Intervju - Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije: Rana muzika za publiku 21. vijeka

Prvi koncert na festivalu rane muzike “Tollite portas” posvećen je isključivo muzici katedrale Sv. Tripuna, a ostali će pružiti jednu tapiseriju satkanu od niti različitih epoha, provenijencija, uticaja, koji su se u bogatoj prošlosti Kotora i Boke isprepletali

2596 pregleda 1 komentar(a)
Don Robert Tonsati, Foto: Privatna arhiva
Don Robert Tonsati, Foto: Privatna arhiva

Ove godine u oktobru, Kotorska biskupija uz podršku partnerskih institucija, pokreće novi festival muzike “Tollite portas”.

S ozbirom na nedostatak manifestacija posvećenih ranoj, srednjovjekovnoj i renesansnoj muzici u Crnoj Gori, Festival je osnovan sa ciljem da ranu muziku približi crnogorskoj i inostranoj publici, te inspiriše i privuče novu, mlađu generaciju ljubitelja klasične muzike. Takođe, Festival promoviše bogato istorijsko muzičko nasljeđe ovog regiona i predstavlja našu kulturnu baštinu stranim umjetnicima. Time se poziva na otkrivanje novih djela i podstiče radoznalost kako kod izvođača tako i kod slušalaca, čemu će doprinijeti učešće priznatih umjetnika i ansambala, kao što su „Projekt Lazarus” i “Labyrinthus”.

Najava za predstojeći festival i adekvatna zvučna ilustracija biće koncert “Venecija u Kotoru”, koji će se održati 30. aprila u Katedrali Sv. Tripuna u saradnji sa festivalom KotorArt. Na koncertu će međunarodni umjetnici Iana Djakova, mecosopran, Marina Bjelova, teorba i Ivan Velikanov, kornet i orgulje, izvesti djela venecijanskih kompozitora poput Legrencija, Gabrijelija, Monteverdija, Kačinija, kako bi publici predstavili muziku renesansnih i baroknih kompozitora. Muzičari sviraju na istorijskim instrumentima koji pomažu izvođačima i publici da dožive muziku na sličan način kako ju je kompozitor zamislio i kako bismo dobili jasniju sliku muzike daleke prošlosti.

Šta Vas je inspirisalo na osnivanje festivala „Tollite portas“, festivala koji će objediniti bogatu kotorsku tradiciju, kulturu, istoriju i muziku?

U Kotorskoj katedrali, Katedrali Sv. Tripuna, redovno se održavaju koncerti duhovne i klasične muzike. Tako smo u posljednjih par godina imali i nekoliko vrlo kvalitetnih koncerata rane muzike koje su izveli renomirani ansambli kao što su „Projekt Lazarus” i “Labyrinthus”. Iza njihove, povijesno i znanstveno informirane izvedbe, stoji i istraživački, muzikološki rad. Uvidjevši da je odgovor publike, u kojoj se velika većina prvi put susrela s ovakvim muzičkim izričajem, a za naše područje to su bile sve praizvedbe, a u nekim slučajevima radilo se i o praizvedbama na europskoj razini, bio iznimno pozitivan, zaključio sam da bi festival posvećen ranoj, srednjovjekovnoj, vokalnoj i instrumentalnoj muzici, bio značajno obogaćenje kulturnog života grada i njegovih posjetitelja. Zato sam predložio Danilu Rybchikovu (Rjabčikovu), voditelju ansambla Labyrinthus suradnju u vidu organizacije festivala.

Don Robert Tonsati
foto: Privatna arhiva

Kako ste došli do ovog naziva festivala? Ko treba da “otvori vrata”?

Naziv je vrlo simboličan. “Tollite portas” antifona je psalma koji se pjevao u srednjem vijeku prilikom posvete crkve. Sami psalmi, kao književna vrsta u Bibliji, zapravo su pjesme koje su se pjevale praćene muzičkim instrumentom koji se zove psalterij, a u kršćanstvu su kao i muzika generalno, neizostavni dio liturgije. Međutim, “Tollite portas”, vrlo je važno istaknuti, ujedno je jedna od najstarijih muzički notiranih kompozicija na području današnje Crne Gore. Najstariji muzički izvori nalaze se u kotorskom Lekcionaru i Pontifikalu koji je korišten prilikom posvete Katedrale 1166. godine. Ta liturgijska knjiga, osim što je jedinstveni spomen pismenosti i kulture, sadrži i važne povijesne dokumente. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, rekao bih sljedeće: Katedrala je ta koja nam otvara vrata i omogućuje da se duhom i mislima, prebacimo u neko drugo vrijeme, na trenutak se isključimo iz svakodnevnice i ispunimo um i dušu nesvakidašnjim doživljajem.

Zbog čega ste se odlučili za pokretanje festivala o ranoj muzici?

U prvom redu, jer ničeg sličnog nema u Crnoj Gori. Sjećam se da je prije dosta godina, ugledni crnogorski muzičar Egon Mihajlović imao festival rane muzike u Perastu, i sjećam da je to bilo izvanredno primljeno. Nakon toga, ostala je velika praznina. Crna Gora je mala država, i na našem području zaista su rijetke prilike za susret s muzikom koja je zapravo korijen i temelj cijelog kasnijeg europskog muzičkog stvaralaštva. Prelako se zaboravlja da Kotor i dalmatinsko primorje, jer moramo razmišljati izvan današnjih geografsko-političkih okvira, dijele jednu cijelu kulturnu prošlost koja danas nije dovoljno poznata, niti se razumije na ispravan način.

Možete li nam reći malo više o prvom izdanju festivala?

Prvo izdanje festivala održat će se u prvoj polovini oktobra ove godine. To je vrijeme kada se turistička vreva i gužve smanjuju, kada je i kulturna ponuda, koja je preko ljeta, usudim se reći, i prezasićena, znatno slabija. Festival je okrenut svim ljubiteljima umjetnosti, a odabirom ovakvog termina, vjerujem da ćemo odgovoriti i potrebama domaćeg stanovništva, kao i stranih posjetitelja. Što se tiče koncepcije, ove godine, a nadam se i narednih, naglasak jednog od koncerata uvijek je na izvedbi djela koja su vezana za naše područje. Ako će repertoar biti raznolikiji, tražimo od izvođača da uključe nešto od kompozicija iz lokalnih izvora. Time i oni sami, uvrštavaju u svoje programe djela koja će i drugdje popularizirati našu baštinu. Prvi koncert, na kome će nastupiti ansambl “Labyrinthus”, bit će posvećen isključivo muzici Katedrale Sv. Tripuna zapisanoj u spomenutom Pontifikalu. Ostali koncerti pružit će u cjelini jednu tapiseriju satkanu od niti različitih epoha, provenijencija, utjecaja, koji su se u bogatoj prošlosti Kotora i Boke isprepletali. To ne znači da je sva ta muzika nastala u Kotoru ili se nužno u njemu izvodila, ali mu svakako pripada, jer je i Kotor u prošlosti pripadao puno širim kulturim obzorima nego danas. Sjetimo se samo da osim najstarijih notnih zapisa i najstarijeg spomena pjevanja u literaturi, Kotor ima i najstariji spomen orgulja u današnjoj Crnoj Gori. Imati orgulje u 15. vijeku znak je silnog kulturnog dometa. Ostali koncerti, upravo će nam prikazati tu tipičnu, mediteransku i jadransku isprepletenost kulturnih veza. Slušat ćemo muziku iz Južne italije, iz normansko-sicilijanskih izvora, kojoj smo u metropolitanskom smislu pripadali, zatim vizantijsku srednjovjekovnu muziku , koju će izvoditi ansambl “Chronos”. Liturgijsku dramu ili srednjovjekovno skazanje Judita izvest će “Diaologos” i Katarina Livljanić, a bit će prilika i za uživanje u muzici na lutnji, kada ćemo čuti Paula Kieffera. Očekujemo i vrijedan nastup “Projekta Lazarus” koji će nam predstaviti muziku iz Dalmacije i Istre.

Don Robert Tonsati
foto: Privatna arhiva

Za razliku od klasične ili barokne muzike, muzički izvori srednjovjekovne i renesansne muzike su veoma rijetki, a za instrumentalnu, u odnosu na vokalnu muziku, još rjeđi. Muzičko blago srednjeg vijeka i renesanse je neprocjenjivo, ali i uglavnom nepoznato. Što se sve, osim pomenutog izvora Lekcionaru i Pontifikalu, krije u arhivi Kotorske biskupije? Šta još čeka da bude istraženo?

U arhivi je malo toga što se tiče same rane muzike. Veliki požari i zemljotresi u kojima su stradali arhiv i najvažnije biblioteke, nažalost, uzeli su preveliki danak. Postoje fragmenti muzičkih rukopisa, a od cjelovitih kodeksa tu su Pontifikal, kao i Kotorski misal sv. Jakova od Lođe, oba su beneventanski rukupisi koji se čuvaju izvan Crne Gore. Franjevačka biblioteka sadrži brojne, vrlo rano štampane, liturgijske knjige s urednom neumatskom notacijom, za razliku adijastematske u benevetanskim rukopisima. No, i ovi navedeni, nisu dovoljno poznati s muzičke tačke gledišta, a niti šire, osim naravno stručnjacima. U susjednom Dubrovniku, izvori su puno opširniji, i njih svakako planiramo uzeti u obzir u budućnosti, jer su umjetničke i trgovačke veze između ova dva grada dobro osvjedočene u izvorima. Tu je svakako i Barski oficij koji planiramo uvrstiti u program. U kasnijem period, osobito 19. vijeku, rekao bih da su izvori puno bogatiji, ali oni nisu u fokusu našeg Festivala.

Ova vrsta muzike je rijetko prisutna na koncertnim podijumima, mnogima je potpuno nepoznata. Kako ovaj repertoar učiniti pristupačnim publici 21. vijeka? Da li je, po Vama, važno zainteresovati mlade izvođače da prošire svoj repertoar na ranu muziku?

Mislim da je u ovom slučaju važno zainteresirati i mlađe i starije, kako izvođače tako i publiku. Jedan od najboljih načina je omogućiti im da iskuse uživo takvu muziku u autentičnoj izvedbi i ambijentu.

Festivali rane muzike često se organizuju u autentičnom ambijentu, rekonstruisanim kućama, sakralnim objektima ili zamcima nastalim prije nekoliko vjekova? Da li ste razmišljali, u kom ambijentu će se odvijati prvi festival?

Da, protagonist našeg Festivala je uz, naravno izvođače, sama Katedrala. Ona je stoljećima bila osim mjesta bogoslužja, temelj duhovnog, kulturnog, društvenog, ekonomskog identiteta grada. Za nju su nastajala muzička i umjetnička djela, u njoj se muzika redovno izvodila, i ovo će biti prilika da se i ona sa svojom velebnom romaničkom arhitekturom doživi na jedan drugačiji način. Kod ovakvog tipa muzike, osobito sakralnog, nije svejedno gdje se izvodi. Akustika i umjetnička cjelina sakralnih građevina ne može se uspoređivati s tehnički opremljenijim modernim koncertnim dvoranama. Ipak, jedan Mozartov Requiem ili neka od brojnih misa, Vivaldijeva Stabat Mater, Pallestrina, Tallis ili Monteverdi, te posebno gregorijanski koral, nikad ne rezoniraju tako u muzičkoj dvorani, kao u sakralnom prostoru za koji su nastala. Mislim da se s time slažu i brojni izvođači.

Tollite Portas
foto: Promo

Festivali rane muzike imaju veliki značaj za svaku državu, jer podstiču istraživanje, izvođenje i očuvanje kompozicija domaće produkcije, zbog čega nerijetko imaju podršku najviših državnih organa i institucija. Kakva je situacija sa festivalom “Tollite portas”, da li ste naišli na podršku na lokalnom i državnom nivou? Pretpostavljam da ćete se složiti sa konstatacijom da je ovo jedan od načina da Kotor i Crna Gora idu u korak sa Evropom, pokažu pripadnost Evropi i zajedničkim korijenima.

Kada sam prije koju godinu prvi put objavio djela o. Konrada Eberta, vrlo zahtjevne i iznenađujuće lijepe muzičke kompozicije, napisane za Muo prigradsko ribarsko naselje u blizini Kotora, znao sam da se ona moraju i izvesti da bi doprle do svijesti potomaka tih ribara za koje su pisana. Činjenica da je jedno ribarsko naselje imalo svoga kompozitora, učitelja pjevanja i sviranja, i vlastiti ciklus djela za troglasni i četveroglasni muški zbor, iz kojeg je kasnije nastalo jedno od najuspješnijih pjevačkih društava u Boki, Hrvatsko pjevačko društvo “Zvonimir”, smatrao sam da mora biti nešto što će biti prepoznato na najvišem nivou. Moram priznati, da nisam naišao niti na preveliki interes, niti na podršku koju sam očekivao za takav pothvat. Ipak, nekako sam uz svesrdnu pomoć Opštine Kotor i Vlade Republike Hrvatske uspio postići da se djela ipak profesionalno izvedu i tako predstave.

Ne znam kakva će biti situacija s “Tollite portas”. Za sada mogu reći da smo našli veliku podršku u Opštini Kotor i Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Jedan od partnera bit će nam i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, koji su i fototipski izdali i tako učinili dostupnim kotorske beneventanske rukupise, koji se inače čuvaju u Berlinu i Sankt Peterburgu. Prijatno me je iznenadila podrška koju je kao partner prvog, najavnog koncerta koji će se uskoro održati Kotoru pokazao KotorArt, najznačajniji festival na ovom području. Očekujem i neka druga partnerstva, a nadam se, da će i druge institucije prepoznati važnost ovakvog festivala.

Šta očekujete od festivala? Kakvi su planovi za naredna izdanja? U kom pravcu će se festival razvijati?

Za sada, očekujem najprije da zaživi, razvija se i da postane održiv i prepoznatljiv. Već ove godine Festival će biti predstavljen na međunarodnoj konferenciji MedRen, što je iznimno velika čast, na čemu sam zahvalan g. Ryabchikovu. Tako bi se mogao pobuditi interes drugih, uglednih međunarodnih istraživača i izvođača. Uz muzičku izvedbu, planiramo u budućnosti obogatiti doživljaj i projekcijom samih muzičkih kodeksa, ali o tom po tom. Ulaz na sve koncerte je besplatan, zato uvelike ovisimo o financijskog podršci pokrovitelja i sponzora. Za sada, želio bih se zahvaliti svim sponzorima i partnerima, Vama na posvećenom prostoru, i pozvati sve zainteresirane na prvi festival za ranu muziku u Kotoru.

Bonus video: