U procesu osluškivanja sebe

Mladu umjetnicu istraživanja vode od svakodnevice i uobičajenih radnji, do polja neuronauka i umjetnosti

2662 pregleda 0 komentar(a)
Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Umjetnička preokupacija mlade vizuelne umjetnice Milice Janković uglavnom se vezuje za svakodnevicu, uobičajeni način života i za ono što pojedince ukalupljuje u zajednicama, ali i za ono što čini da individua teži otkrivanju nečeg novog, a pored svega toga, prije dvije godine počela je istraživanje u polju neuronauka i umjetnosti.

Prepoznata na domaćoj i inostranoj vizuelnoj sceni, Janković je, zajedno sa Ilijom Vujoševićem, ovogodišnja finalistkinja nagrade za mlade vizuelne umjetnice i umjetnike “Milčik” koju dodjeljuje Institut za savremenu umjetnost Crne Gore (ISU).

To je odluka žirija u čijem su sastavu kustoskinja, likovna kritičarka i savremena filozofkinja iz Njujorka Melisa Bjanca Amore, istoričarka umjetnosti i kustoskinja u Narodnom muzeju Crne Gore Ana Ivanović, istoričar umjetnosti i kustos u Muzeju savremene umetnosti Beograd i Remontu Miroslav Karić, kao i vizuelni umjetnik i prošlogodišnji dobitnik nagrade Semir Mustafa. Dvoje umjetnika će imati priliku da predstave svoja djela na izložbi koja će biti otvorena prvog decembra u Podgorici, kada će žiri proglasiti pobjednika ili pobjednicu. Postavka finalista će biti otvorena u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, u 19 časova, a prije umjetnici će prethodno govoriti o svojim radovima.

Rad Milice Janković
Rad Milice Jankovićfoto: Duško Miljanić

Janković je svoje obrazovanje utemeljila u crtežu, slikarstvu, grafici i vajanju, podstaknutim interesovanjem za zapadnu filozofiju, književnost, kinematografiju i poeziju.

”Zajedničko kod sveg navedenog je evokativna moć riječi i/ili slike. Dosta je kompleksno za objasniti u ovom trenutku. U jednom periodu mog života majka je znala da me pita zašto ne izlazim i zašto se ne družim sa ljudima. Rekla sam joj da se družim, svakodnevno, ali sa mrtvima, aludirajući upravo na prostor knjige i filma”, kaže Janković za “Vijesti”.

Po završetku školovanja, potreba za otkrivanjem novih kultura i načina života multidisciplinarnu umjetnicu Janković je odvukla ka putovanjima koja su joj, kaže, omogućila da spozna bitnost mišljenja i sanjanja na različitim jezicima, da uživa bogatstvo različitih kultura i prodre u srž onoga što njena kultura nudi.

Istraživanja sprovođena u ateljeu, realizovane site-specific instalacije i eksperimentalne obrazovne prakse, približile su Janković kontekstu koji ju je odveo ka eksperimentisanju sa različitim materijalima i umjetničkim formama, pripremajući teren za dalji razvoj u polju novih medija i tehnologija.

”Vođena potrebom za kontinuiranim promatranjem onoga što me okružuje, svoja umjetnička istraživanja skoncentrisala sam na istraživanje svakodnevice i njenih segmenata, stvarajući sopstvene heterotopije, lišene uobičajenih zakona prostora i vremena; koje proizilaze iz fragmenata slika, neuredno pohranjenih u mom ‘mentalnom dnevniku’. Stoga je i moj rad usredsređen na instalacije, koje su čas upakovane u minijaturnu formu, čas u predimenzioniranu formu koja je na glasu opisa izostanka tijela”, rekla je Janković.

Milica Janković
foto: Duško Miljanić

Na pitanje da li će rad kojim se predstavlja i kojim aplicira za nagradu Milčik biti u tom kontekstu, za “Vijesti” kaže da se to djelo i dalje formira.

”U mom slučaju je još uvijek rano da pričam o radu koji će biti izložen, jer sam u procesu osluškivanja sebe, i taj monolog za sobom povlači i konstrukciju obraženja, koje će nastupiti tek u trenutku kada se rad desi u i sa prostorom, koji je, mogla bih reći, dosta specifičan kao takav. Iz svakodnevice, ili bolje rečeno memorije koja je podložna deformaciji, crpim inspiraciju za dalje stvaralaštvo i samim tim mi je bitno da prosto osluškujem i pratim svoj ritam kao i ritam onoga što se oko mene zbiva, lišena potrebe za nasilnim modifikovanjem istog”, kazala je Janković za “Vijesti”.

Kako se njeno istraživanje i u kakvim pravcima nastavilo, te da li ju je odvelo ka nečemu novome, kaže da će vrijeme pokazati.

”Ne znam čak ni koliko bi se moglo definisati kao novo, jer bez onoga što mu je prethodilo ne bi bilo ni moguće. Ono što znam je da mi pruža mogućnost dubljeg sagledavanja, komunikaciju na više polja i da me uvijek dovede u stanje spoznaje, tjerajući me da konstantno pomjeram granice. A kada već govorimo o pomjeranju granica, istraživanje koje sam počela još prije dvije godine u polju neuronauka i umjetnosti, a koje se tiče upravo emocija, najviše je uticalo na promjenu pogleda na stvari koje me okružuju i, logičnim slijedom događaja, otvorilo nove mogućnosti sagledavanju radova koje sam do sada realizovala, tako da sam neizmjerno zahvalna procesima koji su me dotle doveli”, rekla je.

Janković godinama već živi i stvara u Italiji, a rođena je na Cetinju za koje kaže da se može definisati kao “prolaz” i objašnjava zbog čega.

Milica Janković
foto: Privatna arhiva

”Planine koje su ga oblikovale, nesvjesno su oblikovale i moju misao. Upravo zahvaljujući Cetinju uspjela sam da spoznam ‘uzvišeno’, o kojem neiscrpno govori Kant, i dokučim važnost podneblja za dalji razvoj kritičkog/kreativnog mišljenja. Planine, snijeg i beskonačne kiše koje ga karakterišu, omogućili su mi shvatiti da je moj ‘prtljag iz djetinjstva’ nešto što sam nosila sa sobom kuda god bih odlazila, i nešto što će zauvijek biti dio mog umjetničkog izraza”, ističe umjetnica.

Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek za grafiku, 2012. godine. Studijski se usavršavala na Vilnjus art akademiji u Litvaniji 2017, crtež u proširenoj formi u sklopu master studija. Trenutno završava Mmaster na Akademiji lijepih umjetnosti, Maćerata u Italiji, na odsjeku za Multimedijalnu umjetnost.

Od 2017. aktivno razvija i prezentuje svoju umjetničku praksu, a od marta 2022. angažovana je kao saradnik na Internacionalnom Multimedijalnom festivalu GAME OVER Cu(o)ture Future - Reinventing Technology, u organizaciji VILLAM i Arshake, Rim, Italija.

Osnivačica je nevladine organizacije “Atelje 22”, kreatorka projekta “Waiting For The Better Future” (Čekajući bolju budućnost), kao i Internacionalnog multimedijalnog festivala Re/Shaping The City na Cetinju. Predstavljala je svoje radove u sklopu grupnih izložbi, ali i samostalno, a učestvovala je u “Meet Leshan & Jincheng Art Residency” u Sičuan regiji u Kini, gdje je predstavljala Crnu Goru na grupnim izložbama u Lešanu i Pekingu.

Pomjera granice izdržljivosti

Nagrada Milčik ustanovljena je prije par godina i za cilj ima da podstakne mlade umjetnike, ali i da im omogući konkretne benefite od osvajanja te nagrade, pa tako i da ih dalje usmjeri ka njihovom istraživanju.

”Ova nagrada, kao i sve u kojima sam do sada učestvovala, jako je važna, zarad mogućnosti daljeg razvoja umjetničke prakse. Koliko god izložbi ili nagrada imali iza sebe poželjno je naći se u ovoj situaciji, jer vam prosto omogućava nove spoznaje, pomjera granice izdržljivosti u svakom smislu. Meni lično je sam proces pripreme pružio ono što mi je trebalo u ovom trenutku, otvarajući mi mogućnost da otkrijem i ‘posložim u glavi’ određene segmente koji su bili bitni za dalji razvoj projekta. Apropo očekivanja, generalno smatram da, za bilo koju vrstu saradnje, nezavisno da li se radi o samostalnoj, grupnoj ili bilo kojoj drugoj formi izložbe, neophodno je ostvariti zdravi dijalog (na relaciji) organizacija - umjetnik i poštovati prostor drugog, naročito kada se radi o grupnim izlaganjima. To je imperativ bez kojeg postaje jako nezahvalno stvarati i u nedostatku toga prosto bih dovela u pitanje i samu postavku, jer je neophodan kako bi se što bolje prezentovao kako rad, tako i sama institucija. Za sada balansiramo i ja se nadam da će tako i ostati”, zaključuje Janković.

Milčik
foto: Promo

Milčik nagrada je dio Young Visual Artist Awards mreže nagrada koje u 11 zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope organizuju nezavisne organizacije.

”Nagrada Milčik nosi naziv istoimenog rada istaknutog savremenog umjetnika Milije Pavićevića. Od njenog osnivanja nagradu stipendijom za dobitnika podržava i istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, dok umjetnik Pavićević svakoj/svakom dobitnici/dobitniku uručuje i donira po jedan rad iz serije Milčik”, podsjećaju iz Instituta za savremenu umjetnost.