Klimtov "Portret gospođice Lizer", intrigantne pozadinske priče, prodat na aukciji za 30 miliona eura

Iznenadno ponovno pojavljivanje umjetničkog djela, zajedno sa intrigantnom pozadinskom pričom, izazvalo je priličnu buku oko slike

11104 pregleda 1 komentar(a)
Aukcija slike Gustava Klimta, "Portret gospođice Lizer", Foto: Reuters
Aukcija slike Gustava Klimta, "Portret gospođice Lizer", Foto: Reuters

"Portret gospođice Lizer", Gustava Klimta, slika mlade žene koja je ostala nedovršena kada je austrijski umetnik umro, prodata je danas na aukciji za 30 miliona eura (32 miliona dolara), uprkos otvorenim pitanjima o njenom slikarskom subjektu i njenom prethodnom vlasništvu, navodi Rojters.

Kako piše Bi-Bi-Si na srpskom, "Portret Gospođice Lizer", nekada je pripadao jevrejskoj porodici u Austriji, a slika je poslednji put viđena u javnosti 1925. godine.

Iznenadno ponovno pojavljivanje umjetničkog djela, zajedno sa intrigantnom pozadinskom pričom, izazvalo je priličnu buku oko slike. Uoči rasprodaje danas popodne, oko 15.000 posjetilaca iskoristilo je priliku da vidi rad izložen u bečkog aukcijskoj kući, im Kinski.

Posjetioci i 'Portet gospođice Lizer'
Posjetioci i "Portet gospođice Lizer"foto: Reuters

Slika austrijskog umjetnika, Gustava Klimta, smatrala se izgubljenom sto godina, kaže Gardijan, sve dok im Kinski nije na konferenciji za novinare u januaru objavila da je portret ponovo otkriven u privatnoj kolekciji. Do tada bila je poznata samo crno-bijela fotografija slike.

Zapravo, izgleda, slika, koja je nastala u proljeće 1917. godine, kada je Klimt bio jedan od najslavnijih portretista u Evropi, što je bilo godinu dana prije njegove smrti, decenijama je visila u privatnoj vili u blizini Beča, navodi im Kinski, čiju je vrijednost procijenila vrijednost na od 30 do 50 miliona eura.

Subjekat slike je najvjerovatnije tinejdžerka, u tirkiznoj haljini umotanoj u lepršavu cvjetnu odoru, na crvenoj pozadini, kože poput alabastera i prodornih, blijedo smeđih očiju, u kontrastu sa njenom tamnom, kovrdžavom kosom.

Uprkos tome što je tako jasno prikazuje, ostaje nejasno ko je zapravo bila "Fraeulein Lieser". Braća Adolf i Justus Lizer bili su bogati industrijalci u Austrougarskoj imperiji, koji su svoje bogatstvo izgradili na juti i konoplji, praveći kanap i užad.

Henrijeta Emelija Lizer Landova, sa nadimkom "Lilli", bila je udata za Justusa sve do njihovog razvoda 1905. godine i postala je poznata pokroviteljka umjetnosti. Moguće je da je ona naručila sliku jedne od svojih ćerki, ili je to možda uradio Adolf Lizer za svoju ćerku Margaret - neka su od nagađanja.

Rojters navodi da je aukcijska kuća na svom sajtu objavila da, prema najnovijim istraživanjima porijekla, Klimtov model vjerovatno nije bila Margareta Konstans Lizer, već jedna od dvije ćerke Lili Lizer (sa Justusom) - ili Helene, starije, rođene 1898, ili njene sestre Eni, koja je bila tri godine mlađa.

Izjava na sajtu aukcionara otkriva da je ona, ko god da je bila, posjetila Klimtov studio devet puta u aprilu i maju 1917. On je napravio najmanje 25 preliminarnih studija i najverovatnije je počeo da slika u maju te godine, piše Si-En-En.

Šta se desilo sa slikom nakon Klimtove smrti 1918. godine, kada bi trebalo da je bila u njegovom ateljeu, ostaje nejasno, posebno šta se dogodilo nakon što je nacistička Njemačka anektirala Austriju 1938. i Jevreji u zemlji bili progonjeni, lišeni svojine, poslani u koncentracione logore.

Margareta je otišla iz Austrije za Mađarsku, a zatim u Britaniju, ali aukcijska kuća kaže da, provjereno, slika nikada nije napustila Austriju. Lili Lizer je ostala u Beču sve dok nije deportovana 1942. godine, a zatim su je ubili u Aušvicu sljedeće godine.

Njene ćerke su se vratile u Beč poslije Drugog svjetskog rata da povrate njenu imovinu, ali slika nije pomenuta ni u jednom dokumentu, rekla je aukcijska kuća.

"Upravo ove mnoge nejasnoće i istorijske praznine navele su sadašnje vlasnike da kontaktiraju pravne nasljednike porodice Lizer i da se sa svima njima dogovore o 'fer i pravednom rješenju' 2023. godine", dodali su, ne identifikujući sadašnje vlasnike.

"Dogovoreno je da se sadržaj pomenutog sporazuma ne otkriva, ali se može reći da će svi mogući zahtjevi svih uključenih strana namireni i ispunjeni kroz aukciju umjetničkog djela", navodi se u saopštenju.

"Sporazum u suštini znači da je, sa čisto pravne tačke gledišta, nebitno ko je naručio sliku od Gustava Klimta i koju od tri mlade dame u pitanju ona prikazuje".

Govoreći o Klimtu, umjetnički kritičar, Ričard Kork kazao je da je ovaj umjetnik popularan zbog toga što je s jedne strane bio veoma avangardan u svoje vrijeme, eksperimentisao sa novim stvarima, a sa druge strane se bavio temama koje su veoma privlačne, ističe Bi-Bi-Si.

Izložba u Milanu posvećena Gustavu Klimtu (2017.)
Izložba u Milanu posvećena Gustavu Klimtu (2017.)foto: shutterstock

"On ima veoma senzualnu privlačnost i ljudi reaguju na to skoro instinktivno. On 'gura' svoje slike ka apstrakciji, a to radi ispunjavanjem mnogih od njih šarama i to pravljenje šablona ima tu vrstu privlačnosti", dodaje on uz to da postoji osjećaj slobode u Klimtovom radu i kvalitet kroz koji se ljudi prepoznaju.

Kao sin zlatara, Klimt je razumio metale kao malo koji drugi umjetnik njegove generacije. Iako je radio sa bojom, imao je jedinstvenu sposobnost da stvori iluziju plemenitih metala, kamenja i dragulja.

Takođe njegove slike bile su kontroverzne, ali su apelovale na novi senzibilitet, slavlje seksualnosti koje je tek nastajalo u gradu i društvu koje je bilo igralište drugog poznatog Austrijanca, Sigmunda Frojda. Godine 1905. Frojd je objavio "Tri eseja o teoriji seksualnosti", knjigu koja je trebalo da duboko ospori stavove prema seksu.

Kao i Frojd, Klimt je želeo da seksualnost stavi u javnu sferu.

"Niko nije bio u stanju da sintetiše osjećanja poput ljubavi, strasti ili želje, ali i očaja i anksioznosti kao Klimt", kaže Klaus Pokorni iz Muzeja Leopold u Beču. "Zato je tako fascinantan mladima".

Izložba originala Klimta 'Poljubac' u Beču (2022.)
Izložba originala Klimta "Poljubac" u Beču (2022.)foto: Shutterstock

Bonus video: