Područna jedinica (PJ) Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), zadužena za sjeverne opštine, oformljena je u Mojkovcu prije četiri godine i ima dva zaposlena, ali ne i kancelarije.
Iz Uprave su “Vijestima” kazali da bi se moglo konstatovati da ta PJ “postoji samo na papiru”, te da se “ne bavi zaštitom kulturnih dobara, jer izvještaji koje su obavezni da šalju na pokazuju nikakav rad”.
Rodoljub Ćorić načelnik PJ u Mojkovcu, međutim kaže da je minulih godina imao puno posla.
Tvrdi da je “za kratko vrijeme funkcionisanja PJ imao više od 40 izlazaka na teren” i da je u više navrata radio trošeći sopstveno gorivo i bez dnevnica, a to što nemaju kancelariju, nije pitanje za njega.
”Načelnik koji nema kancelariju prima platu i ima karticu za gorivo. Za šta prima platu, ako nema kancelariju i ako se ne bavi poslom iz domena zaštite kulturnih dobara meni nije jasno, jer izvještaji koji su obavezni da šalju ne pokazuju nikakav rad”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz UZKD.
PJ u Mojkovcu oformljena je u septembru 2018. godine i trebalo je da obavlja izvršne i stručne grupe poslova na teritoriji opština Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac, Plav, Gusinje, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Šavnik i Žabljak. Započelo se, kaže sagvornik “Vijesti”, “nečim što je dobra ideja, ali nije urađeno ništa”.
”To je trebalo da bude druga prodručna jedinica, pored kotorske, koja se brine o zoni koja je pod zaštitom UNESCO-a i još mnogo toga. Ona je trebalo da pomogne da se stanje u zaštititi kulturnih dobara i svih onih poslova vezanih za za zaštitu pokretne i nepokretne baštine, preporodi. Od 8. aprila ove godine u okviru PJ Mojkovac sistematizovano je ukupno četiri službenička mjesta, od kojih su dva popunjena i to mjesto načelnika i mjesto samostalnog savjetnika III, arhitekta”, objašnjava on.
Prema njegovim riječima, ta PJ “nema rezultate, ne postoji organizacija, nemoguće je i komunicirati, jer je nekome kome poslovi zaštite nisu struka, ili ne želi da se bavi tim poslom, teško objasniti da su su to vrlo kompleksni poslovi”. Za te poslove, kažu nezvanično iz UZKD “treba odvojiti vremena i vremena na usavršavanju kako bi bila organizvana djelatnost”.
”Nikad mi neće biti jasno čime se Mojkovac kvalifikaovao za PJ. Vjerovatno zato što je tu, na sredini jedne regije, sa dobrim koomunikacionim sistemom, a možda i zbog toga što je bio rodni grad bivšeg premijera Duška Markovića. U svakom slučaju, to je veoma loša ideja koja mora da se promijeni. Nikšić, Bijelo Polje, možda i Berane, bili bi idealni za osnivanje područne jedinice, koja bi se postepeno izgradila u jednu kvalitetnu organizaciju. Nama je to neophodno, a mladi ljudi koji bi počeli sa obukom vezali bi se za prostor, počeli bi da stiču znanje iz oblasti zaštite, i u zavisnosti od njihove struke (arheolog, arhitekta, istoričar umjetnosti…) postali bi nama neophodna i obučena stručna lica », objašnjavaju zaposleni u UZKD.
Načelnik PJ Rodoljub Ćorić, međutim, kaže da je posao obavljao “sopstvenim automobilom, verući se nad ambisom uništenog puta do Velikog krša nad Andrijevicom, kulturnim dobrima Šavnika, Plužina…izvršavajući radne zadatke”.
”Pune dvije godine sam to radio čak i sa sopstvenim gorivom. Za to nikada nijesam dobio niti ispostavio zahtjev za plaćanje dnevnica, čiji bi iznos morao biti značajan. Sve ovo možete provjeriti u Upravi”, kazao je Ćorić.
Pored njega, u toj organizacionoj jedinici, objašnjava, zaposlen je i Marko Bulatović, arhitekta iz Kolašina.
Ćorić potvrđuje da ta PJ nema kancelarije, ali to, kako kaže, nije njegova odgovornost. Ni to zbog čega PJ nije organizaciono zaokružena, tvrdi, nije pitanje za njega.
”Prema ranije usvojenoj sistematizaciji i organizaciji poslova UZKD za PJ Mojkovac potreban je i arheolog ili istoričar umjetnosti da bi područna jedinica imala kompletiran tim. U razgovoru sa dosadsašnjim prvim čovjekom UZKD, dogovarali smo da PJ primi dvojicu istoričara umjetnosti. Arheologa nema na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) na sjeveru”, tvrdi Ćorić.
Kaže i da se tek za narednu godinu budžetom može planirati tehničko opremanje kancelarije i njeno stoodstotno stavljanje u službu jer novac za to nije planiran aktuelnim budžetom.
”Uprava, odnosno država nema adekvatan prostor u Mojkovcu. Za namjenu i dogovorom sa prethodnim predsjednikom Opštine Rankom Mišnićem utvrđeno je da opština dodijeli Upravi kancelarijski prostor u nekadašnjoj upravnoj zgradi ‘Bojne njive’, gdje su smještene kancelarije uprave Skijališta Crne Gore. Ni poslije dvije godine od dogovora, te kancelarije nijesu opremljene i predate UZKD na korišćenje, a iz Uprave je rečeno da slijedi nova organizacija”, objašanjava Ćorić
Prema njegovim riječima, za obavljanje poslova koriste se kancelarije Radija Mojkovac, koji je u vlasništvu člana njegove porodice. Taj medij je tvrdi potpuno besplatno ustupio prostor, jer niko drugi nije htio da, kako kaže, “bez naknade da prostor, te je sve Upravu koštalo nula eura”.
”Najmanje je važno da li će načelnik biti Rodoljub Ćorić ili drugo lice, ali je institucionalno mnogo bitno da sjever Crne Gore ima PJ, kao što je recimo Kotor za primorski dio. Koji ima, mislim 12 zaposlenih, auta, kancelarijski prostor za rad i to sve je nedovoljno da se na adekvatan način štite kulturna dobra. A ako je interes gašenje PJ za sjever, srećno bilo državi i njenim pogledima na našu istoriju”, kaže načelnik Ćorić.
Nikšić bi bio najbolji izbor za sjeverni region
Po svojoj organizacionoj šemi, pored sjedišta na Cetinju, UZKD ima dvije područne jedinice, u Kotoru i Mojkovcu. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji UZKD od 8. 4. 2022.godine u okviru područne jedinice Kotor sistematizovano je ukupno deset radnih mjesta od kojih je popunjeno osam. Ta PJ obavlja izvršne i stručne grupe poslova na teritoriji opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva.
Sjever, kažu nezvanično u UZKD, “mora da dobije područnu jedinicu u većoj i svjesnijoj građanskoj sredini, a to je najbolje uraditi u Nikšiću”.
”To ne može biti Mojkovac jedan čovjek, to mora biti tim ljudi, visokokvalifikovanih, prije svega mladih, jer ako sada ne počnu da se bave zaštitom, poslove zaštite ne mogu naučiti ni za 10 godina, a da na kraju budu afirmisani stručnjaci. Nikšić bi im pružio dovoljno akademskog bekapa, koji bi ih razumio i štitio od potencijalnih devastatora”, zaključuje sagovornik “Vijesti”.
Bonus video:
