Sreća košta 70.000 dolara godišnje

"Ljudske potrebe eskaliraju kada nam dosadi ono što imamo i poželimo nešto drugo, što dovodi do još veće potrošnje"
0 komentar(a)
Ažurirano: 15.08.2014. 18:37h

Novac zaista kupuje sreću, ali postoji granica - 75.000 dolara (56.000 eura) godišnje, pokazalo je nedavno američko istraživanje.

Kada se pređe ovaj prag, trka za većim bogatstvom udaljava nas sve više od stvari koje nas zaista čine srećnim: od harmoničnog odnosa sa voljenim osobama i prijateljima i ličnog razvoja.

Istraživanje, predstavljeno Američkom udruženju psihologa, otkriva da nam sreću donose umjerenost i odupiranje materijalizmu.

Autor studije dr Mirijam Tacel, sa Njujorškog državnog Univerziteta, kaže: "Emotivno blagostanje raste sa prihodima, ali nema napretka kada godišnja primanja premaše 75.000 dolara".

"Društvo u kojem pojedinci predstavljaju predmet divljenja zato što su basnoslovno bogati postavlja standard uspjeha koji je neostvariv i navodi nas da se svim silama trudimo da ga dosegnemo, tako što ćemo više raditi i više trošiti", objasnila je ona, prenosi Telegraf.

"Obuzdavanje potrošačke privrede kao i smanjenje rada i potrošnje pozitivno utiču na okolinu i ljude", istakla je američka naučnica.

Pozitivna psihologija, ili proučavanje streće, blagostanja i kvaliteta života, nude odgovore na pitanje šta zaista potrošače čini srećnim.

Neke ranija istraživanja ukazala su da osnovne ljudske potrebe čine sposobnost, autonomnost, pozitivni odnosi, prihvatanje sebe i lični razvoj.

Umjesto da ispunjava ove potrebe, trka za novcem i posjedovanjem odvaja nas od aktivnosti koje nas lično više ispunjavaju i od društvenih veza.

"Ljudske potrebe eskaliraju kada nam dosadi ono što imamo i poželimo nešto drugo, što dovodi do još veće potrošnje", kazala je dr Tacel.

"Što je jaz između onog što želimo i onog što imamo veći, to je veće i nezadovoljstvo. Manje materijalizma znači više sreće", dodala je ona.

"Štedljivi ljudi su generalno zadovoljniji svojim životom. To može biti stoga što izbjegavaju negativne posljedice pretjeranog trošenja i upadanja u dugove", navela je dr Tacel, ističući da ljudi više vole da nešto rade nego da nešto posjeduju.

"Iskustva žive u našem sjećanju, a to je nešto što se ničim ne može mjeriti, a možemo da podIJelimo sa drugima i to bez većeg troška", zaključila je ona.

Bonus video: