Kombinacija tehničke preciznosti i snažne umjetničke izražajnosti karakteriše umjetnički izraz i interpretaciju mladog crnogorskog pijaniste Vasilija Basaraba. U to će imati priliku da se uvjeri i kotorska publika, gdje će Basarab sjutra održati koncert u Crkvi Sv. Duha u 18 časova.
U pitanju je njegov prvi solistički resital, a koji organizuje Montenegro International Piano festival, povodom njegove pobjede na prvoj ediciji festivala. Program, ističu organizatori, donosi spoj barokne polifonije, romantične lirike i pijanističke virtuoznosti, a autor ga u razgovoru za Vijesti bliže predstavlja.
"Moj program predstavlja putovanje kroz tri vijeka klavirskog izraza, ali i kroz kontraste koji pokazuju koliko je ovaj instrument sposoban da bude orkestar, pripovjedač i vizionar. Počeću sa Bahovim Preludijumom i fugom u g-molu (DTK 1) koji je temelj polifonije koja je, zahvaljujući Bahovoj genijalnosti, i danas revolucionarna. Linija svakog glasa ima svoju logiku, a zajedno daju univerzalni smisao muzici", otkriva on na početku i nastavlja:
"Zatim, skok u Alkanovu Simfoniju za klavir solo - djelo koje je, nažalost, ostalo u sjenci svog vremena. Alkan je bio genije jednak Listu ili Berliozu, ali njegova ambicija da klaviru pruži orkestarsku snagu i dramaturgiju, nažalost, ostaje potcijenjena. Ova Simfonija nije samo tehnički zahtjevna, već i dokaz kako je romantični eksperimentalizam mogao biti vizionarski. Nedavno sam opsednut Aklanovim stvaralaštvom, i vjerujem da je vrijeme da se Alkan vrati u prvi plan, ne samo kao pijanista-virtuoz, već kao veoma dubokoumni kompozitor vrijedan pomena", ističe pijanista.
Nakon toga, uslijediće i Šopenov Nokturno H-dur, najavljuje on, a ta kraj je tu i Skrjabinova 5. Sonata.
"Dok Alkan i Skrjabin teže grandioznom, Šopen ovdje kroz kristalno čistu melodiju i prozračnu fakturu stvara atmosferu neopisive nježnosti koja je njemu svojstvena. Klavir postaje medijum za nešto nevidljivo, što prodire u dušu slušaoca. Konačno, Skrjabinova 5. Sonata - prva u kojoj on potpuno prelazi u mistični način razmišljanja. Disonantna sazvučja i hromatika su pokušaj da se dotakne nadrealno. Skrjabin je, pod uticajem teozofije, tražio da muzikom napravi most ka višem svijetu. Interpretirati je znači prihvatiti rizik da se izgubite u njenom haosu, ali i da pronađete neki novi red...", ističe Basarab i sumira:
"Kroz ovaj repertoar želim pokazati da svako od ovih djela, bez obzira na epohu, govori o istoj ljudskoj potrebi: da se ono neizrecivo pretvori u zvuk".
S obzirom na dugu muzičku tradiciju Kotora, ali i posebnu atmosferu i akustiku Crkve Sv. Duha, Basarab Vijestima otkriva i sopstvena očekivanja u odnosu na takav ambijent.
"Crkva Sv. Duha ima izuzetnu akustiku koja posebno ide u prilog ovakvom programu gdje su ekstremi dinamike i boja ključni. Kod Skrjabinove sonate, prostor pojačava dubinu zvuka, što doprinosi njenom mističnom karakteru. S druge strane, Alkanova Simfonija za klavir solo, sa svojom obimnom i gustom fakturom, zvuči još impresivnije zahvaljujući rezonanciji koja daje utisak čitavog orkestra. Već sam više puta svirao u ovoj crkvi i uvijek sam bio zadovoljan kako prostor prenosi svaku moju zamisao", ističe on.
Iz Montenegro International Piano Festivala istakli su da se izuzetni mladi pijanista iz Bara već afirmisao na međunarodnoj sceni, osvajajući prestižne nagrade i usavršavajući se kod vrhunskih muzičara, te da su ponosni što organizuju ovaj koncert, u saradnji sa Muzičkom školom "Vida Matijan".
"Publiku očekuje koncert posvećen vrhunskom pijanizmu i muzičkoj viziji mladog laureata, čiji talenat nesumnjivo najavljuje blistavu karijeru", naglasili su iz Festivala, dok je Basarab Vijestima kazao da je Montenegro International Piano festival ostavio na njega neizbrisiv utisak.
"Posebno ću pamtiti inspirativne majstorske kurseve legendi poput Ciprijena Kacarisa, Pabla Galda i Gulsin Onaj - njihova iskustva i savjeti bili su neprocjenjivi za sve nas koji žudimo za napretkom. Koncerti Maestra Kacarisa i izvanredne Gulsin Onaj bili su nezaboravni umjetnički doživljaji, a sami takmičarski dio Festivala odvio se na visokom nivou, što govori o izuzetnom profesionalizmu organizacije. Ovo nije bio samo festival, već prostor gdje su se ljubitelji klavira, bez obzira na uzrast ili kulturu, okupili oko jedinstvenog jezika muzike. Festival je pokazao kako umjetnost zaista može da prevaziđe sve granice. Za Crnu Goru, ovakav događaj je korak ka afirmaciji kao muzičke destinacije, a za mene lično - neponovljivo iskustvo koje mi je proširilo vidike u načinu na koji gledam na muziku", ispričao je pijanista.
Na pitanje o planovima i budućim projektima, Basarab otkriva da ih je mnoštvo.
"Krajem mjeseca idem na samit stipendista Yamaha Music Europe fondacije u Barseloni, gdje je planirano okupljanje svih 50 dobitnika ove nagrade. Po povratku bi trebalo da nastupim sa Simfonijskim orkestrom Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine, ali je taj projekat u neizvjesnosti zbog trenutne situacije u Srbiji. Takođe, imam u planu nekoliko takmičenja u inostranstvu, konkretno Španiji i Italiji, ali se još strpljivo i pažljivo pripremam i planiram sljedeće korake. Sve u svemu, očekuje me još mnogo i mnogo sviranja", ističe pijanista pred kojim se nazire duga i uspješna karijera.
Mozaik uticaja - od porodične tradicije do velikih kompozitora
Basarab je rođen 2004. godine, a već sa pet godina je počeo da uči da svira klavir u Školi za osnovno muzičko obrazovanje "Petar II Petrović Njegoš" u Baru u klasi mr Maje Basarab. Srednje obrazovanje je stekao u Umjetničkoj školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje za talente "Andre Navara" u Podgorici u istoj klasi, a trenutno je student na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Nataše Mitrović. Rođen je u porodici muzičara, a sarađivao je s vrhunskim muzičarima. Sve to pomalo, kaže, oblikovalo je njegov stil i izraz.
"Rođen sam u porodici muzičara, ali paradoksalno - klavir mi je prvobitno predstavljao samo obavezu. Tek kada sam se upoznao sa stvaralaštvom giganata klavirske literature (Šopena, Lista i Rahmanjinova), shvatio sam da je klavir jezik koji govori ono što riječi ne mogu. Od tada, postao sam njegov sluga. Iza toga stoji i rad sa izuzetnim profesorkama: mr um. Maja Basarab mi je u djetinjstvu usadila ljubav prema muzici, ali i disciplinu u procesu vježbanja, a dr um. Nataša Mitrović na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu otvorila mi je mnoga vrata svojim nesvakidašnjem razumijevanjem umjetnosti interpretacije i neizmjernom podrškom", ističe on i dodaje:
"Moj stil je mozaik svih tih uticaja - od porodične tradicije do opsesivnog slušanja dela velikih kompozitora. I danas, kad sviram, nekad se osjećam kao da pokušavam da uhvatim bar iskru genijalnosti koji su ti kompozitori ostavili u notama. Klavir je za mene i alat i saputnik i najveća privilegija: mogu da kažem da volim ono čime se bavim, a to je rijetkost u bilo kojoj profesiji", priča Basarab.
Ovdje se muzika osjeća kroz dugu tradiciju i autentičnost publike
S obzirom na to da studira van Crne Gore, koncert u Kotoru za Basaraba ima dodatni značaj i draž.
"Nastup u Crnoj Gori je za mene uvijek poseban - ovdje sam rođen, i ovdje se muzika osjeća na jedinstven način, kroz dugu tradiciju i autentičnost publike. Ovaj prostor je prava riznica talenata i priča koje zaslužuju da odjeknu daleko izvan naših granica. Festival u Kotoru je sjajan primjer kako jedan događaj može inspirisati cijelu zajednicu i privući pažnju na bogatstvo naše kulturne baštine. Nadam se da će ovakve inicijative biti podsticaj da se još više ulaže u muzičku kulturu, kako kroz edukaciju mladih tako i kroz saradnju sa svjetskim scenama", istakao je on u razgovoru za Vijesti.
Bonus video:
