Možemo slobodno reći da su diskusije o tome kako ispravno hraniti novorođenu bebu postale već tradicionalne. Te su diskusije vjerovatno počele onog časa kada su se pojavile prve dvije bake, svaka sa svojim savjetima. Od tada pa do danas hrana koja se preporučuje, način davanja hrane i kada s kojom hranom započeti, pitanja su koja su isto toliko podložna modi, praznovjerju, običajima i ideologiji, kao što su i ostala pitanja iz bilo kojeg drugog aspekta ljudskog života.
Napretkom tehnike u prošlom vijeku, ljudi su uspjeli da proizvedu sterilno mlijeko, a nakon toga je došla industrijski proizvedena hrana koja je bila odgovarajuća zamjena za mlijeko. Skupa s bočicama i cuclama na njima, koje su se takođe mogle sterilizovati, ove su inovacije omogućile da umjetno hranjenje beba preživi svoju dojenačku dob i da se razvija. Hranjenje dojenčadi na bočicu tada je postala standardna praksa u većini slučajeva.
Dojiti ili jednostavno tutnuti bočicu?
Odmah da bude kristalno jasno - dojenje ostaje najbolji način hranjenja dojenčeta. Prije petnaestak godina Komitet za prehranu Američke akademije za pedijatriju čvrsto je i izričito preporučio hranjenje na grudima za novorođenčad rođenu u normalnom terminu. Komitet je takođe pozvao sve bolnice da dozvole novim majkama i njihovim bebama da budu zajedno u prvih 24 sata nakon porođaja. Mnogo je vjerovatnije da će dojenje i njegovanje djeteta biti uspješno ako sve to započne u tom periodu, nego ako se ostavi za kasnije.
Spomenuti Komitet priznaje da radne ili školske obaveze mogu da ometaju dugotrajnije dojenje, ali to stručno tijelo ipak preporučuje da sve majke počnu da doje svoje novorođenče i da to dojenje nastave što je duže moguće, prije nego prebace svoje bebe na industrijski proizvedenu hranu, to jest na vještačku ishranu.
Istovremeno, Komitet smatra da bebe koje se doji treba da primaju određene dodatke: vitamin D, gvožđe i fluor.
Vitamin D :
Postoje određene kontroverze što se tiče potrebe za ovim vitaminom. Iako ljudsko mlijeko ima malo uobičajenog, u mastima topivog oblika tog vitamina, danas znamo da ga u tom mlijeku ima i u vodi topivoj formi. Međutim, postoje izvještaji koji govore o nedostatku te neophodne materrije kod beba koje doje koja doje a majke i same primaju nedovoljne količine vitamina D ili koje se malo izlažu suncu (sunce omogućuje ljudskom organizmu da stvara svoj vlastiti vitamin).
Fluor
Ima stručnjaka koji preporučuju da se bebi, staroj oko 2 nedjelje daje mala količina (četvrtina miligrama) fluora.
Gvožđe
Bebe koju se hrane isključivo industrijski pripremljenom hranom, pojačanom sa gvožđem, ne treba da primaju posebne dodatke. Neki pedijatri smatraju da dojenče koje se hrani dojenjem ima potrebu za dodatnim gvožđem od samog početka; drugi misle da je dovoljno početi u dobi od šest mjeseci. Konsultujte svog pedijatra!
Drugi vitamini
Većina farmaceutskih preparata - dodataka za dojenčad - sadrže vitamine A i C. Iako dodatne količine ovih vitamina nisu potrebne bebi koja sisa, količine tih vitamina prisutnih u spomenutim pripravama ne rezultiraju pretjeranim količinama u ishrani djeteta.
Kako bebu odbiti od sise?
Zbog različitih razloga, hranu na koja se planira davati bebi treba početi davati od četvrtog do šestog mjeseca. Djelimično zbog toga što organizam dojenčeta prije toga još nije dovoljno pripremljen da vari takvu hranu. Njegov sistem za varenje još uvijek ne može da se nosi sa drugim bjelančevinama, osim onim iz majčinog mlijeka ili iz industrijski pripremljene dječje hrane.
Osim toga, beba jednostavno ima poteškoće da uopšte prepozna kašičicu i da koordinira pokrete žvakanja i gutanja. Takođe, dijete nije sposobno da signalizira majci kada je gladno ili sito. Da bi steklo ove sposobnosti potreban je daljnji razvoj nervnog sistema.
Postoji li pravi način uvođenja čvrste hrane?
Dobro je da se kod svakog uvođenja nove hrane uvodi samo jedna namirnica (to je bolje nego kombinacija od njih nekoliko). Ovakva praksa daje majci i pedijatru priliku da uoče eventualne poteškoće djeteta u podnošenju nove hrane, a isto tako omogućuje da se prepozna koja hrana izaziva problem.
Kojim će se redom uvoditi koja hrana nije toliko važno. Žitne kašice, povrće, voće, meso, mogu se uvoditi jedno po jedno, bilo kojim redoslijedom. Nakon što je dojenče pokazalo dobru podnošljivost za jednu hranu, tada se ta hrana može kombinovati s drugom.
Jednom kad dijete počne da pije iz šoljice, sok se može dodati njegovoj prehrani. Američki Komitet ne preporučuje davanje soka dojenčetu putem bočice. Ako dijete sisa iz bočice (koja u ovom slučaju služi da ga umiruje) kiselina i šećer iz soka doprinosi kvarenju zuba.
Kad dijete počne da jede čvrstu hranu, treba mu više vode. Dobro je imati na umu da djeca mogu da plaču i zato što su žedna. Svako plakanje ne znači samo glad ili mokre, neugodne pelene.
S obzirom na to da uvođenje dodatne hrane može da rezultuje prekomjernom tjelesnom težinom djeteta, Komitet savjetuje majkama da prepuste djetetu koliko će jesti. U dobi od pet ili šest mjeseci beba otvaranjem usta i naginjanjem prema naprijed pokazuje da želi hranu.
Naginjanjem prema nazad i okretanjem glave u stranu pokazuje da nije zainteresovana ili da je sita.
Treba paziti na takve signale, tako da dijete odmah nauči da može kontrolisati svoje uzimanje hrane.
Bonus video:
