Publika ima pravo na dobar balet

Poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore Isidora Damjanović, u razgovoru za “Vijesti” nije krila oduševljenje kako je publika prihvatila baletsku predstavu “Mediteran”, Crnogorskog baletskog ansambla MCCG kojom je u Budvi otvoren prvi Jadranski festival igre.

Ona ističe da je premijera na otvorenom bila svojevrstan poduhvat i velika odgovornost, jer “ne možete publici ponuditi bilo šta i nadati se aplauzu”, a najavljuje i gostovanje baleta u Sarajevu 24. juna...

Baletski studio je i dalje relativno nov segment MCCG, ali i žanr za domaću publiku, pa ipak, dodaje Damjanović, reakcije su pozitivne. Neophodno je, smatra ona, raditi na unapređivanju baleta i njegovom pozicioniranju u Crnoj Gori, ali i uspostavljanje ambijenta u kojem bi profesionalni baletski igrači mogli da žive dostojanstveno od svog rada.

“Pojačati izučavanje baleta u školskom sistemu. Konkretno, uvesti smjer baleta sa svim neophodnim disciplinama kao sastavni dio muzičkih škola. Zatim, trebaju nam kompetentni pedagozi, ali i producenti koji se bave koncertnom organizacijom. Što više nastupa mlađeg uzrasta…, postepeno, ali permanentno uključivanje u programsku koncepciju onih institucija kulture koje mogu integrisati balet u svoj program”, kaže Damjanović i detaljnije o svemu govori u intervjuu...

Muzički centar Crne Gore od osnivanja naše države predstavlja najvažniju ustanovu muzičke kulture i umjetnosti u zemlji. Koliko se teško baviti muzikom u Crnoj Gori. Koju podršku imate od drugih institucija ?

Ukoliko imate jasnu viziju, plan i odlučnost da bilo šta postignete a da to daje vidljive rezultate, morate se pomiriti s tim, da na putu ostvarenja postoje rizici i prepreke. Stvar je karaktera, koliko čovjek može da se nosi s pritiscima svake vrste. Naš sistem, ovakav kakav je, s brojnim manjkavostima, naslijeđenim nedostacima u institucionalnoj strukturi i programskoj praksi, ne dozvoljava komfornu dinamiku, i samo fleksibilan menadžment koji brzo uočava probleme, nalazi rješenja, ima plan B… kočnice nad svakodnevnim stresom, ima i kapacitet za razne izazove.

Graditi reprezentativan institucionalni nivo muzičke produkcije u Crnoj Gori nije jednostavno, tim prije što ni zakonom mnoge oblasti nisu uređene, ne postoji jasna interakcija između edukativnog i institucionalnog sistema, u smislu da kadrovska ponuda prati potražnju. Takođe, tržište muzičke produkcije nije sasvim uređeno, da ne govorim o standardima savremene produkcije koji su prilično zahtjevni u finansijskom smislu, a mi kao društvo nismo u mogućnosti da im na racionalan način odgovorimo. Evidentno je da nemamo dovoljno novca za brzu, sistemsku progresiju ali je i evidentno da se nedopustivo mnogo novca troši na muzičke događaje koji nemaju efekat dugoročnog rezultata.

Otvarajući festival igre u Budvi 9. juna imali ste prvu baletsku premijeru na otvorenom. Kako na to gledate?

U svakom slučaju to je za nas bio poduhvat, ali i velika odgovornost. Koreografiju i scenografiju smo prilagodili ambijentu Budve i po reakcijama publike, mogu reći da smo uradili dobar posao. Imali smo i vrlo afirmativnu kritiku direktorice Baletske akademije sa Floride Dušanke Ivanove sa kojom planiramo saradnju u sljedećoj sezoni. Znače nam i komplimenti Sonje Vukićević sa kojom takođe planiramo skoro viđenje i saradnju.

Poziv da gostujemo i sljedeće godine na budvanskom festivalu primili smo sa velikom zahvalnošću ali i obavezom da ponudimo još bolju predstavu, koja će opravdati kako festival, tako i kandidaturu Budve za kulturnu prijestonicu 2028.

Balet “Mediteran” je premijerno odigran u Starom gradu u Budvi. Kako Vam se svidjela scena između crkava?

Scena je pozicionirana idealno za naš balet. Dok publika prati more sa našeg video-materijala, ima pred sobom i beskrajnu vodenu površinu oko zidina grada, što predstavlja mističan spoj realnosti i iracionalnog. Video animacije su se fenomenalno integrisale sa zidom crkve, a muzika sa gradom kao mediteranskim lokalitetom, kroz koji protiče hiljadu lica, sa različtim sudbinama, poznati i nepoznati ljudi koji se kreću kroz naš život kao priče, emocije, doživljaji…

Koliko je važno da se umjetnički programi igraju u takozvanom ambijentu? Koliko je to bilo izazovno za Vas?

Izlazak iz zatvorenog, kontrolisanog objekta na otvorenu površinu nosi sobom rizike od nepredviđenih situacija ali daje neponovljive efekte, jer nikad izvođenje ne može biti isto.. “Mediteran” je priča o prirodi i izvođenje u Starom gradu bilo je logično ali i adaptibilno za prostor bez ikakvih korekcija u koreografiji ili bilo kom segmentu predstave.

Muziku za balet komponovali su domaći umjetnici. Koliko je važno da naši umjetnici učestvuju u kreiranju programa u Muzičkom centru Crne Gore?

Pored Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića koji su nam osmislili muziku za predstavu “Mediteran” Muzički centar Crne Gore je ove godine ne koncertnom podijumu Velike dvorane afirmisao djela naših kompozitorki Nine Perunović i Bobane Dabović, za tri nijema dokumentarna filma producirali smo izradu muzike koju je komponovao Dejan Božović…, prošle godine izvodila se kompozicija Aleksandra Perunovića… Mislim da ovi podaci dovoljno govore koliko smo posvećeni naši stvaraocima.

Ove godine prvi put imamo veliki međunarodni festival igre koji traje čak tri nedjelje… Koliko je to bitno za razvoj baleta u našoj zemlji?

Od festivala očekujem ne samo kvalitetne baletske predstave već i uticaj na kreatore kulturnih politika, koji moraju dati sve od sebe da balet zaživi kao profesionalni segment institucionalne infrastrukture u Crnoj Gori, da imamo veću produkciju, gostujemo vani, da k nama dolaze velika imena baleta…, što bi bila dodatna motivacija za osobe koje se školuju ili bave baletom od projekta do projekta…

Balet nažalost još nije dovoljno razvijen do nivoa koji bi svi željeli. Šta mislite da je još neophodno da bi se to desilo?

Prije svega, neophodno je pojačati izučavanje baleta u školskom sistemu. Konkretno, uvesti smjer baleta sa svim neophodnim disciplinama kao sastavni dio muzičkih škola. Zatim, trebaju nam kompetentni pedagozi, ali i producenti koji se bave koncertnom organizacijom. Što više nastupa mlađeg uzrasta…, postepeno, ali permanentno uključivanje u programsku koncepciju onih institucija kulture koje mogu integrisati balet u svoj program. Ništa manje nije bitna valorizacija baleta kroz novčana primanja jer svaki pojedinac, ma čime se bavio, želi da ima satisfakciju i korist od svog rada. Rad u baletu je veoma težak i mukotrpno se postižu rezultati, uz mnogo odricanja. Zato smatram da moramo uspostaviti ambijent u kojem profesionalni baletski igrači mogu da žive dostojanstveno od svog rada i priušte sebi sve što je neophodno za život. A oni ne očekuju ništa više od glumaca ili muzičara u simfonijskom orkestru…

Koliko domaća publika ima razumijevanja za balet? Koliko ga poznaje i koliko ga prati ?

Nije realno očekivati da u državi koja nema tradiciju baleta publika ima razumijevanja za balet. Ali… publika pozitivno reaguje i s velikim pijetetom se odnosi prema baletskim predstavama… Očekuju nove koreografije, imaju kritički odnos. Ne zaboravimo da živimo u vremenu informacija, brzih saznanja, a u svijetu koji se brzo mijenja. Ljudi putuju, upoznaju se sa različitim kulturama i informisani su... Ne možete baš bilo šta da ponudite i nadate se aplauzu. Publika ima pravo na dobar balet, koreografiju, kostime, scenografiju, sve što jednu predstavu čini kompletnom. I ako nešto nudite onda to mora imati respektabilan nivo da bi neko ponovo poželio da isprati vaš rad. Trudimo se i dajemo sve od sebe da iz predstave u predstavu budemo bolji.

Imali ste ovacije publike u Budvi. Kako to utiče na Vaš rad i rad mladih balerina ?

Svakako da laska ali daje vjetar u jedra da sljedeće godine budemo još bolji. Već smo održali radni sastanak i planiramo početak naredne sezone kada će se raditi punom parom… A prije toga, gostovanje u Sarajevu 24. juna...