Zainteresovana i mnogobrojna publika 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga prisustvovala je promociji romana Bogovi umiru glupom smrću, novinara Srdana Kosovića, održanoj u okviru programa „Razgovor sa autorom“, pod moderacijom Petra Arbutine.
Pred brojnim posjetiocima Kosović je govorio o nastanku romana, društveno-kulturološkim motivima koji su poslužili kao inspiracija, ali i o izazovima koji su pratili proces pisanja.
"Nisam imao previše preciznu ideju kada sam krenuo da pišem. Sve je počelo jedne večeri kada mi je supruga rekla da postoji konkurs za neobjavljene romane. Odgovorio sam da ću i ja napisati neki roman. Iza sebe imam hiljade novinskih tekstova, ali nikada nisam razmišljao o pisanju romana", ispričao je Kosović.
Ono što je započelo kao interna šala među članovima porodice i prijateljima, brzo je preraslo u ozbiljan književni poduhvat.
"Kada sam se vratio sa posla tog dana, nisam otišao na spavanje. Umjesto toga sam sjeo i počeo da pišem. Smjestio sam svog glavnog junaka u neko okruženje gdje sam mogao da ga zamislim, bez jasne predstave o tome šta će mu se dešavati. Stavio sam ga u voz i nakon nekoliko poglavlja on stiže u Crnu Goru, zatiče ga pandemija, pa se sve dalje razvija. Imao sam osjećaj da nemam potpunu kontrolu nad tim što se njemu dešava", prisjetio se Kosović.
Govoreći o poteškoćama, Kosović je istakao promjenu stila kao jednu od najvećih prepreka.
"Jedna od stvari koje su me mučile u procesu pisanja bila je kako da izađem iz onoga što sam navikao da pišem – publicistike, komentara, analiza, klasičnih novinskih tekstova – i pređem u meni nepoznat narativni prostor, kao kad sam se prije skoro petnaest godina prvi put susreo s novinarstvom, nakon studija politikologije", kazao je autor.
Centralni motiv romana, prema Kosoviću, jeste obmana – kako drugih, tako i samoga sebe.
"Na kraju krajeva, često imamo primjere da počnemo da vjerujemo u sopstvenu propagandu. Toliko smo dugo u nekoj priči i narativu da više ni sami ne možemo da se ubijedimo da je ono od čega smo krenuli zapravo bilo lažno", objasnio je Kosović.
Osim teme obmane i samoobmane, autor se dotakao i pitanja autoriteta i njegove transformativne moći, što je u romanu povezano s protagonistovom percepcijom političke stvarnosti.
"Imali smo u kontekstu političke situacije događaje koje ne možemo ni da zamislimo, niti bi se mogli ponoviti u narednih stotinu godina. Glavni junak se tada nalazi u jedinstvenoj, neponovljivoj situaciji i prepoznaje to. Kaže sebi: ‘Ne puštam ono što sam uspio da napipam’ i ide dalje, bez obzira na to gdje će ga to odvesti", zaključio je Kosović.
Bonus video:
