Fali oko 1.300 muzejskih predmeta u Nikšiću

Revizija materijala u JU “Muzeji i galerije” potvrdila da ta ustanova ima bogat materijal koji broji 10.552 upisana eksponata, ali i da dobar dio nedostaje

15029 pregleda 207 reakcija 20 komentar(a)
Ne znaju kada će rekonstrukcija biti završena, Foto: Svetlana Mandić
Ne znaju kada će rekonstrukcija biti završena, Foto: Svetlana Mandić

Revizija koju je uradila nikšićka Javna ustanova (JU) “Muzeji i galerije” je potvrdila izvještaj prethodnih revizija i pokazala da ta ustanova ima zavidan muzejski materijal, ali i da dobar dio toga nedostaje.

Direktorica JU “Muzeji i galerije” Nikšić Vesna Todorović ističe da su i ranije revizije, počev od 2005. godine pa nadalje, pokazale da pomenuti materijal nedostaje.

“Revizija je rađena tokom 2022. godine, a kustosi su izvještaj predali početkom 2023. Zatečeno stanje se uglavnom poklapa sa revizijom koja je rađena 2019. godine, kada je direktorica bila Jelena Đukanović, kao i sa revizijama koje su prethodno rađene. Komisija je uvidom u dokumentaciju utvrdila da je ukupno upisano 10.522 muzejska predmeta, a da od toga broja fali oko 1.300 predmeta. Bez obzira na ta ‘nestajanja’ i na tri provalne krađe koje su se dogodile, možemo da budemo zadovoljni koliko je materijala sačuvano i bogatstvom materijala kojeg naš muzej ima”, kazala je za “Vijesti” Todorović.

Todorović
Todorovićfoto: Svetlana Mandić

Ona je napomenula da je revizuju uradila komisija sastavljena od 13 članova, odnosno devet kustosa i po jednog restauratora, konzervatora, dokumentariste i fotografa i da je svaki predmet je fotografisan.

235 ličnih predmeta i radova nedostaje iz kolekcije Ilije Šobajića koja ih broji 1.160

Razlika u odnosu na prethodne revizije je što su uspjeli da pronađu katalog prilikom organizovanja izložbe “Monteksova donacija Nikšića” 1995. godine. Riječ je o slikama i skulpturama koje je vlasnik “Montexa”, Stanislav Ćano Koprivica, poklonio Nikšiću.

Monteksova donacija Nikšiću
Monteksova donacija Nikšićufoto: Svetlana Mandić

“U tom katalogu nalazi se zabilješka da su ‘Montex’ i njegov predsjednik, Stanislav Ćano Koprivica, odlučili da tu kolekciju poklone Nikšiću, odnosno Muzeju na čuvanje i izlaganje. Radi se o 75 umjetničkih radova od 60 umjetnika, od čega su četiri skulpture i 71 slika. Revizijom galerijskog fonda iz 2017. godine bilo je evidentirano 46 radova kao dio donacije, međutim 17 evidentiranih radova se ne nalazi u ovom katalogu. Od ukupnog broja radova, od 75 mi imamo 41 rad, a za preostala 34 rada nemamo nikakvih podataka gdje se nalaze”, kazala je Todorović.

Slična situacija je i sa kolekcijom Ilije Šobajića - od 1.160 radova i ličnih predmeta nedostaje 235.

“Knjiga inventara je vođena od 1950. godine. Radovi Ilije Šobajića ušli su u fond Muzeja na sljedeći način - 1953. godine 19 radova je otkupljeno od Natalije Šobajić, tri su njen poklon, a te iste godine je jedan rad poklonio Jovan Ivović. Dvije godine kasnije 1.034 rada i predmeta je poklonila Milica Miladinović iz Beograda, dok je 1956. godine 15 radova kupljeno od Dušana Trojanovića iz Beograda. Trojanović je 1958. godine poklonio 88 radova i predmeta. Od svega toga nedostaje 235 radova i ličnih predmeta Ilije Šobajića koji su prošli kroz knjige i koji su upisani. Jedno stotinak dokumenata koji su bili u našem Muzeju su predati Arhivu, kada je osnovan, jer je tad donesena odluka da crteži i likovni materijal ostane kod nas, a da se dokumentacija arhivska Arhivu”, kazala je Todorović.

Prva revizija koja je urađena 2005. godine pokazala je da berat, carski ukaz iz 1638. godine nedostaje. Todorović ističe da su postojale sumnje da berat možda nije original, ali “malo je prevelika cijena” kojom bi falsifikat bio plaćen. Naime, berat je 1952. godine otkupljen od Petra Nikovića za 15.000 dinara.

Direktorica “Muzeja i galerija” ističe da je numizmatička zbirka najviše oštećena i da je skoro petina materijala, tokom tri provalne krađe, pokradena.

“U vrijeme uspostavljanja zaštite, numizmatička zbirka je brojala 930 muzejskih predmeta, a sada broji 195. Njeno sadašnje brojno stanje posljedica je tri provalne krađe koje su se dogodile 1988, 2005. i 2007. godine. Sve je policiji prijavljeno, al, nažalost, ništa nije pronađeno”, kazala je Todorović.

Dodaje da u arheološkoj zbirci imaju ogroman broj neinventarisanih muzejskih predmeta iz Crvene stijene. Riječ je o 85.776 predmeta i da im predstoji veliki posao kako bi i te predmete inventarisali.

“Kad je uspostavljana zaštita, onda je postojala i prirodnjačka zbirka, pa je u knjigu ulaska uveden određeni materijal koji bi se mogao svrstati pod takvu odrednicu. To su paleontološka zbirka sa 159 primjeraka, mineorološka zbirka sa 51. predmetom, mineorološko-petrografska paleontološka zbirka 150... Bili su preparirani tetrijeb, siva čaplja, fosilni jež, okamenjeni puž. To je ukupno 364 primjerka. Ta zbirka sad ne postoji. U međuvremenu u depou su, sa ovom arheološkom zbirkom, pronađeni i primjerci fosila i minerala za koje se smatra da su pripadali toj prirodnjačkoj zbirci. Sa stručnjakom iz Prirodnjačkog muzeja iz Podgorice bilo je započeto razvrstavanje i kako on nije mogao više tu da boravi na tome se stalo. Kada nakon rekonstrukcije budemo useljavali u Muzej ukoliko od tog materijala iz prirodnjačke zbirke bude nešto vrijedno i dobro sačuvano, i tu ćemo zbirku uspostaviti”, kazala je Todorović.

Što se tiče završetka rekonstrukcije Dvorca, Todorović je kazala da očekuju da budu raspisani tenderi za unutrašnje opremanje, ali da ne može da kaže kada će otvoriti vrata za posjetioce.

Bonus video: