Jedna od najvećih koreografkinja Jugoistočne Evrope Maša Kolar vraća se u Budvu ovog ljeta u ulozi selektora Jadranskog festivala igre.
Posljednji put je na sceni Između crkava u Starom gradu Budva postavljala baletske predstave prije više od 15 godina, a ove godine je, u saradnji sa TO Budva, postavila kompletan baletski program drugog izdanja ovog novog ljetnjeg festivala.
Ona je već sedam godina umjetnički direktor baleta HNK Ivana Pl. Zajca u Rijec,i ali i dalje, širom Evrope, postavlja svoje umjetničko baletske kreacije.
Maša je dobitnica najprestižnijih evropskih nagrada među kojima se ističe Nagrada hrvatskog glumišta iz 2008. godine, a o festivalu u čijoj je selekciji, kao i baletu uopšte Kolar priča za Vijesti...
Prošle godine ste bili gost budvanskog Jadranskog festivala igre, a sada ste u jednoj sasvim novoj ulozi - selektorka ste JFI 2024. Do sada se niste oprobali ulozi na internacionalnom planu. Kako ocjenjujete ovo iskustvo?
Preuzimanje funkcije glavnog selektora Jadranskog festivala igre za mene je premijerno iskustvo. Međutim, na ovu priliku gledam kao na krunski slijed dosadašnjeg djelovanja unutar različitih aspekata plesne umjetnosti. Kao plesačica razvila sam veliku mrežu međunarodnih kontakata, kao koreografkinja spoznala sam potencijal i snagu kreativnosti, a kao direktorica riječkog baleta stekla sam umijeće rada na upravljačkoj poziciji. Selektovanje plesnog Festivala nije puno drugačije od umjetničkog vođenja jedne baletse kompanije. Obje uloge obuhvataju organizacijske, programske i financijske koncepte. Kreiranje Festivala istovremeno pogled unatrag i pogled unaprijed. Ambivalentno iskustvo dočeka i rastanka.
Za temu festivala ste skupa sa gospodinom Predragom Zenovićem koncipirali temu - migracije kao nešto vrlo aktuelno i zanimljivo ne samo za našu publiku, nego za cijelu planetu. Možete li nam reći nekoliko riječi o tome?
Iako tema migracija neće završiti, neće se završiti, možda ćemo je odgurnuti u drugi plan. Nadam se da će tema sljedeće edicije Festivala biti nešto vedrija. Festival je predstavio vrlo relevantnu temu, a od selektiranih umjetnika očekujemo pristup pun svježine, kritičnosti i kreativnosti.
Festival Budvi donosi zaraznu energiju, privlačeći entuzijastičnu i inostranu i ovdašnju publiku. U samom nazivu festivala stoji riječ “igra”, igrom izvedbe komuniciramo otvorenost prema nepoznatom, otvaramo dijalog i potičemo razmjenu
Pod svojom selekcijom uspjeli ste sa timom da napravite najveći baletski produkcioni centar kada su u pitanju festivali u Jugoistočnoj Evropi. Naime u Budvi se tokom festivala odigrava čak pet svjetskih premijera od kojih su četiri u vašoj produkciji. To je nevjerovatan uspjeh za Balkan. Odakle takav napredak već u drugom izdanju?
Koliko god zvuči fantastično, JFI je tek na početku. Polako, ali sigurno Budva otvara zavidan prostor za plesni produkcijski potencijal kroz koji konstruiše i svoj imidž. Većinu finansijskih sredstva ove smo sezone odlučili da unesemo u koprodukcijske koncepte. Konzorcijskim modelom produkcije s Bitef Dens Company, MN Dance Company iz Slovenije, Zagrebačkim plesnim ansamblom iz Zagreba i baletom Narodnog Pozorišta u Beogradu predstave nastavljaju svoj život i izvan vremenskog okvira festivala. Festival na ovaj način postaje brend jake vizibilnosti i regijske rasprostranjenosti. Pred nama je puno rada i kritičkog promišljanja želimo li da JFI postane vodeći festival u jugoistočnoj Europi. Želim naglasiti da je obim i raznovrsnost programa rezultat rada angažovanog tima. Prošlogodišnjim iskustvom znali smo da je za uspjeh festivala nužan ritam djelovanja i dinamika realizacije. Prema konceptu birali smo goste, vodili pažnju da koreografska djela budu raznolika i da se održi ravnoteža između mladih talenata i već etabliranih autorskih imena.
Budvanskoj publici će se predstaviti baleti iz Italije sa vrlo zanimljivim koreografijama... To je prvi put da ova trupa, pa i kad je regija u pitanju, dolaze u Crnu Goru. Šta publika može da očekuje?
Festival Budvi donosi zaraznu energiju, privlačeći entuzijastičnu i inostranu i ovdašnju publiku. U samom nazivu festivala stoji riječ “igra”, igrom izvedbe komuniciramo otvorenost prema nepoznatom, otvaramo dijalog i potičemo razmjenu. Dvije večeri za redom, s dva različita programa, po prvi put predstavila nam se iz Italije, Cornelia Dance Company. Njihove predstave kao da pokušavaju da uhvate svijet u stanju promjene, gledaoci kinestetičkom empatijom proživljavaju njihov performanse kao lijepo i bolno iskustvo. Ovakav tip umjetnika i predstava koji potiču na emotivno uključivanje bitan je za održivost festivala.
Budva je ove godine, pod vašom “selektorskom” palicom i jedan od najdužih festivala modernog baleta na otvorenom. Takođe, festival traje skoro mjesec dana ove godine! Da li biste rekli da je to veliki zalogaj za malu Crnu Goru? Ranije smo razgovarali o iskustvu i radu na festivalima u ambijentu. Danas ste selektor jednog takvog festivala u Budvi koji je već jedan od najvećih festivala modernog baleta u ovom dijelu Evrope ako se zbroje produkcije, vrijeme trajanja u sl. Kako se u vašu umjetničku viziju sada uklapa stvaranje u prostoru starih gradova?
Smatram da je predstavama, koje prikazuju ponajbolje savremene koreografe i plesače te obuhvaćaju širok raspon žanrova i jezika, a koje se koncentriraju oko otvorene scene između dvije crkve, iz koje se šire prema nizu drugih istaknutih mjesta starog grada Budve, potreban spor razvoj inače bi se po mom mišljenju prebrzo iscrpile. Svojim gostima želimo pružiti vrijeme za kvalitetnu adaptaciju u ambijentalni prostor naše otvorene scene, dok su publici potrebne mini pauze kako bi iz predstave u predstavu preoblikovala svoju percepciju i bili spremna za novu razinu gledanja.
Muzički centar Crne Gore i ove godine je svojom baletskom predstavom otvorio festival. To je bio slučaj i prošle godine...oba puta sa velikom premijerom. Koliko Vi mislite da je važna ta saradnja ljetnjih festivala i ustanova kulture?
Saradnja ljetnjih festivala i ustanova kulture na području Crne Gore, poput Muzičkog centra Crne Gore i njihovog novo osnovanog Crnogorskog baletskog ansambla, ima značajnu ulogu za kulturni i društveni životu zajednice. Kao njihov Festival doprinosi razvoju njihove publike, povećava posjećenosti i postavlja standarde ovog novoosnovanog baletskog ansambla za buduće kulturne inicijative.
Krajem prošle godine radilii ste sjajnu i neobičnu inovaciju sa projektom “Adam i Eva” za HNK Rijeka čiji ste umjetnički direktor. Reci nam nešto o tom iskustvu?
Volim raditi transpozicije literarnih predložaka u plesni medij. Kod takvog pristupa izazov je ne uroniti u doslovnost. Krležina dramska jednočinka “Adama i Eve” u plesnom mediju zahtijeva svoju autentičnost i novi zapis. Moje čitanje Krleže teško da može biti drugo nego savremeno, Adama i Evu smjestila sam u klupsku underground scenu u kojoj plesači razvijaju individualnost u kolektivu koji uživa u muzici, u plesu, u drugima, u sebi i u ljubavnoj zanesenosti. Ovo neobično iskustvo dalo je priliku koreografiji i riječkom baletu da pronađe i osvoji mlađu publiku.
Koliko je za Vas kao selektora važno da publika “bude u toku”, da prati sve te nove evropske trendove?
Kao selektor, težim stvaranju programa koji je informativan, izazovan i inspirativan, te koji omogućava publici da bude u toku s najnovijim dostignućima u svijetu performativne umjetnosti. Moja upućenost da budem “u toku” evropskih trendova sigurno nije dovoljna za uspješnost Festivala, zato sam neizmjerno zahvalna upravi Festivala koja je spremna na rizik ne bi li u konačnici doprinijeli kulturnom bogatstvu zajednice i osigurali da festival bude dinamičan i relevantan.
Bonus video:
