Mura: Bogato kulturno nasljeđe regiona način za promociju pomirenja i dijaloga

Đerđ Mura, izvršni direktor Fonda za Zapadni Balkan, o projektu Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad i saradnji sa KotorArtom

5551 pregleda 0 komentar(a)
Đerđ Mura, Foto: WBF
Đerđ Mura, Foto: WBF

Projekat Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad, iniciran od strane Međunarodnog festivala KotorArt, koji se realizuje uz podršku Fonda za Zapadni Balkan i u partnerstvu sa NVO Mostovi i Music&More SummerFestom iz Trebinja i Udruženjem Almašani iz Novog Sada, u prvi plan stavlja važnost zaštite, valorizacije i održive upotrebe austrougarskih fortifikacija.

Ovim projektom KotorArt unapređuje regionalnu kulturnu razmjenu i saradnju, i kontinuirano nastavlja praksu preplitanja aktuelnih društvenih tema sa umjetnošću.

Aktivnosti ovog projekta u Kotoru dio su KotorArt Pjace od filozofa i podrazumijevaju realizaciju četvorodnevne konferencije.

U susret regionalnom projektu saradnje Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad sagovornik Magazina je Đerđ Mura, izvršni direktor Fonda za Zapadni Balkan.

Na Pozivu Fonda za Zapadni Balkan bilo je prijavljeno preko 250 projekata, a odabrano je trideset, i to pet iz Crne Gore. Koji su bili kriterijumi pri odlučivanju? Zbog čega se projekat Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad izdvojio?

Fond za Zapadni Balkan veoma ozbiljno pristupa izboru najboljih projekata. Kako bismo povećali transparentnost i poštovali pravila Evropske unije, naših partnera i sufinansijera četvrtog Poziva za podnošenje predloga, angažovali smo spoljne nezavisne procjenitelje. Nekoliko nedjelja smo proveli čitajući projekte dok nismo napravili uži izbor od dest najboljih po ugovornoj strani. Najbolji projekti su potom prošli kroz panel za evaluaciju, gde su članovi Fonda za Zapadni Balkan, kao i spoljni procjenitelji, tajno glasali. Konačnu listu, sa pet najboljih projekata i dve rezerve, odobrili su Ministarstvo spoljnih poslova i Evropska unija prije javnog objavljivanja pobjednika. Trideset nagrađenih projekata je ravnomjerno raspoređeno između šest ugovornih strana. Kad je riječ o Crnoj Gori, pet projekata, uključujući i ovaj, je odabrano od dvadeset tri prijavljena. Projekat “Savremene tvrđave kulture” je izabran jer vjerujemo da ima izuzetan potencijal. Vjerujemo da će kroz svoju realizaciju podići svijest o bogatom kulturnom nasljeđu u regionu. Time će se promovisati pomirenje, dijalog u regionu i održivi razvoj.

Šta saradnja sa Međunarodnim festivalom KotorArt znači Fondu za Zapadni Balkan?

Fond za Zapadni Balkan je ponosan što je za pet godina svog postojanja izrastao u centar podrške za programe koji promovišu regionalnu saradnju i pomirenje. Na ovom konkursu, 90 odsto prijavljenih su bili iz organizacija lokalne zajednice i dvije trećine nagrađenih se prijavilo prvi put. Mnoge organizacije već imaju iskustvo na lokalnim tržištima, ali zahvaljujući donacijama fondova, raširile su svoje djelovanje na region. Što se tiče KotorArta, oni su izuzetak koji potvrđuje pravilo. Predstavljaju izuzetak, jer je festival oduvijek imao regionalnu dimenziju. U vezi sa tim, zadovoljstvo nam je da sarađujemo na zajedničkom cilju sa organizacijom čiji su principi slični našoj. Fond za Zapadni Balkan je izuzetno ponosan što svoje donacije usmjerava ka KotorArtu i to nam je pokazatelj da svoj posao radimo ispravno.

Tvrđava Sveti Andrija iznad Perasta
Tvrđava Sveti Andrija iznad Perastafoto: WBF

Podržavajući odabrane projekte pomažete gradove, festivale, države, da realizuju osmišljene programe i strategije kulturne politike. Međunarodni fondovi se često ističu kao ključni faktor u razvoju i održivosti nezavisnih organizacija na umjetničkoj i kulturnoj sceni širom regiona. Kako vidite ulogu Fonda za Zapadni Balkan u tom smislu?

Fond za Zapadni Balkan je međunarodna organizacija kojoj je cilj promocija saradnje i pomirenja u regionu. Ipak, kroz godine postojanja, postali smo organizacija koja nudi mnogo više od donacije fondova. Pored toga, nudimo i mentorstvo, pravnu pomoć i lobiranje, koji su u najboljem interesu našeg regiona i pokušavamo da pokrenemo inicijative koje bi učinile našu zajedničku kuću boljim mjestom za život. Na primjer, mi smo organizovali najveću konferenciju protiv govora mržnje i dezinformacija u regionu. Sedamdeset istaknutih govornika iz cijelog svijeta i evropski eksperti sastali su se početkom marta u Tirani na sedam različitih panela i sastavili listu konkretnih predloga za vlade, medije i civilno društvo. Od prijavljenih kadidata očekujemo isto što i od sebe samih. Želimo da napreduju i postanu više od organizacije ili jednog projekta.

Fond za Zapadni Balkan su osnovale vlade šest regionalnih zemalja, a sporazum o osnivanju su potpisali ministri inostranih poslova tih zemalja. Vidite li mogućnost da se, preko fonda, izvrši dodatni pritisak na donosioce odluka na Balkanu, kako bi se obezbijedila bolja pozicija kulture?

Bez sumnje, u skladu sa našom misijom i zbog toga što je naš tim stalno prisutan u svakoj od država iz koje projekti dolaze, od najzabačenijih krajeva do velikih gradova, mi smo u povlaštenoj poziciji da uočimo glavne prepreke na putu ka intenzivnijoj razmjeni u svim oblastima, uključujući kulturu. Izlagao sam na konferenciji na temu dezinformacija i govora mržnje, čiji je rezultat bila formulacija konkretnih predloga brojnim zainteresovanim stranama, uključujući i naša ministarstva. Zahvaljujući našem razvoju kao organizacije i povećanju broja zaposlenih i uključenih država, u poziciji smo da postanemo organizacija čiji se glas čuje daleko i čije se preporuke uvažavaju.

Misija Fonda za Zapadni Balkan je da, između ostalog, promoviše unapređenje i razvoj kulturne saradnje. Koji je ključni faktor uspješne saradnje na Zapadnom Balkanu?

Naše petogodišnje iskustvo nas je naučilo dvije stvari. Prva je da u mnogo situacija postoji više stvari koje nas spajaju nego onih koje nas dijele. Ne govorim ovo samo da bi zvučalo lijepo, nego zato što je istina koja se ukazuje sve više i više sa svakim sljedećim putovanjem i svakim sljedećim iskustvom. Živio sam u Sarajevu tri godine i imao sreće da provedem dosta vremena u svim ostalim zemljama regiona, i svuda sam se osjećao kao kod kuće. Hrana, običaji, tradicija i kultura su zadivljujuće slični. Druga je da obični ljudi reaguju čak i brže od naše organizacije i naših vlada. Često se srećemo sa projektima koji su toliko originalni i zanimljivi da budemo zatečeni njihovom kreativnošću. Smatram da ova dva elementa čine da se osjećam sigurno u budućnost Zapadnog Balkana, sličnosti, isti pogled na život i, bez sumnje, nevjerovatna kreativnost, originalnost i želja da se promijene mladi.

Projekcija filma “Tvrđava Boka” i nastupi mladih muzičara

Konferencija se održava od 29. jula do 1. avgusta, a njen program obuhvata zajednički koncert Vojnog orkestra Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojne muzike Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera, panel-diskusije na temu različitih praksi upravljanja i važnosti participativnog pristupa, valorizacije i održivog upravljanja kulturnim nasljeđem u Boki, Crnoj Gori i regionu, projekciju filma “Tvrđava Boka” snimljenog u produkciji Organizacije KOD, kao i nastup mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u Austriji: solo pjevačica Antonie Vučinović i Lorene Janković, i pijaniste Andrije Jovovića.

Bonus video: