Svečanom akademijom u crkvi Svetog Duha – koncertnoj dvorani Muzičke škole Kotor, sinoć je obilježen veliki jubilej ovdašnje značajne institucije kulture – 70 godina osnivanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore.
Svečanosti upriličenoj povodom 10. septembra, dana kada je daleke 1952. u srednjevjekovnoj palati Grgurina u Starom gradu počeo sa radom Pomorski muzej u formi koju poznajemo i danas, prisustvovale su brojne zvanice iz političkog, kulturnog i društvenog života, predvođene ministarkom kulture Mašom Vlaović i gradonačelnikom Kotora Vladimirom Jokićem.
Tu su bili i predstavnic Mornarice Vojske Crne Gore, generalna konzulka Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, predstavnici Biskupskog ordinatijata iz Kotora, Univerziteta Crne Gore, pomorske privrede i ustanova, kao i brojni ugledni naučni i kulturni stvaraoci i pojedinci sa kojima Pomorski muzej sarađuje.
Okupljene je pozdravio direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović koji je podsjetio na istorijat i razvojni put ove ustanove - svojevrsnok kulturnog bila grada Kotora i Boke, a koje godišnje obiđe na hiljade posjetilaca, odnosno mjesta gdje se uz muzejsku djelatnost, stalno odvijaju i brojni drugi raznovrsni kulturni porgrami- izložbe, promocije knjiga, koncerti....
Radulović je istakao da je Muzej nastao postepenim razvojem iz prvobitne zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske palate. Tek nakon završetka Drugog svjetskog rata u godinama od 1949-1952. godine je čitava ova zgrada, barokna palata plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, bila kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Pomorskog muzeja.
Katastrofalni zemljotres 15. aprila 1979. godine prekinuo je redovnu djelatnost Muzeja, jer je zgrada pretrpjela znatna oštećenja, da bi u godinama od 1982-1984. bili obavljeni sanacioni, konzervatorski i restauratorski radovi, a Muzej je poslije petogodišnjeg perioda obnove nastavio sa radom. Zenit svoje djelatnosti ova ustanova postiže u posljednjih dvadesetak godina, kada je Pomorksi muzeju u Kotoru jedna od fokalnih tačaka kulturnog živita grada i regije i kada je Muzej uspostavio i proširio saradnju sa mnogim sličnim ustanovama u inostranstvu koje se bave očuvanjem i promocijom pomorske baštine.
"Pomorski muzej je postao najvažnija institucija kulture, čuvar i promoter kako pomorske tako i kulturne baštine Kotora, Boke Kotorske, Crnogorskog primorja, čitave države Crne Gore, primajući hiljade posjetilaca iz cijelog svijeta koji danas posjećuju ovaj drevni hram", poručio je Radulović.
Vlaović je kazala da Pomorski muzej od svog osnivanja do danas omogućava da sagledamo svu živopisnost i bogatsvo pomorskog nasleđa Boke Kotorske.
"Ključni civilizacijski iskoraci pravljeni su iskoracima u oblasti pomorstva. Proširenje geografskih i kulturoloških horizonata, privredni i ekonomski rast, geostrateška pozicioniranja, neka su od dostignuća koje su sebi mogle priuštiti samo velike pomorske sile. Veličina i kvalitet flote dugo je kroz istoriju bio ključni preduslov za svaku vrstu društvenog napretka. Upravo je pomorstvo ono što je Kotoru i Boki Kotorskoj, bez obzira na prostornu svedenost, omogućilo sticanje statusa jedne od najzačajnijih oblasti istočnog Jadrana, za kojom su vjekovima velike sile pokazivale poseban interes. Po prirodi stvari, kulturni razvoj pratio je te procese, zbog čega je Boka Kotorska uistinu bila svijet u malom. Jedrenjacma u Boku nije stizalo samo ono što je imalo ekonomski značaj, već i mnogo toga što je bogatilo kulturu ovog prostora, čineći je otvorenijom i kosmopolitičnijom", istakla je Vlaović dodajući da tragove svega toga nalazimo u bogatim zbirkama predmeta, artefakata, dokumenata i ostalog mateijala koji čine fundus Pomorskog muzeja u Kotoru.
Po njenim riječlima, zbog načina na koji se vodi ta ustanova i kako rade njeni djelatnici, Pomorski muzej u Kotoru "nije samo trezor predmeta već savremeni Muzej koji svoje zbirke konceptualizira sa zahtjevima vremena u kojem živimo, vršeći socijalnu i edukativnu ulogu u društvu".
Jokić je poručio da veliki jubilej ovog muzeja treba gledati u kontekstu viševjekovnog odnosa mora i samog grada Kotora.
"Kotor je od svog osnivanja pripojen i spojen sa morem i kao takav cijelog sebe je utkao u more i more u njega Pomorstvo je ono što je izgradilo i napravilo Kotor. Svaka palata svaki trga, crkva katedrala, sve je to produkt pomorke aktivnosti ljudi iz Kotora. Carstva su dolazila i odlazila, države su mijenjale, a to je ostala nit koja se ni jednog trenutka nije prekinula", kazao je Jokić podsjećajući na Andrićemu misao da "prava istorija jednog naroda počinje onda kada taj narod dođe u dodir sa morem".
Dugogodišnja kustoskinja i muzejska savjetnica Radojka Abramović u svom izlaganju podsjetila je na brojne aktivnosti koje je Pomorski muzej imao tokom svojih 70 godina postojanja. Ona je navela da u fundusu Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor danas se nalazi se preko 5.000 eksponata od čega je izloženo njih nešto više od 900. Univerzitetski profesor u Rimu i admiral Bokeljske Mornarice dr Antun Sbutega govorio je o višestrukoj povezanosti te drevne i skoro 13 vjekova stare bratovštine kotorskih i bokeljskih pomoraca sa Pomorskim muzejem koji je i pristekao iz nedašnje muzejske zbirke same Mornarice.
Podsjetio je i na sve dosadašnje direktore Pomorksog muzeja počev od prvog, profesora Pava Verone, do akteulnog Andra Radulovića i nagklasio da je muzej uvijek bio mjesto okupljanja najistaknjutijih bokeljskih intelektualaca i ljudi od nauke, kulture i pera. Na ceremoniji su dodijeljene i zahvalnice pojedinicima i institucijama koji su doprinijeli radu Pomorskog muzeja, a među dobitnicima zahvalnica je i ND “Vijesti”.
Akademija je okončana uručivanjem najvećeg priznanja "Merito Navali" koje ova ustanova dodjeljuje istaknutim pojedincima za njihov poseban doprinos istraživanju, prezentaciji i zaštiti pomorske baštine Boke Kotorske. Ove godine ta nagrada koja nosi ime u spomen na počasnu bijelu zastavu kojom je kao jedini pomorac koji ju je ikada dobio, 1859. od sutrijskog cara odlikovan kapetan Ivo Visin za sviju plovidbu oko svijeta, pošla je u ruku biblioetara Pomorskog muzeja u penziji, Slavka Dabinovića.
Svečanost je okončana u galeriji Pomorskog muzeja gdje je otvorena izložba dokumenata, novinskih članaka i fotografija iz 70 –to godišnje istorije ove ustanove, nazvana “Hod kroz vrijeme i događanja”.
Bonus video:
