Posvećenost idealu slobode, jednakosti, tolerancije, održavanju sjećanja na holokaust, ali i odgovornost prema budućim generacijama, pokazala je Crna Gora potpisivanjem Sporazuma o ponovnom uspostavljanju zajedničke postavke zemalja bivše Jugoslavije u muzeju bivšeg nacističkog logora Aušvic-Birkenau.
To je Vijestima kazala ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je potpisala Sporazum, zajedno sa drugim ministrima kulture (Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije), uoči 27. januara kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve holokausta.
“Rad na istoriji holokausta u Jugoslaviji na ovaj način pruža priliku za analizu naše istorije, kao i sazrijevanje crnogorskog društva. Takođe, nadamo se da će otvaranje izložbe privući veći broj posjetilaca s prostora bivše Jugoslavije, samim tim i Crne Gore, čime se unapređuje podizanje svijesti, posebno među mladima, o istoriji nasilja i njenim posljedicama”, kazala je Vujović.
Zajedička postavka biće predstavljena u Državnom muzeju Aušvic, Bloku 17. Vujović je podsjetila da je Muzej revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije 1963. godine postavio izložbu u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic - Birkenau, ali je izložba zatvorena 2008.
Podsjećajući na tok događaja, Vujović je istakla da su na prvom konsultativnom sastanku bivših jugoslovenskih republika 2011. godine svi prisutni izrazili spremnost da učestvuju u Projektu izložbe u Državnom muzeju Aušvic - Birkenau. Dalji tok pregovora vodio se pod pokroviteljstvom Uneskoa, a formiran je i Međunarodni upravni odbor koji čine predstavnici relevantnih ministarstava i kvalifikovani stručnjaci iz svake od šest zemalja učesnica.
“Nakon dugogodišnjeg rada, zemlje bivše Jugoslavije usaglasile su se oko teksta Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau (prethodno korišćen od strane SFRJ). Uzevši u obzir značaj ideje Projekta i datog Sporazuma, a u znak sjećanja na jugoslovenske žrtve Koncentracionog logora Aušvic-Birkenau, Crna Gora je zaključivanjem Sporazuma sa ostalim zemljama bivše Jugoslavije, pokazala posvećenost njegovanju kulture sjećanja, kao i oblikovanju vrjednosnog sistema zasnovanog na uvažavanju različitosti, toleranciji i solidarnosti”, rekla je Vujović.
Ministarka je, uzevši u obzir značaj ideje Projekta i Sporazuma, u znak sjećanja na jugoslovenske žrtve Koncentracionog logora Aušvic-Birkenau, kazala da je Crna Gora zaključivanjem Sporazuma sa ostalim zemljama bivše Jugoslavije pokazala i posvećenost njegovanju kulture sjećanja, kao i oblikovanju vrjednosnog sistema zasnovanog na uvažavanju različitosti, toleranciji i solidarnosti.
Postavku će kreirati arhitekta Danijel Libeskind, a Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, ističe Vujović, kroz dosadašnje aktivnosti u kontinuitetu doprinosi tome, a za Vijesti objašnjava i konkretno na koji način.
“Crna Gora je doprinijela istraživanjem o potencijalnim žrtvama crnogorskog porijekla, koje su završile u Aušvicu. Više nego brojem, Crna Gora je doprinijela time što se, kao nezavisna država, pridružila inicijativi država koje su imale neuporedivo više žrtava, time dajući na značaj zajedništvu i jedinstvenom glasu svih država sa EX-YU prostora, da se gaje sjećanja na nezamislive zločine. Takođe, dajemo doprinos i potrebi obilježavanja i pijeteta mjestu stradanja, sa jasnom idejom da je mir - veličanstvena tekovina i da je svaki rat besmisao i zlo”, naglasila je Vujović.
Ministarka je poručila i da će Crna Gora nastaviti da daje pun doprinos u finalizaciji koncepta postavke u narednom periodu, imajući u vidu dostavljeni materijal koji je osnov za kreiranje segmenta koji se odnosi na našu zemlju.
“Nesporan je značaj predmetnog Sporazuma, sa aspekta teme - holokaust, muzejske ustanove u kojoj se izložba realizuje - Državni muzej Aušvic-Birkenau, koju godišnje posjeti oko 1.400.000 posjetilaca, kao i stepena involviranosti stručne i naučne javnosti država učesnica. Kada je u pitanju učešće Crne Gore, u Projekat je, pored Ministarstva kulture i medija, uključen i JU Narodni muzej Crne Gore - Istorijski muzej”, priča Vujović.
Kada su u pitanju rokovi i finansijske obaveze, Crna Gora će, kao i ostale države potpisnice Sporazuma, nadoknaditi troškove renoviranja i konzervacije prostora Bloka 17, u iznosu od milion eura koje je finansirala Austrija, kroz donacije date Fondaciji Aušvic-Birkenau. Isplata će biti realizovana po odgovarajućem modelu, objašnjava ministarka, na osnovu kojeg je Crna Gora dužna da pokrije iznos od 22.300 eura.
“Isplata će se vršiti u roku od dvije godine od posljednje ratifikacije Sporazuma, u skladu sa zasebnim sporazumima koji će svaka država potpisnica zaključiti sa Fondacijom Aušvic-Birkenau u Republici Poljskoj. Troškovi daljeg održavanja izložbene postavke biće pokriveni u skladu s modelom podjele troškova renoviranja i konzervacije”, navela je Vujović.
Ratifikacija Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau slijedi ubrzo, otkrila je Vujović. Zatim je, sa postavljanjem izložbe, na redu i uplata sredstava za godišnje održavanje izložbe, koja se vrši na osnovu bilateralnih sporazuma koje će država zaključiti sa Državnim muzejom “Aušvic-Birkenau”.
“Troškovi će se plaćati jednom godišnje, po primljenoj fakturi, počev od prve godine otvaranja stalne postavke, u skladu sa procjenom troškova od strane Državnog muzeja. Crna Gora će u odnosu na ovaj Sporazum opredijeliti kontribuciju od oko 23.000 eura za obnovu paviljona. Buduće obaveze za učesće u održavanju paviljona su u nivou dva odsto od ukupnih troškova”, rekla je Vujović.
Ona je dodala i da je depozitar svih ugovornih obaveza generalna direktorka Uneskoa Odri Azule, što smatra da doprinosi dodatnu težinu i ozbiljnost u realizaciji svih obaveza iz ugovora.
Na osnovu svega toga, poručuje ministarka, zaključivanje Sporazuma pokazuje spremnost države da se zauzme da se zločini ne ponove, ne zaborave i da budućim generacijama osigura budućnost u kojoj vladaju mir, tolerancija i razumijevanje.
“Učešćem Crne Gore u ovom projektu pokazuje se posvećenost njegovanju kulture sjećanja, poštovanju ljudskih prava i uvažavanju različitosti, uz osudu antisemitizma i rasizma. Dokazuje se da je Crna Gora na strani žrtve, na strani ugnjetenog i poniženog, i da je važno staviti se na pravu stranu istorije. Makar ne učestvovali ili ne bili pogođeni direktno, pokazujemo da nas boli svaka nevina žrtva, kao da je naša, jer i jeste svaki stradali čovjek, naš brat i sapatnik. Za ‘Nikad više’ - nikome i nigdje!”, poručila je Vujović koja se osvrnula i na današnje sukobe koji su prisutni u svijetu, “u nadi da će sile dobra prevladati i da nigdje više nećemo čuti krike nevinih žrtava, gladnih i zlostavljanih civila, kojima je oduzeto svako ljudsko dostojanstvo”.
U projekat je uključen i Narodni muzej Crne Gore - Istorijski muzej
Bonus video:
