Izuzetan značaj savremene književnosti ženskih autorki u Irskoj ne ogleda se samo u autentičnoj i kvalitetnoj literaturi, motivima i stilu, već i u širem društvenom kontekstu i borbi za bolji položaj i ravnopravnost žena u književnosti, ali i očuvanje kulturnog nasljeđa, prvenstveno jezika i prošlosti.
O tome se u ponedjeljak i utorak moglo čuti na manifestaciji održanoj u Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović” u Podgorici koja je bila posvećen savremenim ženskim glasovima irske književnosti, a koja je održana u okviru redovnog književnog programa KIC-a.
O specifičnosti spisateljskih glasova savremenih irskih književnica, kao i konteksta u kojem stvaraju, govorila je Aleksandra Nikčević, kao i Sandra Barjaktarović prve i Jelica Kovačević druge večeri.
Publika je bila u prilici da se upozna sa društveno-istorijskim prilikama 19. i 20. vijeka u Irskoj, koje su uticale na marginalizaciju ženskih glasova, pokretima “Izbačena iz kanona” i “Zakletvom” koji, primijetila je Nikčević, predstavljaju vrunac nezadovoljstva i iskaz protesta savremenih irskih književnica a koji su doprinijeli rijetko dosljednoj solidarnosti i promjenama.
Nikčević je sa prisutnima podijelila i svoje iskustvo boravka u Irskoj, upoznavanja i saradnje sa autorkama, ali i impresije sa književnih večeri. Istakla je neke interesantne aspekte književnica i njihovog stvaralaštva, od očuvanja autentičnog irskog jezika, preko samostalnog prevođenja, okupljanja, istrajnosti i borbe...
Ženski književni pokret u Irskoj dobio je širi društveni kontekst upravo kroz borbu za rodnu jednakost, a u okviru kojeg su autorke isticale nepravdu i diskriminaciju sa kojima su se žene suočavale u svim aspektima života, uključujući i književnost, kroz honorare za njihov angažman, zastupljenost na manifesticijama i u antologijama, tretman u javnosti i slično. Pored toga, kroz svoje radove, autorke otvaraju i dijaloge o ženskim iskustvima, osnažujući druge žene i prenoseći takozvano žensko iskustvo.
Usaglašene i solidarne, iako ima izuzetaka, književnice su se “Zakletvom” obavezale da neće prihvatati angažmane i pozive za događaje, niti davati svoje rukopise različitim zbornicima, ukoliko nemaju isti tretman i nijesu jednako zastupljene kao njihove muške kolege. Kroz svoj aktivizam u javnosti, ali i u književnosti, doprinijele su boljoj situaciji u društvu, a uticale su i na svijest o važnosti rodne jednakosti.
Bonus video:
