Stanje koje je ministarka kulture i medija Tamara Vujović zatekla u resoru kulture nije zadovoljavajuće, a njen fokus je, između ostalog, doprinos kulture razvoju ekonomije, zaključak je jučerašnjeg događaja koji je to ministarstvo organizovalo povodom 100 dana 44. Vlade Crne Gore.
“Ako moramo definisati jedan zadatak koji želimo postići, to je da provodimo crnogorsku kulturu za budućnost, da stvaramo modele podrške svim akterima uz visoko postavljena očekivanja, da se stvara kvalitet, a da se time može doprinijeti i ekonomskom rastu”, poručila je Vujović.
Pored ciljeva, predstavila je i podatke vezane za budžet Ministarstva kulture i medija (MKM) i institucija kulture, posjetilaca kulturnih programa, aktuelnog stanja, a ukazala je i na nedostatke i propuste.
“Voljela bih da vam danas mogu predstaviti konkretne podatke o učinku koji kultura ima u crnogorskoj ekonomiji, o trendovima kroz godine, međutim do sada se sa kulturom nije upravljalo na taj način”, rekla je Vujović, što implicira da podaci tog tipa trenutno ne postoje, ali je nagovijestila da će ih u budućnosti biti.
“Radimo istraživanje, po metodologiji Uneskoa, jer znamo da ulaganje u kulturu doprinosi ukupnom rastu i razvoju, i da se svaki euro uložen u kulturu multiplicira. Dobro ćemo i pažljivo upravljati državnim novcem”, poručila je ona.
Vujović je istakla i da u Crnoj Gori nije jasno definisano “šta je to kreativna industrija i šta zapravo želimo od toga”, iako se o tome puno govori.
“Nažalost, nisam zatekla politike koje se do kraja uspješno bave i podržavaju ovaj sektor. Zbog toga ćemo u narednom periodu tražiti najbolji model upravljanja ovim sektorom. Kulturne i kreativne industrije spadaju u jedan od najbrže rastućih sektora i glavni su pokretači razvoja ekonomije. Prema posljednjim dostupnim podacima u razvijenim zemljama učestvuju sa oko četiri odsto u BDP-u. Kod nas nemamo najpreciznije podatke po najnovijim metodologijama. Zato je sporazum sa našim partnerima British Council-om za ekspertsku pomoć u ovoj sferi već spreman”, najavila je Vujović.
Razvoj kulture treba da prati stabilan zakonodavni okvir, istakla je ona i kazala da su zbog toga inicirali izradu analize primjernog modela zakona o kulturi, a sljedeći korak je formiranje radne grupe.
“Model zakona o kulturi kao proizvod širokih konsultacija i znanja velikog broja stručnjaka daće najbolje rješenja, a biće donesen u posljednjem kvartalu ove godine. On je prioritet svih prioriteta, ali se nećemo voditi brzinom, već ćemo se truditi da dobijemo tekst zakona koji odgovara na izazove sektora”, rekla je ministarka i dodala da “zakon i podzakonski akti treba da daju pun vjetar u leđa razvoju sektora, a ne da ga ograničavaju”.
Radi se na izmjenama i usaglašavanju podzakonskih akata koji će poboljšati i definisati kvalitetne procedure po kojima se odlučuje, rekla je.
“Unaprijedićemo Zakon o kinematografiji i podzakonske akte i raditi intersektorski sa drugim resorima. Potrebne su nam ustanove kulture koje odgovaraju svjetskim muzejskim standardima, očekivanjima i koje stvaraju pun doživljaj publike. Potrebna su nam osvježenja i unapređenja. Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej dobiće nove objekte u zelenom srcu Podgorice, koji će biti rezultat međunarodnog konkursa na kojem učestvuju svjetski renomirani arhitekti. Opredijeljenost ove Vlade u ovom projektu je potpuna. Biće to nova znamenja Podgorice i dio grada namenjen kulturi”, kazala je Vujović.
Potrebno je još ustanova kulture, malih, velikih, institucionalnih, nezavisnih habova, utočišta za nesmetan rad umjetnika, a ministarka je istakla i da su neophodna javno-privatna partnerstva u oblasti umjetnosti.
“Potrebne su nam nove, još bolje konkursne politike za podršku festivalima, stvaraocima i nevladinom sektoru. Obećavam da ćemo konkursnu politiku unaprijediti kako bi novac građana bio utrošen na najbolji način za projekte koji će napraviti najveći učinak. Radićemo na poboljšanju uslova rada i statusa umjetnika, kao i na stvaranje uslova za rad stručnih udruženja, koja su sada registrovana kao nevladine organizacije i nemaju mogućnost za veliku podršku ministarstva kojim upravljam”, rekla je Vujović.
Ona je juče istakla i da je na sjednici Vladine komisije usvojena odluka o potpisivanju sporazuma Ministarstva kulture i medija sa regionom Pulja, na realizaciji rekonstrukcije tvrđave Španjola koja će nakon toga postati još jedan prostor namijenjen umjetnicima, kao kuća Borislava Pekića u Šavniku, stari zatvor u Kotoru i hab u Starom Baru. Za to je izdvojeno oko 1,7 miliona eura.
Ministarka je kazala i da saradnju sa Uneskom doživljava kao veliku obavezu i važan zadatak.
“Od stupanja na dužnost obilježili smo sve Uneskove dane, poslali izvještaj o stanju u Kotoru, potpisali sporazum o rekonstrukciji paviljona u Aušvicu”, dodala je.
Između ostalog, kazala je i da je za tekuću godinu obezbijeđeno povećanje sredstava za kulturu i medije za 3,6 miliona eura, odnosno 14,18 odsto.
Program u Muzičkom centru Crne Gore vodili su Marija Ivanišević i Ognjen Damjanović iz MKM.
Skinuti suspenziju Crne Gore u Kreativnoj Evropi
Predlozi medijskih zakona biće usvojeni do kraja prvog kvartala, tvrdi Vujović kojoj je, u sektoru medija, cilj unapređivanje normativnog okvira.
"Evropski partneri očekuju, ali i upozoravaju, da Crna Gora hitno preduzme odlučne korake i donese medijske zakone. Zato je i opravdana primjedba naših partnera koji kažu da su mnogi ministri kojima su u nadležnosti bili mediji obećavali da će zakon i biti usvojen, ali se to nije dogodilo. Mi ćemo to uraditi, ali ne zbog Evropske unije, nego zbog nas", kazala je ona ističući da aktuelni Zakon o medijima datira iz 2012. godine.
Generalni direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović, kazao je da su predlozi novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu i audiovizuelnim medijskim uslugama poslati prije nekoliko dana na mišljenje Savjetu Evrope, nakon čega će biti poslati na mišljenje Evropskoj komisiji, prognozira sredinom marta, da bi uslijedilo razmatranje i usvajanje na Vladi.
"Posebno nam je važan Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, zato što on sadrži evopsku regulativu i što će njegovim usvajanjem biti skinuta suspenzija sa članstva Crne Gore u programu Kreativna Evropa (potprogramu MEDIA)", rekao je Rudović.
On je dodao i da se sprovodi Akcioni plan za realizaciju prve Medijske strategije Crne Gore, a neke od predviđenih mjera su i specijalizovani timovi u Upravi policije i Državnom tužilaštvu koji će pratiti i istraživati slučajeve napada na novinare, uspostavljanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija, formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, uvođenje obaveznog izbornog predmeta medijska pismenost za sve osnovne i srednje škole, digitalizacija arhiva RTCG.
Savjet RTCG će ubuduće imati 11 članova, dva nova će biti sa Univerziteta Crne Gore i iz Advokatske komore. Za člana Savjeta, umjesto pet, biće potrebno 10 godina iskustva u oblasti relevantnoj za djelatnost RTCG, što važi i za generalnog direktora i glavne urednike, članove Savjeta i direktora Agencije za elektronske medije.
"Predviđeno je i da postupak razrješenja člana Savjeta može da pokrene samo Savjet, ne i nadležno radno tijelo Skupštine kao što je sada slučaj", dodao je Rudović.
Definisano je i minimalno učešće sopstvene medijske produkcije.
"Za javne emitere, nacionalne i lokalne, minimalan procenat sopstvene produkcije iznosi 30 odsto. Kako bi osigurali da lokalni javni emiteri (15), budu održivi i da mogu povećati produkciju od javnog interesa, uvedena je skala minimalnih iznosa za obavezno finansiranje iz budžeta lokalnih samouprava", rekao je Rudović.
Bonus video:
