Đurović uručila Trinaestojulsku nagradu Zoriću i Uljareviću

Svečanost povodom uručenja Trinaestojulske nagrade upriličena je u Vili "Gorica“

20509 pregleda 10 komentar(a)
Uručene Trinaestojulske nagrade, Foto: Skupština Crne Gore
Uručene Trinaestojulske nagrade, Foto: Skupština Crne Gore
Ažurirano: 10.07.2023. 20:46h

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović uručila je danas Trinaestojulsku nagradu ovogodišnjim dobitnicima tog najvećeg državnog priznanja.

Ona je, u Vili Gorica, Trinaestojulske nagrade uručila akademskom slikaru Naodu Zoriću i diplomiranom pravniku Predragu Uljareviću, dok će violinisti Romanu Simoviću to priznanje biti naknadno uručeno.

Simović je nagradu dobio za koncertnu turneju tokom prošle godine, Zorić za likovnu izložbu "Slike i crteži", a Uljarević za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture-izdavaštva.

Đurović je rekla joj čini veliko zadovoljstvo što uručuje najveće državno priznanje i ima priliku da podsjeti na najslavniji datum crnogorske istorije.

"Tog dana davne 1878. godine na Berlinskom kongresu, Crna Gora je dobila tako dugo čekano međunarodno priznanje i značajno teritorijalno proširenje, ušla u krug slobodnih evropskih država onog vremena i doživjela svojevrsnu istorijsku prekretnicu”, kazala je Đurović.

Trinaestojulske nagrade
Trinaestojulske nagradefoto: Skupština Crne Gore

Kako je navela, istog datuma 1941. godine, crnogorski narod, prvi među porobljenim narodima Evrope, podigao je ustanak i tako pokrenuo borbu za slobodu koja je i mnogo većim državama nego dala podsticaj da se odupru okrutnom fašističkom osvajaču.

“Berlinski kongres i Trinaestojulski ustanak dva su kamena temeljca kojima je zaokružena crnogorska državnost za sva vremena, a naš narod se po ko zna koji put potvrdio kao nosilac baklje borbe za slobodu na Starom kontinentu", kazala je Đurović.

Ona je navela da je fašizam, kao najveće zlo 20. vijeka, u Crnoj Gori odmah naišao na otpor jer u našim precima nije izazvao ni trunku straha.

Đurović je istakla da svi građani, a naročito nosioci najvažnijih državnih funkcija, moraju u sebi imati utkane univerzalne vrijednosti 13. jula.

"Crna Gora mora biti građanska i evropska država, država socijalne pravde, jedakosti, međunacionalnog i međuvjerskog sklada, i slobodnih pojedinaca", kazala je Đurović.

Ona je navela da je, uprkos određenim zastojima i izazovima, Crna Gora i dalje lider u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), respektabilna članica NATO-a i pouzdan susjed.

Đurović je kazala da se 13. jul ove godine obilježava nakon sprovedenih izbora, u očekivanju konstituisanja novog saziva parlamenta i nove vlade.

"Očekujem i želim da Crna Gora u narednom periodu ubrza i završi proces pristupanja EU, da se osjetno poboljša standard naših građana, da se razvijamo i unapređujemo u svakom segmentu, da nastavimo neophodnu reformu pravousdnog sistema i borbu protiv kriminala i korupcije, da time ispunimo očekivanja građana", rekla je Đurović.

Potrebno je, kako je rekla Đurović, stvoriti zemlju jednakih šansi za sve, u kojoj će osnovni zadatak donosilaca odluka biti da vode računa o interesima naroda koji predstavljaju.

Đurović je kazala da su dobitnici nagrade dobili satisfakciju i priznanje za rad i doprinos afirmaciji Crne Gore.

"Vaše muzičko, likovno i izdavačko pregnuće služiće kao motivacija novim generacijama da i sami predanim i upornim radom mogu doseći visine koje ste vi dosegli. Sigurna sam da će vam nagrada poslužiti kao podstrek za dalji rad“, poručila je Đurović.

Uljarević je kazao da nagradu primaju kao priznanje za svoj rad, ali i da je doživaljavaju kao nagradu svim posvećenicima muzičke, likovne i književne umjetnosti i svim saradnicima.

Kako je rekao, zahvaljujući njihovom radu i njihovim kulturnim programima, trajno su za Crnu Goru vezali desetine poznatih evropskih i svjetskih muzičara, slikara i pisaca, izdavača i producenata, svjetskih medija i kultrunih institucija.

"Nastojali smo da naše djelatnosti budu prepoznate, ne samo u crnogorskim okvira, nego i na međunarodnoj kulturnoj sceni, kao i da doprinesemo razumijevanju, približavanju i kreativnom prožimanju različitih kulturnih obrazaca u Crnoj Gori“, rekao je Uljarević.

Đurović i Uljarević
Đurović i Uljarevićfoto: Skupština Crne Gore

On je naveo da su se danas pojavili mnogi drugi sadržaji koji se javljaju kao konkurencija u svijetu kulture i savremenosti.

Član žirija za dodjelu nagrade Dragan Koprivica kazao je da je Uljarević vodeća lićnost u Crnoj Gori među izdavačima.

Koprivica je rekao da Uljarević osnivač, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Nova knjiga od 1999. godine, koji je zavrijedio nagradu afirmišući crnogorsku kulturu u sferi izdavaštva.

"Uljarević je kao urednik do sada potpisao više od 700 naslova u okviru izdavačke produkcije Nove knjige, jednog od najvećih izdavača u Crnoj Gori i regionu“, rekao je Koprivica.

Kako je kazao, Uljarević je bio član žirija Evropske nagrade za knjiženost, a osnivač je Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga koji traje od 2006. godine kao najveća manifestacije te vrste u državi.

Koprivica je istakao da je, zahvaljujući svojoj produkciji, Nova knjiga prije nekoliko godina bila specijalni gost najvećeg svjetskog sajma knjiga u Frankfurtu.

"Uljarević je u našoj kulturnoj javnosti prepoznat kao kulturni poslenik koji godinama daje lični doprinos kolektivnim nastojanjima da Crna Gora i danas slovi slovi kao zemlja izdavaštva i knjige“, rekao je on.

Koprivica je naveo da je magistar slikarstva Naod Zorić do sada imao 49 samostalnih izložbi, u državi i regionu.

Đurović i Zorić
Đurović i Zorićfoto: Skupština Crne Gore

"Učesnik je i više grupnih izložbi i salona u Crnoj Gori i inostranstvu. Njegovo stvaralaštvo zastupljeno je u većem broju monografija, leksikona i prikaza, a njegove izložbe redovno predstavljaju svojevrsnu kulutrnu senzaciju, kao likovni praznici“, rekao je Koprivica.

On je naveo da je Zorić dobitnik brojnih priznanja još od 1991. godine.

Koprivica je kazao da je 2018. godine u Modernoj galeriji u Podgorici Zorić obilježio tri decenije rada, sa 34 platna.

On je rekao da je Roman Simović danas čuveno ime muzičke umjetnosti, koji je skrenuo pažnju na sebe prvo crnogorske, pa regionalne i svjetske javnosti.

Prema riječima Koprivice, Simović je stvaralac sa našeg kulturnog tla.

"Uz vrhunske reference, koji imaju samo rijetki, on je umjetnik kosmopolita, građanin muzike cijelog svijeta“, rekao je Koprivica.

On je naveo je Simović koncert majstor Londonskog simfonijskog orkestra i gostujući profesor na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu.

"Kao virtuoz nastupa na svim kontinentima, u svjetskim priznatim muzičkim centrima. Do sad je nagrađivan na velikom broju međunarodnih takmičenja, dokazujući se kao jedan od najistaknutijih violinista 21. vijeka“, rekao je Koprivica.

Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi osoba ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za državu ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade.

Bonus video: