Davno, prije tri decenije, prvih dana proljeća, na obali plahovite rijeke, između dva mosta, u vremenu “rata za mir”, otvorila je svoja vrata prva crnogorska privatna galerija, simboličnog imena i poruke “Most”.
Ovim riječima počeo je besjedu Dragan Mitov Đurović na svečanosti povodom 30 godina od osnivanja galerije “Most” koji bi bio značajan i veliki i za bilo koju drugu instituciju i centar kulture. Galerija, kako joj i ime kaže, spaja i povezuje umjetnost, njene stvaraoce, ljubitelje i poštovaoce, prijatelje, ali i vizionare i entuzijaste kakav je i njen osnivač i vlasnik Branko Kovačević.
“Prisjećajući svih ovih godina iza nas, dođu mi na um trenuci ispunjeni susretima sa dragim ljudima. Ideje koje su spontano dolazile, počeci mnogih umjetnika koji kasnije postaše slavni, čemu sam se uvijek iskreno radovao, izložbe koje su veliki umjetnici dokazivali vrhunsko umijeće... Sjetim se i prvih koraka na Cetinju, davne 1986. godine, Biljarde i mojih prijatelja. Tako da počeci djelovanja koji su vezani za galeriju pod imenom Most na ovom mjestu, datiraju i duže od 30 godina unazad. Nemam dovoljno riječi da izrazim zahvalnost svim ljudima i institucijama koji su bili uz galeriju prethodne tri decenije”, poručio je Kovačević zahvaljujući kome galerija Most postoji, opstaje, odolijeva svim (ne)vremenima, najrazličitijim okolnostima i poput magneta privlači sebi ljude koji umiju da prepoznaju iskrenu ljubav prema umjetnosti i prijateljstvu, sve u dobrom duhu i energiji.
Događaj kojim je proslavljen vrijedan jubilej donio je raznovrstan program, to je bila i prilika da prisutni podijele sopstvena i čuju druga sjećanja na brojna druženja, interesantne priče i trenutke koji su se godinama dešavali u prostoru ispod Malog brda, na obali Morače.
U desnom uglu iza ulaznih vrata galerije stoji svojevrstan kutak sjećanja, skromno svjedočanstvo bogate istorije, fotografije, odabrani katalozi, bilješke, tek da sjete na značajne trenutke Mosta. Sa strana su dva velikana crnogorske umjetnosti, Miodrag Dado Đurić i Uroš Tošković, njihove biste koje je u bronzi izradio vajar Slavenko Rakočević Rakoč i u dogovoru sa Brankom Kovačevićem ih izložio, upotpunjujući izložbu i simbolično oživljavajući njihov duh i prisustvo na samoj svečanosti. Pored toga, predstavljeni su i radovi Pera Nikčevića “Mostovi Pariza” koje je umjetnik, u svom karakterističnom crtačkom maniru, oslikao direktno na zidove galerije, kako spoljašnje, tako i unutrašnje.
Svečanost je 25. aprila otvorena crnogorskom himnom u izvedbi mlade muzičarke Eme Vuković, nakon čega su uslijedila i zvanična obraćanja.
Istoričarka umjetnosti koja je tokom dugog niza postojanja galerije dala svoj veliki pečat Mostu, Ljiljana Zeković, istakla je da je u pitanju jedna od prvih privatnih galerija u Crnoj Gori koja predstavlja mnogo više od mjesta izlagačke djelatnosti, prodajnog prostora i radionice za opremanje likovnih djela.
“Od početka svog djelovanja, bila je most koji je povezivao eminentne umjetnike iz svih oblasti, istoričare i teoretičare i one koji u umjetnosti traže i nalaze najuzvišenije vrijednosti ljudskog duha. Postala je i mjesto dijaloga o umjetnosti, kreativna radionica i multimedijalna pozornica. Raznovrsni programi, likovne kolonije, izdavačka djelatnost, manifestacije različitog profila, pozorišna produkcija, koncerti, povezivanje različitih kulturnih prostora, preko 500 samostalnih i kolektivnih izložbi domaćih i stranih autora formirali su, zapravo, jedinstven centar za kulturu čiji je nukleus likovna galerija. Dakle, ona je svojim djelovanjem opravdala svoj zahtjevni naziv ‘Most’. Uspjela je da poveže poput duge imanentne humane i stvaralačke vrijednosti ljudskog duha”, naglasila je Zeković.
Impozantan je broj umjetnika i njihovih djela koji su tokom prethodnih 30 godina ostavili svoj trag na galeriju Most, rekao je Gordan Čampar koji je moderirao svečanost otvaranja. Tako su i veliki događaj 25. aprila uveličali brojni gosti, na desetine njih za koje je galerijski prostor bio mali, mađu kojima su i članovi Kovačevićeve porodice, prijatelji, umjetnici među kojima i: Luka Lagator, Slobodan Marunović, Pero Nikčević, Slavenko Rakočević Rakoč, Đoko Marković, brat Uroša Toškovića, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, izvršni direktor Sportskih objekata Podgorica Aleksandar Vučković, nekolicina novinara i mnogi drugi koji su se smjenjivali u galerijskom prostoru...
Dragan Mitov Đurović je prisutne podsjetio na veličanstvenu prošlost galerije o kojoj govore imena i brojke.
“Valja se prisjetiti izložbi djela slikarskih prvaka: Dada Đurića, Miloša Vuškovića, Gojka Berkuljana, Nikole Gvozdenovića Gvozda, Uroša Toškovića kojem je Galerija “Most” po povratku iz svijeta bila prvi umjetnički dom. Živi sjećanje i poštovanje na utemeljivače Galerije Coka Marovića, Olgu Perović, Mija Vujoševića, Mila Pavlovića, Pavla Đonovića, pa svestranog umjetnika Đorđija Đoka Žigalja... Trajna zahvalnost za članove Umjetničkog savjeta i prijatelje Galerije: Blagotu Erakovića, Ljiljanu Zeković, Slobodana Marunovića, Iliju Dapčevića, Natašu Nikčević, Ljiljanu Karadžić i mnoge druge koji i dalje zdušno pomažu da Galerija ‘preteče i živi’. Tu je sjećanje na prvi koncert među slikama, sada svijetu poznatog muzičara Miloša Karadaglića, na brojne mlade stvaraoce koji su prve umjetničke korake napravili u Galeriji, koja je sarađivala sa brojnim institucijama obrazovanja i kulture”, podsjetio je Đurović.
Ističući da je galerija njegovala izdavačku djelatnost, naglasio je da je knjiga “Dim u dim” Pavla Đonovića, a u izdanju Galerije štampana u nestvarnih deset hiljada primjeraka, što je nezamislivo i za današnju produkciju.
“U Crnoj Gori i regionu blizu pet stotina izložbi slikarskih velikana i početnika, stotine književnih i muzičkih susreta, desetine knjiga, uz brojne likovne kolonije u kojima je učestvovalo više od dvije stotine umjetnika. Nezaboravni programi ‘Duga nad mostom”, “Podijum za mlade umjetnike”, “Viluško kulturno ljeto”, “Cetinjani svome gradu”, pa osnivanje Crnogorskog udruženja galerista, brojne humanitarne akcije. Svjedočanstvo živi na stranicama časopisa galerije “Ljetopis” (znalački uređivao Budislav Kralj) u sjećanju prijatelja, stvaraoca, možda uskoro u monografiji Galerije”, ispričao je Đurović nagovještavajući ono što je godinama već želja osnivača i vlasnika galerije “Most” Branka Kovačevića - monografija.
Iako je i ranije više puta za Vijesti govorio o tome, Kovačević je i na proslavi jubileja u razgovoru za Vijesti ponovio da upravo monografija ostaje jedina želja za koju se nada da će se ostvariti, a koja bi bila relevantan trag postojanja, truda i djelovanja... On je rekao i da očekuje da će monografija biti objavljena, volio bi što prije, a vjeruje da će donosioci odluka prepoznati značaj tog izdanja i podržati projekat.
Kovačević se na otvaranju obratio prisutnima i obavijestio ih da su pripremne radnje na izradi monografije galerije Most počele...
“U njoj će biti zabilježeno sve što se dešavalo za ove skoro četiri decenije, od Cetinja 1986. do današnjih dana te će se u njoj naći svi koju su dali (dio) sebe Mostu. Hvala vam još jedanput za sve ove godine i hvala za večeras”, najavio je Kovačević, a Đurović poručio:
“I tako tri decenije ‘traje i opstaje’ galerija ‘Most’. Mosti umjetničkim vezom i posti - jer odgovorni za kulturu odavno ćute. Možda nakon svega progovore. Jer galerija ‘Most’ osnivač i direktor Branko Rajkov Kovačević, zaslužuju podršku, za riječ, za sliku, za muziku”, poručio je Đurović.
Stvaralaštvo koje povezuju dvije kulturne sredine
Zeković je primijetila da ovom izložbom Branko Kovačević izražava svoj pijetet prema velikanima crnogorske savremene umjetnosti koji su ambasadori svoje zemlje u svijetu, a koji su svojim stvaralaštvom povezali dvije kulturne sredine.
"Mada Dado Đurić i Uroš Tošković niijesu prezentovani svojim djelima, na izložbi su predstavljeni portretima u bronzi, u formatu biste. Insistirajući na njihovom realističkom predstavljanju i karakternim ertama, vajar ih oblikuje u maniru ekspresivnog tretitanja materije i forme - urezima i ispupčenjima, krakerulama, kontrastima svjetlosti i sjenke, preko kojih ispoljava kompleksnost njihovih unutrašnjih nemira", rekla je ona.
Kada su u pitanju djela Pera Nikčevića, prepoznatljive konture Pariza, mostova, znamenitosti i različitih detalja, kao i njegov motiv žene, nagog tijela, ono su što posjetioci ili pak slučajni prolaznici u narednom periodu mogu vidjeti.
"Izložbom dominiraju monumentalni crteži Pera Nikčevića islikani crnom bojom direktno na zidovima galerije. Na njima su predstavljeni pariski mostovi koji svojom perspektivnom dubinom vizualizuju drugu dimenziju koja virtuelno uvlači posmatrača u prostor slike. Nikčević, majstor crteža, linijom rafinirane elegancije i prefinjenih vibracija, diskretnim sjenčenjem, skladnim linearnim ritmovima, obrisima forme, u jednom dahu precizno oblikuje arhitektonske konstukcije sa diskretnim dekorativnim elementima. Polazeći od njihovog autentičnog izgleda i simulakruma ambijentalnog prostora, umjetnik slobodnom interpretacijom islikava detalje, ptice, životinje, i njegov čuveni ženski lik koji se javlja kao opsjena, zatim, simbol grada - Ajfelov toranj. Nikčević majstorski dočarava atmosferu metropole koja i danas predstavlja svetionik najvećih vrijednosti moderne umjetnosti kraja XIX i XX vijeka", istakla je Zeković.
Graditi mostove za bolje susjedske odnose
Prisutnima se na otvaranju obratio i ambasador Grubišić koji je istakao da mu je galerija Most posebno draga i ukazao na stvarni i metaforički značaj mostova, referišući na naziv galerije, ali i na izložbu Pera Nikčevića.
"Ako nismo mogli sačuvati bivšu državu, onda moramo i možemo izgraditi dobre susjedske odnose, puno mostova. Drago mi je što sam ja ovdje iz najmlađe članice Evropske unije u prvoj sljedećoj i nadam se da će to biti uskoro. Tvrdim i da ćemo, ako se svaka od šest republika koncentriše na svoje društvo, opet biti svi u jednoj zajednici maksimalno za šest godina u prijateljstvu", rekao je ambasador.
Ističući da je privilegovan što govori na otvaranju izložbe i jubileju galerije "Most", Grubišić je podsjetio na brojne veze između Crne Gore, Francuske, te Hrvatske i priznao da je opčinjen skulpturama Rakočevića i lakoćom i ljepotom Nikčevićevih crteža.
Bonus video:
