Vujović uputila predlog za davanje saglasnosti za spomenik: "Život i djelo Amfilohija trajna zaostavština"

"Kao duhovni autoritet, svog vremena, uspješno je usklađivao savremeni pogled na svijet sa tradicionalnim vrijednostima, čime je pomogao Crnoj Gori da se lakše prilagodi izazovima novog doba, a pri tom ostane vjeran svojim duhovnim korijenima", navodi se u saopštenju

9473 pregleda 147 reakcija 39 komentar(a)
Foto: MKM
Foto: MKM

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović uputila je Vladi predlog za davanje prethodne saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen-obilježja bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.

Kako je saopšteno iz tog resora, život i djelo Amfilohija će ostati "trajna duhovna zaostavština, jer se kroz nju prepoznaje snaga znanja i univerzalnih ljudskih vrijednosti koje treba da čine osnov svakog društva i države".

Saopštenje MKM-a prenosimo u cjelosti:

"Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović uputila je Predlog za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen-obilježja Mitropolitu crnogorsko primorskom gospodinu Amfilohiju, prije isteka roka, iz sljedećih razloga:

"Amfilohije - svjetovno Risto Radović (1938-2000) bio je Mitropolit crnogorsko-primorski. Njegova počasna liturgijska titula je glasila: Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorsko primorski, zetsko brdski i skenderijski i egzarh sveštenog trona pećkog.

"Rođen je 7.januara 1938. godine u Barama Radovića, Opština Kolašin. Osnovnu školu je završio u Manastiru Morači, a Bogosloviju Sv. Save u Beogradu. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine, a uporedo je studirao I klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Postdiplomske studije nastavio je u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao na Istočno-pontifikalnom institutu 1965. godine. Nakon toga odlazi u Grčku pravoslavnu crkvu, gdje je primio sveštenički čin jeromonaha 1968. godine, kada je u Atini odbranio doktorat.

"U Parizu na Pravoslavnom institutu Sv. Sergije bio je profesor, a od 1976, postaje docent, pa redovni profesor na Bogoslovskom fakultetu Sv. Jovana Bogoslova u Beogradu (kasnije pravoslavnog Bogoslovskog fakulteta), a dva mandata bio je dekan fakulteta. Mitropolit se pored teologije i filozofije bavio i esejistikom, prevodilaštvom i poezijom gdje je ostavio bogat opus.

"Govorio je grčki, ruski, italijanski, njemački i francuski jezik, a u naučnom radu koristio je starogrčki, latinski i crkvenoslovenski jezik. Bio je član brojnih udruženja, među kojima je Udruženje književnika Crne Gore. Dobitnik je mnogih značajnih priznanja, za svoj rad.

"Njegovo stvaralaštvo koje se proteže od kraja XX do početka XXI vijeka oblikovalo je misao i viziju mnogih generacija, podstičući ih na kritičko promišljanje i razumijevanje duhovnih i kulturnih aspekata našeg društva. Kao jedan od ključnih duhovnih autoriteta vremena u kojem je živio, ne samo da je imao značajnu ulogu u očuvanju tradicije i duhovnog života, već je i doprinio afirmaciji Crne Gore na međunarodnom nivou. Njegovo ime i djelo prepoznati su izvan granica naše zemlje, čime je doprinio jačanju ugleda Crne Gore u svijetu. Posvećen duhovnom i intelektualnom razvoju, ostavio je trajno nasljeđe i doprinos uklesan u istoriju Crne Gore, kao primjer mudrosti i prosvijećenosti.

"Kao duhovni autoritet, svog vremena, uspješno je usklađivao savremeni pogled na svijet sa tradicionalnim vrijednostima, čime je pomogao Crnoj Gori da se lakše prilagodi izazovima novog doba, a pri tom ostane vjeran svojim duhovnim korijenima.

"Kroz svoj rad povezao je Crnu Goru sa svjetskom intelektualnom elitom, time doprinoseći ne samo kulturnoj već i diplomatskoj afirmaciji naše zemlje. Život i djelo Mitropolita Amfilohija, ostaće trajna duhovna zaostavština, jer se kroz nju prepoznaje snaga znanja i univerzalnih ljudskih vrijednosti koje treba da čine osnov svakog društva i države."

Bonus video: