Zamršena igra stvarnosti i fantazije

Izložba instalacija Marka Kosovića otvorena je do 25. februara u Pljevljima, u galeriji “Vitomir Srbljanović”

3529 pregleda 0 komentar(a)
Upriličen i razgovor sa umjetnikom, Foto: galerija vitomir srbljanović
Upriličen i razgovor sa umjetnikom, Foto: galerija vitomir srbljanović

Imerzija je fenomen koji živimo svakodnevno, konstatovao je likovni umjetnik Marko Kosović na otvaranju svoje samostalne izložbe instalacija u galeriji “Vitomir Srbljanović” u Pljevljima, proteklog vikenda.

Na izložbi nazvanoj “Imerzija”, Kosović prikazuje istoimenu umjetničku postavku, prvenstveno instalaciju koja je bila i njegov diplomski rad na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2016. godine, a kojom se potom više puta predstavio i evropskoj publici.

“Umjetničko-istraživački rad Marka Kosovića duboko uranja u temu odnosa stvarnog i virtuelnog, simulacije stvarnog u virtualnom, simulakumu kao načinu bivstvovanja u savremenom svijetu, izazivajući pitanje o prirodi ljudske imerzije u digitalnu sferu. Fenomen imerzije kojim se Kosović bavi neizbježno podsjeća na filozofska razmatranja Žana Bodrijara, posebno u njegovom dijelu simulatora i simulacije”, konstatovao je na otvaranju direktor Galerije mr Aleksandar Ostojić.

Kosović se u svom umjetničkom radu bavi fotografijom, instalacijom, višemedijalnim i procesnim oblikovanjem fenomena koji su nezaobilazni dio savremenog društva. Jednom prilikom je konstatovao da je tokom potrage za nečim novim “čovjek stvorio digitalne kutije koje su postale ne samo prostor za imerziju, već i svojevrsna zamka koja prikriva intimu prenoseći stvarno u virtualni svijet”.

Sa otvaranja: Kosović
Sa otvaranja: Kosović

Ostojić tvrdi da upravo ta Kosovićeva analiza ljudskog ponašanja “tokom ovog prelaznog perioda ukazuje na slične repetitivne radnje koje se reflektuju kroz crne kutije, komore, čuvare imerzivnih iskustava”.

“Digitalni svijet platformi, društvenih mreža, interakcija koje se odvijaju na njima postaju stvarnost koja je potpuno zamijenjena i simulirana. U takav svijet uranjaju, i to u potpunosti predajući se cijelim bićem takvoj simuliranoj stvarnosti pametni telefoni koji postaju simulakumi stvarnosti, gdje pojedinac prelazi u digitalni prostor i doživljava ga kao stvarniji od svoje stvarne okoline. Takvi momenti su predmet Kosovićeve fotografske dokumentacije, smještene u crnoj kutiji, koji u prostoru postaju i sami simulakumi. Zamjene za stvarnost koje umjetnik koristi kako bi prenosio esenciju imerzivnih iskustava”, rekao je Ostojić.

On je dodao da putem ovog umjetničkog istraživanja Kosović dokumentuje ne samo ljudsku imerziju, već i postavlja pitanje o prirodi stvarnosti u doba tehnološkog napretka.

“Uzimajući u obzir Bodrijarovu ideju da stvarnost postaje hiperrealna simulacija, rad Marka Kosovića postaje duboka refleksija o tome kako tehnologija oblikuje našu percepciju i stvarnost. Imerzija je vremenski vakuum kada pojedinac stvara sopstveno odsustvo iz stvarnosti, predajući se, prepuštajući se, iščezavajući iz stvarnosti u neku novu stvarnost, prihvaćajući je kao prirodnu i svoju. Ovaj proces intenzivnog doživljaja virtuelnog svijeta postavlja pitanje o granicama između stvarnosti i simulacije, uvodeći nas u suptilni svijet gdje se granice gube”, objašnjava Ostojić i dalje se osvrće na Kosovićev rad:

“Imerzija u Kosovićevom rade postaje ne samo tehnološki fenomen, već i filozofska refleksija o našem suživotu sa virtuelnim svijetom. Kosovićev rad odražava se u sposobnosti umjetnika da uhvati trenutke kada pojedinac izgubljen u digitalnom lavirintu stvara vlastito odsustvo iz stvarnosti kako bi intenzivno doživio virtuelni svijet. Kosović ne postavlja samo pitanje o granicama između stvarnosti i virtuelnog, pitanja kako tehnologija oblikuje našu percepciju, već i pitanje kako mi oblikujemo tehnologiju prema vlastitim potrebama. Kroz ovu umjetničku odiseju, imerzija postaje ne samo fenomen, već i refleksija naše suštinske težnje za drugačijom stvarnošću, uvodeći nas u zamršenu igru stvarnosti i fantazije”, rekao je Ostojić.

Kosović je podsjetio da je rad kojim se predstavlja nastao nastao 2016. godine kao diplomski rad na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a izložba je kasnije putovala i više puta bila prikazivana u Beču, Gracu, Ljubljani...

“Ovaj rad se prvi put u ovom formatu izlaže u Crnoj Gori, na nagovor mog kolege Aleksandra Ostojića koji je ponudio veoma lijepo tumačenje i analizu mog djela. Dodao bih da je imerzija fenomen koji svakodenvno živimo”, rekao je Kosović koji je prije Akademije završio srednju likovnu školu “Petar Lubarda” na Cetinju, smjer slikarstvo.

Osnovne i specijalističke studije završio je na FLU u Trebinju, odnosno FLU na Cetinju, kasnije i magistrirao u klasi dr Ksenije Vučković na odsjeku za intermedijalno slikarstvo. Učestvovao je na brojnim projektima, rezidencijama i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Rođen je 1991. u Mojkovcu.

Nakon otvaranja izložbe u galeriji, pljevaljska publika je imala priliku i da prisustvuje, ali i učestvuje u razgovoru sa umjetnikom u sklopu programa “Razgovori sa umjetnicima” koji predstavlja novu praksu ove ustanove kulture, a sa ciljem približavanja savremenih likovnih praksi publici, ali i boljem upoznavanju radova autora koji se predstavljaju Galeriji.

Postavka je otvorena za javnost do 25. februara.

Bonus video: