STIMULACIJA KOŽE

Pričajte sa bebama, hvalite ih i pjevajte im

Beba uči najviše od majke koja je stalno prisutna i koja kroz razgovor i pjesmu komunicira sa njom. Na taj način stimuliše govorni razvoj koji, naravno, ima svoje faze
54 pregleda 1 komentar(a)
beba, Foto: Shutterstock
beba, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 11.08.2016. 18:34h

Jedna od najčešćih nedoumica roditelja dvogodišnjaka i trogodišnjaka je razvoj govora njihovog djeteta - kada primjete da se u ovom segmentu, možda, razlikuje od svojih vršnjaka, počinju da traže odgovore i, još češće, odstupanja. Defektolog Marina Radošević kaže da je to pogrešan put - svako dijete posmatra se kao sasvim jedinstven svijet, kao biće koje ima posebne sposobnosti, koje se razvijaju prije ili kasnije.

- Dijete dolazi na svijet sa sposobnostima koje su individualne za svaku osobu i koje treba razvijati do maksimalnih mogućnosti. Ono osjeća govor i onda kada ga ne razumije. Ne treba ga posmatrati samo onda kada vI očekujete da nešto treba da uradi - dijete od rođenja uči i priprema se za one divne trenutke kada mama vrišti od sreće, a ono se ponaša kao da nije napravilo ništa posebno. Jer i nije - prvi korak, prva riječ, prvi osmijeh - sve su to dešavanja koja se kad-tad dese. Ipak, ponekad je potrebna stimulacija, i mame i tate tu igraju glavnu ulogu. Recimo, beba uči najviše od majke koja je stalno prisutna i koja kroz razgovor i pjesmu komunicira sa njom. Na taj način stimuliše govorni razvoj koji, naravno, ima svoje faze - kaže naša sagovornica.

Osmjesi i gugutanje za početak

Prva tri mjeseca verbalna komunikacija je period refleksnih aktivnosti, kao i odgovor na spoljne stimulanse - beba se osmjehuje i guče.

- Kada mama zadovoljava potrebe djeteta, ona istovremeno bogati i njegovu verbalnu komunikaciju. Veoma je važno da sa bebom pričate, da joj se mnogo osmjehujete i da je hvalite. Radite to tako što ćete, dok govorite, sasvim otvarati usta i ne prestajte iako vas beba ne gleda. Ona sluša, upija vaš glas i pamti. To naročito treba primjenjivati kod djece čije su majke imale rizične trudnoće. Kada beba napuni tri mjeseca već se može podsticati razvoj fonacije i artikulacije. Beba pridržava igračku, okreće glavu prema izvoru zvuka, modulira glas tonovima kao da pjeva. To su već počeci govora - kaže Marina Radošević.

Nakon 6. mjeseca počinje igra

- U ovom periodu beba je sposobna da sjedi uz pridržavanje ili samostalno. Spremna je za aktivno učenje i koordinisanje čula, gleda ono što pipa, traži ono što čuje, započinje stimulaciju gestovne komunikacije. Majka je u ovom periodu uči da imitira, da posmatra svoje lice u ogledalu, uvodi ga u svijet zvuka. Ako je beba više izložena pravilnoj verbalnoj stimulaciji biće više odgovora na date stimuluse. Slogovno brbljanje je sve prisutnije. Već poslije devetog mjeseca, ako je dobro stimulisano, dijete postaje sposobno da izgovori i svoje prve riječi. Razumijevanje je bogatije, ali u ovom periodu nastupa i teža faza u govoru jer dijete treba da govori tako što izražava svoje misli. Djetetove prve riječi i slogove treba uzvraćati - imenujte sve što dijete zanima u okruženju. Učite ga da usvoji i neke zabrane i da se uzdrži od radnje koja može da izazove opasnost, da izvršava jednostavne naloge („daj loptu”, “gdje je nos.”). Ponavljajte sve što dijetekaže jer će tako ono nastaviti sa brbljanjem, a tako se priprema za pravi govor - savjetuje defektolog.

Zahtijevajte objašnjenje o tome šta traži

- Kada napuni godinu dana dijete je motorički aktivno, prepoznaje izvore zvuka iz okoline, imitira ono što drugi kažu, tako da to liči na na prave riječi. Podsticanje razumijevanja govora se razvija tako što se uspostavlja veza između riječi i predmeta koji okružuje dijete. Nemojte pogađati djetetove želje na osnovu mimike i gesta, jer tako nećete stimulisati izgovaranje riječi. Zahtjevajte da vam objasni riječima, a ako ne može, neka predmet imenuje, jer se i tako bogati rečnik. U ovom periodu treba stimulisati artikulaciju i fonaciju. Djetetov govor nemojte ispravljati, već ponovite iskaz, ali pravilno. Jednoipogodišnjak već razumije okolinu, postavlja pitanja, učestvuje u razgledanju slikovnica, pričanju priča i kratkih pjesmica. Uči obične riječi i rečenice (“daj”, “dođi”, “uzmi”, “evo”, “to je” …). Verbalna stimulacija u ovom periodu treba da bude obimna, ali u određenim granicama. Djetetu treba približiti svijet njegovog iskustva kroz slike i predmete koje ono razumije - kaže naša sagovornica.

Verbalna stimulacija djece od dvije -tri godine

- Dijete sada sve više priča, razumije i osjeća. Potrebno je sa njim više razgovarati, stimulisati glasove koje djelimično izgovara, a zatim one koje uopšte ne artikuliše. Razgovarajte sa djetetom, čitajte mu, izmišljajte doživljaje na interasantan način, razgledajte slikovnice sa razumljivim i jasnim slikama. Dijete ne smije da bude pasivan slušalac, treba ga povremeno pitati za mišljenje. Majka mora da pokaže interesovanje i da umije da sluša šta dijete govori, jer mu se tako pruža prilika da i samo dođe do novih rečeničnih konstrukcija - savjetuje Marina Radošević.

 Provjerite  govor djeteta

Svako dijete je priča za sebe kada se govori o psiho-motornom razvoju. U nekim periodima se može činiti kako govor stagnira, ali uzrok tome može biti intenzivniji razvoj nekih drugih razvojnih područja. Ovaj obrazac razvoja govora se odnosi na uzrast od dvije godine i jedan dvogodišnjak bi trebalo da je ovladao navedenim vještinama. Ipak, ako vaše dijete ne ispunjava neke od ovih kriterijuma, to je samo znak da bi trebalo da se za procjenu obratite defektologu-logopedu, koji jedini može da vam da prave odgovore.

Kod svog dvogodišnjaka možete provjeriti:

- Koristi li u govoru više od 10 riječi

- Može li pokazati djelove tijela (3-5)

- Oponaša li zvuk barem jedne životinje ili vozila

- Pokazuje li sliku koju imenujemo iz poznatih slikovnica (npr. ”Gdje je meda?”)

- Koristi li u govoru negaciju (npr. kad nečega nema ili nešto ne želi, dijete govori “nema”, “ne”, “neće”)

- Povezuje li dvije riječi u rečenicu

Preporučujemo za Vas