Svako ima svog Narcisa i riječ je o pojavi koja je dobila epohalan karakter, tim riječima je dr Jasmina Ahmetagić objasnila veliko interesovanje publike za njenu zbirku eseja “Narcis zlostavljač - zlostavljanje književnosti” koja je objavljena 2011, ali je zbog velike popularnosti prošle godine doživjela novo izdanje.
Ahmetagić, koja je bila gošća XXVI Nikšićkih književnih susreta u organizaciji JU Narodna biblioteka “Njegoš” iz Nikšića, bavila se analizom različitih pojava narcizma u književnim djelima. Među djelima koja je izabrala za svoju književnu analizu bila je Andrićeva priča “Zlostavljanje” u kojoj je riječ o emotivnom zlostavljanju, kao i “Lolita” Vladimira Nabokova, gdje je, kako je kazala, zlostavljač pedofil i manipulator, a ujedno i narator, što dodatno komplikuje situaciju u tekstu.
“Prevelika ljubav prema sebi je ljubav koja podrazumijeva da ja svoju vrijednost i svoje postignuće ostvarujem tako što unižavam osobu koja je pored mene. Kroz njeno uniženje ja prolazim nadkompenzaciju i kompenzujem to što nemam istinsko osjećanje niže vrijednosti”, objasnila je Ahmetagić pojam narciszma.
Taj slabi ego ima konstantnu potrebu da mu se drugi dive, ne podnosi kritiku i sudare sa svijetom, umjesto empatije koristi mimikriju i tako nas zavarava.
Publika je, u okviru Susreta imala priliku i da čuje nešto više o romanu “Duhovi” Vladimira Arsenijevića, knjizi koja je zasnovana na prošlosti koja nas stalno pritiska i “diše nam za vratom”. Riječ je o posljednjoj knjizi iz Arsenijevićeve tetralogije koju je započeo 1994. godine romanom “U potpalublju” za koji je dobio Ninovu nagradu. Nastavio je tri godine kasnije “Anđelom”, da bi treći roman “Ka granici” objavio tek 2018.
“Očaj pripovjedača je ta prošlost koja neće da vas ostavi na miru. Vi biste voljeli da ne mislite o njoj, da se okrenete ka nekim drugim stvarima, ali jednostavno ne uspijevate”, kazao je Arsenijević koji je osnivač izdavačke kuće “Rende”, pokretač književnog festivala “Krokodil” i jedan od utemeljivača Deklaracije o zajedničkom jeziku jugoslovenskih naroda, koja predstavljaja dio napora da se duhovi iz prošlosti pobijede.
“Nažalost, pred nama je jedan jako dug period ozdravljenja, koje zapravo još uvijek nije ni počelo. Mi nismo čak ni poželjeli, ni stvorili uslove da se bavimo time da nekako rekonstruišemo društvo”, kazao je Arsenijević.
Iako je u svijet književnosti ušao poezijom i objavio zbriku “Krilata čežnja cvjeta”, slikar Ranko Krstajić se pronalazi u prozi. Gostujući na Nikšićkim književnim susretima Krstajić, koji je objavio pet romana i četiri zbirke fantastičnih priča, kao i “Antologiju svetske fantastike”, kazao je da je njegovo prozno stvaralaštvo prožeto fantastikom, kao i elementima horora, a da su univerzalne teme, kao i motivi ogledala, straha, smrti, samoubistva, noći i sjenke, nejasne granice između stvarnog i nestvarnog, snoviđenja i jave, ono što odlikuje njegovu prozu. Dobitnik je brojih književnih nagrada, kao i onih za slikarstvo, a za svoju posljednju objavljenu zbirku “Gospodar sreće” dobio je nagradu “Svetozar Ćorović”.
Publika je imala priliku i da kroz razgovor sa spisateljicom Laurom Barnom, autorkom romansirane biografije Isidore Sekulić nazvane “Moja poslednja glavobolja”, sazna koji su to presudni momenti uticali na stvaralaštvo poznate književnice. Prikazan je i kratak dokumentarni film o Isidori, a Barna je kazala da je njeno zanimanje za život Isidore Sekulić opsesija zbog koje joj nije žao.
U okviru završnog dana manifestacije organizovano je poetsko veče “Pjesnička je vječita istina”, na kome su učestvovali Nikola Madžirov, Elis Bektaš, Sofija Simović, Jovan Drašković, Nataša Lalatović i Sara Drinčić.
U okviru Nikšićkih književnih susreta, zaposleni u Biblioteci “Njegoš” posjetili su Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom i korisnicima uručili poklon paketiće.
Slogan ovogodišnjih Susreta, koji su organizovani u okviru decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene i koji su trajali od 21. do 24. decembra, bio je citat Tomasa Mana: ”Najljepše osjećanje koje sam imao u životu, to je - divljenje tuđem djelu”.
Druženje sa Vučinićem, Jelenom Vukić i malim-velikim piscima
Susreti su imali i segment namijenjen najmlađoj publici koja je imala priliku da se druži sa piscem za djecu Žarkom Vučinićem, jedinim crnogorskim autorom koji je dobitnik prestižne regionalne nagrade “Mali princ” 2020. godine za roman “Djevojčica Tara i čarobno drvo”. Vučinić, koji je dobitnik brojnih nagrada, predstavio je novu knjigu “Drvo bez hlada”, ali i pričao o svojim počecima, o svojoj vezi sa prirodom i o tome zbog čega piše ekološko-avanturističke priče za djecu.
Spisateljica Jelena Vukić predstavila je roman “Milan, Vesna i jedna kuća tesna”, u kome je, kako bi privukla pažnju mladih čitalaca, ali i čitavu porodicu uključila u proces čitanja, u knjigu ubacila devet zagonetki.
Završnog dana Susreta članovi “Kluba malih-velikih pisaca”, koji djeluje u okviru Biblioteke “Njegoš”, imali su priliku da vršnjacima pričaju o svojim književnim počecima, objavljenim pričama i pjesmama, značaju postojanja Kluba.
Bonus video:
