Uvijek je više pitanja nego odgovora

Prostorno planiranje je kompleksan, stalan proces - izrada, donošenje i sprovođenje prostorno-planskih dokumenata su tek faze tog procesa

6804 pregleda 5 komentar(a)
Odović, Foto: Vijesti.me
Odović, Foto: Vijesti.me

“Šta je suština prostornog planiranja i urbanizma?” - pita se gospodin Odović - ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Odović sam sobom, rekli bismo. “Da napravite”, veli Odović - znači da mi napravimo, ne veli Odović da će on nama da napravi “balans između zaštite prostora, koji ima ova mala, ali sjajna i velika država, i potreba za razvojem i potreba ovog stanovništva da privređuje, zavrijeđuje i normalno živi u krajnjem slučaju...”.

“Mi nemamo”, veli još Odović, “ne znam sad koliko poljoprivrednog zemljišta da bismo mogli da živimo od toga... (da bismo mogli da poljoprivredno zemljište prenamijenimo u građevinsko - op.a.) Mi nemamo, ne znam ti sad, koliko veliku površinu...” itd.

Ni riječi, dakle, o potrebama privatnog sektora - od strane države, kao i od strane tzv. lokalnih samouprava žestoko favorizovanog privatnog sektora - u funkciji razvoja i privređivanja (sticanja nevjerovatnih profita) - a u kontekstu tzv. prostornih politika, odnosno javnih politika (nije smiješno). I koje će to neznane junakinje i koji će to neznani junaci da naprave balans između imperativa zaštite prostora i potreba za tzv. prostornim razvojem? I što ćemo sa tim balansom kad se jednom - ako bog da - vaspostavi, vaisitinu? Hoćemo li biti u obavezi da održavamo taj naš balans - tj. da balansiramo - dok je svijeta i vijeka?

Kako bilo, uvijek je više (retoričkih) pitanja nego odgovora...

***

U Zakonu pak o prostornom uređenju, koji je na snazi u susjednoj i bratskoj nam Republici Hrvatskoj - i koji je, trenutno, moram i to da pomenem, pod žestokim udarima kritike, posebice stručne kritike - imamo Članak 8. - Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju - i stavak (2), koji kaže, citiraću, po stoti put, nije mi teško: “Prostorno planiranje je stalni proces (aha! - stalni proces - a ne kampanjski proces op.a.) koji obuhvaća poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja, zaštite i razvoja prostora, izradu i donošenje prostornih planova, te praćenje (aha! - praćenje - op.a.) provedbe prostornih planova i stanja u prostoru”.

U Nacrtu našeg budućeg (ako bog da) Zakona o planiranju prostora, Odovićeva smatranja na stranu - imamo Član 2 (I. Osnovne odredbe/ Planiranje prostora), koji kaže: “Planiranjem prostora smatra se izrada, donošenje i sprovođenje planskih dokumenata”. Ni riječi o nekakvom balansu - u fokusu je isključivo višnjica na vrhu torte.

Ako uporedimo ove dvije definicije - njihovu i našu - onda se nameće zaključak da među NN licima koja su pripremila Nacrt našeg budućeg (ako-bog-da) Zakona o planiranju prostora - uz primjedbu da nacrti seta novih novcijatih zakona - komada tri - više liče na izmjene i dopune aktuelnog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata nego na nove zakone - nema lica koje je elementarno upućeno u problematiku prostornog planiranja - što bi trebalo da bude alarmantno, ako mene pitate, morale bi se negdje upaliti neke crvene lampice - i što će reći da svijest o prostornom planiranju ovdje - na ovim našim malim, ali zato sjajnim, velikim i žalosno uneređenim prostorima - ne dopire dalje od izrade, donošenja i sprovođenja sramotnih planskih dokumenata, odnosno dalje od puke simulacije - od pukog zadovaljavanja nekakve, u suštini nakaradne forme...

***

“Hrvatska komora arhitekata uputila je”, veli, “16. listopada (oktobra - op.a.) 2023. godine ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i potpredsjedniku Vlade RH Branku Bačiću dokument “10 točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornog uređenja - polazišta za novi zakon o prostornom uređenju” - a zatražen je i termin za prezentovanje pomenutog dokumenta ministru Bačiću, kako bi arhitektonska struka obrazložila svoj dokument i usaglasila ga s nadležnim ministrom - sa željom da upravo taj dokument postane platforma za izradu novog, suvremenog Zakona o prostornom uređenju”.

Novog, veli, suvremenog Zakona o prostornom uređenju... Ideja je, u načelu, da se otvore puti “digitalnoj transformaciji poslovnih procesa, modernizaciji i povećanju učinkovitosti i kvalitete te transparentnosti administrativnih usluga u području prostornog uređenja” - što podrazumijeva, naravno, i nužnost “transformacije prostornih planova, odnosno proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik”.

U digitalni, veli, oblik...

Očekivati od Inženjerske komore Crne Gore, odnosno od druga Novice, predsjednika Strukovne Komore arhitekata pri IKCG - i vesele družine okupljene oko druga Novice - bilo kakav napor (ne daj bože) usmjeren u pravcu buđenja svijesti o mjestu i ulozi prostornog planiranja u sistemu funkcionisanja države - bilo bi iluzorno. Konstatacija da je nešto trulo u državi Danskoj - iza koje bi stao drug Novica, podržan od vesele družine oko njega - bila bi sasvim dovoljna, za početak.

Dakle, prostorno planiranje je kompleksan, stalan proces, molim vas - izrada, donošenje i sprovođenje prostorno-planskih dokumenata su tek faze tog procesa - nadam se da niko od vas neće pokušati da dovede u pitanje tu činjenicu - ali ako poželite, ničim izazvani, da se informišete o stalnim procesima koji su se odvijali u periodu od 8. aprila davne 2008. godine, kada je stupio na snagu aktuelni Prostorni plan Crne Gore (do 2020. godine) - pa do 21. decembra 2018. godine, kada je stupila na snagu Odluka Vlade o izradi (novog) Prostornog plana CG (do 2040. godine) - bojim se da nećete doći do informacija vrijednih pomena.

Hoću da kažem da bih se kladio (u honorar od ovoga teksta) da se u minulom periodu - od dana kada je usvojen aktuelni Prostorni plan - malošto promijenilo po pitanju pristupa prostornom planiranju u CG. Uostalom, kako se odrediti prema činjenici da na čelu tima koji stoji iza Nacrta PPCG (do 2040. godine), stoji gospođa ta i ta - i to u svojstvu fizičkog lica? Da li je moguće da teško breme prostornog planiranja - a ujedno i Prostorni plan, kao krunu prostornog planiranja u ovoj nesrećnoj državici - na svojim junačkim plećima nosi jedno jedino fizičko lice?

***

U susjednoj i bratskoj nam Republici Hrvatskoj, u okviru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine - djeluje (i) Zavod za prostorni razvoj - u okviru kojega postoje dva sektora - Sektor za dokumente prostornog uređenja državne razine i Sektor za prostorna istraživanja, održivi prostorni razvoj i praćenje stanja u prostoru.

Koliko smo mi daleko od Zavoda za prostorni razvoj - ako krenemo od pretpostavke da nam je ipak neophodna institucija toga tipa - barem jedna, državna, za početak - to neka nam kaže ministar Odović...

Bonus video: