Da su Crna Gora i Filmski centar Crne Gore (FCCG) važni partneri, profesionalni, gostoljubivi, predusretljivi, proaktivni i ambiciozni, zaključak je stručnjaka i menadžerke u oblasti kinematografije, nekadašnje direktorice Gruzijskog nacionalnog filmskog centra (GNFC) Tamare Tatišvili, nakon boravka u Budvi gdje je upriličen prestižni događaj u oblasti evropskog filma i finansiranja filmskih projekata, “Focal MEDICI: The Film Funding Journey 2022” (Mediči).
Program Mediči je prvi put sada upriličen u Crnoj Gori, što Tatišvili smatra hajlajtom dosadašnjih putovanja tog programa.
Krajem septembra u Budvi se okupilo oko 50 predstavnika filmskih fondova i centara iz Evrope i svijeta. Visokopozicionirani javni finansijeri i donosioci odluka bili su gosti FCCG, a tokom par dana su kroz niz aktivnosti i radionica diskutovali i razmjenjivali mišljenja o različitim segmentima filmske industrije.
To možda predstavlja i najznačajniji događaj u crnogorskom filmskom sektoru, istakla je Tatišvili u intervjuu za “Vijesti” koja je bila i voditeljka programa “Mediči”.
Ona je dodala da će rezultati tek biti vidljivi, a o organizaciji događaja i njegovom smještanju u Budvu, kao i o crnogorskom filmskom sektoru, govorila je za “Vijesti”.
”Prije svega, s obzirom na to da sam ja bila vođa ovog treninga, mislim da bi za početak bilo interesantno da saznate zašto Crna Gora, to jest zašto je baš Crna Gora izabrana da bude država u kojoj sam željela i odlučila da smjestim ovu radionicu, konferenciju”, počinje ona razgovor i dalje objašnjava:
”’Mediči’ je putujuća konferencija, tako je zovem jer se izmješta iz jedne zemlje u drugu... Zatim, ja potičem i dolazim iz jedne male države, Gruzije, a tokom svoje karijere sam bila direktorka Gruzijskog nacionalnog filmskog centra (GNFC) u periodu od četiri godine, tako da na osnovu toga mogu reći da veoma dobro znam šta za zemlju malih produkcijskih kapaciteta, koja je pritom van Evropske unije, znači da izgradi, usaglasi i razvije svoju filmsku industriju. Morala sam brzo da odaberem lokaciju, to se dešavalo u maju ove godine, a direktorica FCCG Aleksandra Božović i njen tim su bili izuzetno predusretljivi, uporni i posvećeni u želji da to bude upravo Crna Gora, a pritom su bili i veoma profesionalni i predstavili mi sve povoljnosti i načine na koje je moguće organizovati ovaj događaj ovdje. Tako sam donijela odluku da ‘Medici 2022’ bude upriličen u Crnoj Gori. To je rezultat naših interesa i profesionalnosti tima koji radi u Filmskom centru Crne Gore”, istakla je Tatišvili.
S obzirom na to da je u pitanju “putujući događaj” u okviru kojeg se razmatraju problematike, izazovi, primjeri i potencijalna rješenja pojedinačnih filmskih centara, odnosno fondova, ali i zajedničkih, na čelu sa predstavnicima fonda Savjeta Evrope za kinematografiju, Eurimaža, benefiti organizacije tog važnog foruma u Crnoj Gori, Budvi su višestruki. Tatišvili objašnjava zbog čega, ali i kako se tako može unaprijediti crnogorski filmski sektor.
”Prema mom mišljenju, ključ je uvijek u dva načina ili pristupa. Jedan od njih je konstantna identifikacija i razvoj sopstvenih lokalnih talenata, što znači fokus na priče iz Crne Gore, domaće reditelje, scenariste i tako dalje, a takođe je važno istovremeno kreirati snažnu mrežu internacionalnih saradnika. Jer, kada su film i kinematografija u pitanju, sve leži u saradnji, koprodukcijama, (u)poznavanju svoje publike i ciljne grupe u svojoj i različitim državama. Stoga, za mene je poruka održavanja ovogodišnje ‘Mediči’ konferencije u Budvi zapravo da je Crna Gora jednako važan igrač na polju kinematografije, a ukoliko je potrebno na međunarodnom nivou osnažiti njenu vidljivost onda je pravi način za to ova radionica i događaj koji nas je okupio. Kada jednom dovedete u svoju zemlju oko 50 iskusnih predstavnika različitih međunarodnih i nacionalnih filmskih fondova na tri-četiri povezana radna dana, pritom je to baš ovdje u Budvi, onda ste već izazvali radoznalost, ali i proizveli da svi ti ljudi saznaju nešto više o vašoj zemlji, kulturi, istoriji, ljepotama, možda će željeti da znaju i mnogo više o vašim talentima iz oblasti ove industrije, o pričama i temama koje su ovdje atraktivne i koje zanimaju javnost, a moj prvi utisak na sve to je da je u pitanju veliki uspjeh. To je uspjeh zbog sjajnog i veoma značajnog partnerstva koji imamo sa Filmskim centrom Crne Gore”, rekla je ona u razgovoru za “Vijesti”.
Oko 20 godina Tatišvili je angažovana u filmskom sektoru, što kao menadžerka, strateška savjetnica, mentor, a što kao osnivač i direktorica važnih udruženja i institucija.
Jedna je od suosnivača “Asocijacije nezavisnih filmskih stvaralaca - Južni Kavkaz” (IFA-SC) 2004. godine kada je postala i njena izvršna direktorka. Tokom 2008. i 2009. godine, Tatišvili je u Londonu radila za BOP Consulting, kao menadžerka za razna istraživanja, strategije, planiranje i evaluaciju za kulturu, medije, digitalnu industriju i inovacije. Od 2010. do 2013. bila je direktorka Gruzijskog nacionalnog filmskog centra, a tokom i nakon te funkcije bila je i predstavnica Gruzije u Evropskom fondu za podršku kinematografiji Eurimaž, kao i u organizacija Evropskoj promociji filma (EFP). Od 2014. je uključena u različite međunarodne filmske aktivnosti, radi i kao mentor i trener priznatih međunarodnih programa.
S obzirom na bogato iskustvo, uprkos mnoštvu važnih pitanja, Tatišvili je pratila i uspostavljanje i rad Filmskog centra Crne Gore.
”Znam ponešto o vašem Filmskom centru. Moje znanje se oformilo u periodu kada sam bila direktorka GNFC kada sam blisko sarađivala i ostvarivala posebne kontakte sa zemljama Jugoistočne Evrope. Tako sam slušala o mladim talentima iz Crne Gore, dobro se sjećam i kada se Crna Gora pridružila Eurimažu, znala sam i da imate sjajnog direktora Filmskog centra, Sehada Čekića, koji je uradio mnogo za tu instituciju i postavio jake temelje, a sada je tu i Aleksandra koja je nastavila sa sjajnim radom na njegovoj ostavštini... S obzirom na sve to, nije kao da sam na potpuno nepoznatom putu istraživanja i upoznavanja kada je u pitanju Crna Gora i crnogorska kinematografija”, kaže Tatišvili.
Ona ističe i da nije u potpunosti realno misliti i očekivati da su donosioci odluka ili pak publika upoznati sa produkcijskim dešavanjima u malim i manjim državama, pa tako ni u Crnoj Gori, ali proaktivan pristup krovnih institucija je od posebne važnosti, a Filmski centar ga ima i njeguje.
”Jedan veoma iskren ugao bio bi da, kada ste u maloj državi, koja možda u tom trenutku nije nužno integrisana u sve međunarodne mehanizme i organizacije, bilo bi previše naivno misliti da svi žele što prije da saznaju šta se dešava tamo, ili da ih zapravo to uopšte zanima. To znači da proaktivni pristup mora da postoji u planovima te države u određenom sektoru, u ovom slučaju u filmskom. Ja sam dala sve od sebe da kao direktorka Gruzijskog nacionalnog filmskog centra budem na tom putu, da budemo proaktivni, a mislim da je upravo to ono što se sada događa i u Filmskom centru Crne Gore. Jer, jeste bio proaktivni pristup i potez Filmskog centra i Aleksandre Božović da nas pozovu ovdje. I to je bilo veoma pametno i promišljeno”, objašnjava ona i dodaje da se ne smije zapostaviti ni kreativnost.
”Sa druge strane, kreativni pristup je veoma važan. Evropski film uvijek treba nove priče i nove talente. To ne mogu uvijek ponuditi jedne te iste produkcije koje vjerovatno imaju i najveća sredstva podrške u finansijskom i tehničkom smislu, već je potrebna cirkulacija, a nekada i odstupanje od poznatih imena i tematika. U tom smislu, u krugovima filmskih festivala uvijek su najveća otkrića oni filmovi koji dolaze sa teritorija koje nijesu u potpunosti otkrivene. Crna Gora već ima mnoge dobre filmove, dobre projekte koji su predstavljeni na različitim marketima, tu su i razne koprodukcije, neki su u fazi pretprodukcije, a sve to je veoma značajno i dobar je početak za ono što slijedi. Krovna, glavna akcija koja treba da se dogodi jeste da znate ili naučite da kada se ti pristupi poklope, kada dobijete proaktivni Filmski centar i počnete smišljati različite nove priče, to biva trenutak kada su svi međunarodni partneri zainteresovani za vas”, otkriva Tatišvili i podsjeća da “ne postoji samo jedan (pravi) put, već se mora malo i krivudati”...
A njen zaključak nakon ovogodišnjeg programa Mediči, sa fokusom na Crnu Goru, je, kaže, pozitivan i tek će se vidjeti rezultati...
”Ukoliko dio od ovih 50 ljudi koji su bili u Budvi, požele dodatno da otkriju nešto o vašoj državi, to smatram uspjehom. Budimo realistični, ono što su oni do sada otkrili jeste vaša država i to da postoji mala ali profesionalna institucija u sektoru filma koja može biti partner od povjerenja u budućnosti. Mislim da je uspostavljanje saradnji glavno što se može dogoditi nakon ovoga. Svakako, par noći nije dovoljno za upoznavanje sa raznim benefitima vaše države, Filmskog centra, kinematografije uopšte, bilo bi djetinjasto i neozbiljno misliti drugačije. Takođe, mislim da pri svakom angažmanu moramo biti veoma fokusirani i svjesni realnosti. A kada je ‘Mediči’ program u pitanju definitivno je Crna Gora jedna od najboljih destinacija koje smo tim povodom posjetili do sada, tako da je vaša država vjerovatno hajlajt dosadašnjih putovanja fonda”, rekla je Tatišvili...
Za kraj razgovora, poželjela je da ohrabri crnogorske kinematografe i istakla da Filmski centar Crne Gore u budućnosti vidi kao partnera i saradnika na brojnim projektima.
”Veoma sam ponosna i srećna i vjerujem da će iz ovoga, pored profesionalne saradnje, proizaći i lijepo prijateljstvo, iako, budimo realni, ne mislim da svaka kolaboracija treba da bude ili postane prijateljska, već ih uglavnom i treba zadržati na profesionalnoj razini. Ipak, sve je proteklo toliko lijepo, veoma gostoljubivo uz veliku posvećenost i želju za učenjem i napredovanjem, tako da mogu samo reći da sam veoma ponosna i zadovoljna što smo došli baš ovdje i ovdje realizovali “Mediči 2022”. S obzirom na to da sam iskrena, moram dodati i da zbog obaveza koje smo imali nijesam stigla mnogo da obiđem i vidim, ali imam i to u planu”, zaključuje Tamara Tatišvili.
Političke naočari treba skinuti, gledajte evropske filmove
Tamara Tatišvili smatra da, iako je čovjek političko biće i sva njegova djelanja su na neki način političkog karakteta, političkim strukturama i dnevnopolitičkim temama ne treba omogućiti upliv u film i odlučivanje u toj umjetnosti.
”Mislim da, kao ljudska bića, mnoge naše radnje su zapravo političke. Mnoge stvari i odluke su političke, od toga da li ćete naručiti taksi ili pješačiti do posla/kuće pa dalje... U sektoru kulture, najveća vrijednost evropskih filmskih fondova je, prema mom mišljenju, u tome to što njeguju različitost kultura i raznovrsnost priča i tematika, a što apsolutno ne bi moglo ili trebalo biti procesuirano kroz politički pogled, pa političke naočari treba skinuti. U mnogim državama, bile one male ili velike, ono što se dešava danas je da imate brisanje prava na slobodu izražavanja (politike pisanja - erase of the writing politics), u mnogim državama imate vertikalnu integraciju. Mislim da je ljepota ovog sektora, a koja bi uvijek trebalo da postoji i bude na cijeni, to da u okviru sektora kulture javne institucije maksimalno treba da rade na tome da ostanu udaljeni od dnevno-političkih zbivanja i struja, čak i ako su pojedinci zaposleni/angažovani u njima u nekim specifičnim političkim strankama”, smatra Tatišvili.
Ona dodaje da je to njeno mišljenje uprkos tome što je u nekim državama produktivnije da filmski fondovi budu povezani sa političkim strukturama.
”Uvijek treba njegovati pristupe i priče koje će širiti vidike publike i gledalaca. Politika je tu, ona je svakako uključena i, možda sam ja previše realistična, ali mislim da će uvijek i biti, na ovaj ili onaj način. Postojaće neka vrsta uticaja, pa čak i kroz želju ili inicijativu da se kroz neki film prikaže nešto što određene političke individue ili skupine traže, bilo zarad sopstvenih interesa ili zarad prikazivanja prirodnih ljepota te neke zemlje, bez imalo kritičkog pogleda na to, već sa isključivo afirmativnim/marketinškim pristupom... Ali, mislim da je to pogrešno. Istorijski, svaki film je dokazao da priče koje intrigiraju, koje su genijalne i provociraju um su one koje privlače publiku i koje su značajne”, kaže Tatišvili i poručuje:
”Mogu reći da veoma podržavam evropski film i poruke koje evropski film šalje. Zato, treba gledati evropska ostvarenja, gledajte evropske filmove”.
Bonus video:
