o filmu nakon projekcijefoto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

”Taj film je dio projekta o evropskim granicama koji se zove ‘Granice’. Belgijski producent Frederik Nikolaj koji je odrastao u slobodnoj Evropi bez granica, u odrasloj dobi je otišao i susreo se sa vanjskim granicama Evrope i shvatio da su ljudi na granicama Sovjetskog Saveza snažno obilježeni time što žive na granici. To je bio neki trenutak osvješćenja za njega, nešto što je njemu nepoznato, a zbog čega je poželio da napravi veliki projekat o vanjskim evropskim granicama i pritom je htio dati glas lokalnim autorima”, priča Gudac koja je, otkriva, na preporuku jedne hrvatske producentkinje režirala film na temu žilet žica koju imamo na hrvatskoj granici.

Ona je istakla da je bilo zanimljivo raditi film za Evropljane iz perspektive nekog ko je, kaže, obilježen granicama, što kroz sukobe, što kroz sve peripetije prilikom putovanja...

”Film se tokom samog snimanja dosta mijenjao i na kraju je to priča o jednoj maloj zajednici, ljudima koji žive oko rijeke Kupe, na čijim obalama je danas postavljena žilet žica koja razdvaja ljude, mijenja životne dinamike, ekološki sistem i stvara krizu, a neka moja opservacijska teorija je bila da trenutak krize podiže duhove prošlosti i prezentuje plastična lica u društvu. Mislila sam da je ta kriza dosta zanimljiv opservacijski trenutak. Kako su u taj kraj počeli ilegalno dolaziti emigranti, a pošto je žica dignuta svi su mislili da se oni nikada neće pojaviti, proširila sam priču i na realnosti ilegalnih emigranata i na izbjegličke hotspotove, a na kraju film tematizuje hrvatsko-slovenačku i hrvatsko-bosansku granicu, jednu kao prva vrata Evrope, a drugu kao druga, odnosno posljednja vrata slobodne Evrope. Meni se čini da je moj film dokumentovanje savremenog trenutka u kojem smo mi opet preuzeli poziciju ‘vrata Evrope’. Ono što se sada događa je trenutak kada se treba zapitati šta znači to”, objasnila je ona i dodala da je tokom snimanja često imala osjećaj koji ju je bilo strah da izrazi...

Iz filma Žica
Iz filma Žicafoto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

”Činilo mi se da se kroz tu malu zajednicu koju ja snimam zaista vidi da je Evropa puno nestabilnija i neslobodnija nego što se predstavlja. Evropa se velikim pitanjima bavi na vrlo površan i autodestruktivan način. Ponovo moja teza koja se izdvaja i kroz moj rad je da je čovjek na prvom mjestu, ali smatrala sam da barem kao osoba koja radi dokumentarne filmove mogu nastaviti istraživanje na tom tragu jer je sistem tu, još jednom, neuspješan. Nadam se da će film zadržati neku vrijednost kao dokument trenutka”, zaključila je ona govoreći o filmu...

Crna Gora je filmična i potentna za dokumentarne filmove

Koliko je dokumentarni film jedinstveno sredstvo izražavanja govori i činjenica da čak i nakon pogledanog dokumentarca gledalac drugačije gleda na život, svakodnevne ili pak nesvakidašnje okolnosti. Tako je i sa Mladenom Ivanovićem kojeg je gledanje usmjerilo ka Akademiji, a kasnije praktičan rad učinio da primjećuje i ono o čemu inače ne bi...

"Crnu Goru kao zemlju sada vidim nekim potpuno drugačijim pogledom i drugim očima. Crna Gora je izrazito filmična i potentna zemlja za dokumentarne filmove. Prvo, mi nemamo mogućnost da radimo masovne produkcije koje su se nekad možda radile, ali baš zbog toga što nemamo, otvaraju nam se nove mogućnosti da radimo razne druge filmove. Em je lijepa država, a kao društvo smo potentni za dokumentarne filmove zbog raznih stvari, između ostalog i zbog drakonskih zakona i naših shvatanja kako svijet (treba da) funkcioniše", kazao je on.

U nedjelju veče je prikazan njegov film "Zavjet" koji prati Nikolu (33) dok nabraja sve svoje pretke, od početka njegove loze do njega samoga, u vremenskom razdoblju od 250 godina.

"Uz svakog pretka govori u kom ratu se slavno borio, koju medalju je dobio i gdje je kosti ostavio. Kao kontrast audio narativa mu se suprotstavlja vizuelni narativ koji otkriva napušteno i kontemplativno groblje u centru grada. Nikolin plan je da nastavi tradiciju ratovanja na, danas, tuđim teritorijama", navodi se u sinopsisu.

Mladen Ivanović nakon projekcije filma 'Zavjet'
Mladen Ivanović nakon projekcije filma "Zavjet"foto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

Ivanović trenutno režira dugometražni dokumentarni film “Kontra admiral” o Krstu Đuroviću koji je odbio granatirati Dubrovnik, a u fazi postprodukcije je i film radnog naziva “Petrova Gora“ o jednom o najznačajnih modernističkih spomenika na prostoru bivše Jugoslavije koji je djelo Vojina Bakića. Na konferenciji za medije je govorio malo više o tome...

"U tom procesu na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu dosta vremena posvećujemo praksi i na osnovu toga što donosimo na dnevnoj bazi možemo da vidimo koje su nam teme potentne i interesantne i na osnovu njih da radimo neke ostale filmove koji nas se tiču. Tako je nastala i ideja o filmu za master rad, o spomeniku na Petrovoj Gori. Pored toga, već neko vrijeme radim i na jednom dugometražnom dokumentarnom filmu... Film je smješten u 1991. godinu kada kreće ratni vihor na prostoru cijele Jugoslavije. Crna Gora od Ulcinja do Slovenije ima svoja dva kontraadmirala, a obojica u jako kratkom vremenskom periodu završavaju na tragičan način. Ja se fokusiram na jednog od njih, to je kontraadmiral Krsto Đurović koji je 1991. godine odbio da granatira Dubrovnik i da se prepusti svemu tome što se kasnije desilo. Malo kasnije, pod, do dana današnjeg, nerazjašnjenim okolnostima, on završava tragično padom helikoptera. O tome se ne govori, to niko ne spominje, a to je meni poslužilo kao inicijalna kapisla, iako se neću kasnije baviti samo tim događajem, ali to jeste neka vrsta katalizatora, odnosno pokretača tog filma. Na tome radim u produkciji Artikulacije sa Ivanom Đurovićem i Restart sa Oliverom Sertićem", otkrio je Ivanović, a crnogorska publika s radošću iščekuje ostvarenje na kojem je angažovana provjerena i snažna ekipa.

Publika uz festival raste

Na konferenciji za medije prisutnima se obratila i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović koja je izrazila zadovoljstvo što FCCG podržava festival poput Underhilla.

Sa otvaranja festivala
Sa otvaranja festivalafoto: Milica Nedeljković / UnderhillFest

”Ono što mi je posebno drago je što se lokacija u Njegoševom parku nekako ustalila, a samim tim kako se na jednom mjestu konstantno održava festival i publika se navikava i postaje sve brojnija iz godine u godinu. Vjerujem da će, kako godine budu prolazile, s obzirom na program i goste, Underhill biti još više prepoznat i priznat van granica Crne Gore, kao dokaz da vi radite, a mi podržavamo, nešto što je veoma dobra stvar”, poručila je ona.

Producentkinja filma “Tvornice radnicima” Sabina Krešić na konferenciji za medije je, pored predstavljanja višenagrađivanog ostvarenja, istakla da je i njoj posebno drago što je crnogorska premijera baš na Underhillu, jer djeluje kao festival koji njeguje i gradi lijepu publiku, ali i kao festival kojeg zajednica iskreno podržava...

Projekcija filma "Tvornice radnicima" sinoć je prekinuta usljed iznenadne kiše, a organizatori će danas obavijestiti javnost o novom terminu prikazivanja.

"Inavečka tvornica alatskih strojeva ITAS jedina je fabrika u tranzicijskim zemljama koju su radnici uspjeli da preuzmu. Fabrika je napravljena šezdesetih godina prošlog vijeka i nekada je hranila pola sjeverne Hrvatske. Svjesni toga, radnici unutar fabrike su se oduprli privatizaciji i pljački koja je bila potpuno normalan model preuzimanja društvenog vlasništva. Ovaj film zapravo prati radnike unutar fabrike i ne izlazi van tog prostora. Na taj način, zapravo propituje da li je samoupravljanje, koje je nekada u bivšem sistemu bio jedan vrlo premeniti super ekonomski model poslovanja i organizacije radnika i sistema, uopšte moguće danas, u današnjem sistemu koji je izrazito kapitalistički i liberalan? Film propituje i koliko smo mi važni jedni drugima kao kolektiv, a gdje će individualizam zapravo prevladati", otkriva ona.

Underhill Fest
foto: Promo

Večeras zapisi iz života

Večeras su na programu tri filma koja donose zapise iz života, sjećanja i uspomene s melanholičnim prizvukom koji se naslućuje iz sinopsisa...

Kratki film “Pater” Martine Marasović iz Hrvatske otvara večerašnji program festivala Underhill u 21 čas. Ovaj kratkometražni dokumentarni film u selekciji “Sedam kratkih” donosi “naše kratke priče i sjećanja”, navodi se u sinopsisu.

Film o prijateljstvu između režisera i pecaroša koji je ogluvio tokom rata u Bosni, zatim se povukao na jezero da živi u samoći, pod nazivom “U potrazi za konjima” reditelja Stefana Pavlovića biće prikazan u 21.15.

U 22.45 na repertoaru je film Robina Hunzingera “Ljubičasta i banda pljuvača krvi” iz međunarodne selekcije.

”Nakon smrti bake Eme, Robin Hunzinger i njegova majka Klodi pronalaze pažljivo očuvanu kolekciju pisama koje je Ema dobijala od djevojke po imenu Marsel”, piše u opisu francuskog filma.