Muzikoterapija poboljšava život

Larisa Begić održaće dva predavanja danas i sjutra u MCCG-u

1776 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Predavanje i radionica iz muzikoterapije danas i sjutra u prostorijama Muzičkog centra Crne Gore držaće profesorica Larisa Begić u organizaciji Edukativnog centra ove institucije.

Prvi dan sa početkom u 19 časova u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore Begić će govoriti o tome kako se muzikoterapijom može poboljšati život i kako se ova disciplina primjenjuje u različitim kontekstima. Dan kasnije, u subotu 11. novembra sa početkom u 10 časova planirano je predavanje za roditelje na kome će se između ostalog govoriti o značaju muzike u dječijem razvoju, uticaju muzikoterapije tokom bolesti ili poteškoća u razvoju, kao i drugim važnim aspektima vezanim za muziku u dječijem odgoju nakon čega će uslijediti kreativna radionica. Profesorica Larisa Begić iza sebe ima dvadeset godina uspješnog pedagoškog iskustva i posjeduje ABRSM sertifikat instruktora Jugoistočne Evrope. O tome kako se i sama zainteresovala za muzikoterapiju u razgovoru za Vijesti kaže:

“Na odsjeku za klavir tokom studija na Muzičkoj akademiji Sarajevo sam između ostalih imala predmet psihologija za koji sam razvila poseban interes. U tom periodu imala sam i svoj prvi angažman u nastavi sa djecom i stečena znanja iz psihologije su mi značajno pomogla da unaprijedim podršku razumijevanje i pravilno usmjeravanje svojih učenika. Razumijevanje ljudske psihologije je ključno za dalje razumijevanje ponašanja, posebno kad je riječ o djeci. U toku praktičnog rada vidjela sam da muzika ima značajan i sveobuhvatan uticaj na njihov emocionalni, kognitivni i socijalni razvoj. Zainteresovala sam se za primjenu muzike u terapeutske svrhe u radu sa djecom koja imaju teškoće u razvoju i poteškoće u učenju. To je odredilo moj dalji profesionalni razvoj. Nakon završetka studija dobila sam stipendiju SIDE - švedske Razvojne agencije i upisala muzikoterapeutski postdiplomski studij na Kraljevskom koledžu u Stokholmu”, otkriva Begić.

Kako kaže, percepcija o muzikoterapiji kod muzičara zavisi od njihovih ličnih iskustava, preferencija i okruženja u kojem rade i djeluju.

“Baveljenje muzikom, kao i svakom drugom vrstom umjetnosti nije posao koji se radi osam sati dnevno. Muzika je sastavni dio života onih koji se njome bave. Muzičari žive s muzikom i svakodnevno svjedoče da je ona sredstvo izražavanja stanja i misli, kao i sredstvo za komunikaciju. Zbog takvog dubokog razumijevanja muzike koji profesionalni muzičari imaju, vjerujem da oblast muzikoterapije njima nije stran i da imaju poseban interes i odnos prema muzikoterapiji”, smatra sagovornica Vijesti.

Muzikoterapija se primjenjuje u različitim kontekstima i ciljevima, a upravo ista onima koji je primjenjuju poboljšava život. Cilj primjene muzikoterapije zavisi od individualnih potreba klijenta.

“Muzikoterapija se bazira na humanističkom pogledu na muziku i psihologiju i stavlja potrebe klijenta u centar rada. Možemo reći da je uvijek prisutan jedan od osnovnih ciljeva - a to je da se podrži i podstakne kongitivni, emocionalni, socijalni i fizički razvoj opsobe”, navodi te dodaje muzikoterapijom možemo između ostalih stimulisati pažnju i koncentraciju jezika i govora, osjećanja, raznih vrsta komunikacijskih mogućnosti, samopoštovanja, samouvjerenosti, zatim motorike tijela.

Postoji više različitih modela muzikoterapije - receptivna muzikoterapija (najvažnija procedura aktivno slušanje muzike), od kojih je internacionalno najglasovniji Guided imagery and music (muzika usmjerena na ispitivanje svijesti) i kreativna muzikoterapija ili Nordoff-Robbins model koji je sagovornica specijalizirala.

“Ovaj model se zasniva na ideji da svako posjeduje potencijal da reaguje i da se izrazi kroz muziku. Klijenta animiramo ka aktivnom sviranju. Nije važna njegova nadarenost za muziku, niti predznanje sviranja. Cilj nije sticanje muzičkih vještina. U ovom modelu klijent istražuje muzičke instrumente, a terapeut je visokoobrazovani muzičar sa vještinama sviranja klavira ili gitare na visokom nivou i on upotrebljava instrument za harmonsku pratnju klijenta. Muzički odgovor klijenta obezbjeđuju primarni materijal za analizu interpetacija. Ovaj pristup dolazi u koncepciji okvira Muzika kao terapija u kojem muzika obezbjeđuje tarapeutski “katalizator” kroz koji će se desiti promjene”, objašnjava proces Begić, koja jednako radi i sa djecom i sa roditeljima te smatra da stres nije jedina preporuka za uključivanje na muzikoterapiju. Stresu su danas jednako kao odrasli izložena i djeca.

“Muzika u djetetu budi spontano oduševljenje i potrebu za aktivnim učestvovanjem, tj. potrebu da izvodi razne pokrete, pleše, pjeva ili svira. Muzikotarapeut to koristi za uspostavljanje muzičke veze kroz koju promjene i razvoj mogu biti adresirane unutar sigurnog tarapeutskog okruženja”, zaključuje Begić.

Bonus video: