SAVJET STRUČNJAKA:

Koliko voća zaista smijemo da jedemo?

87 pregleda 0 komentar(a)
Bobičasto voće, Foto: Shutterstock
Bobičasto voće, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 30.01.2019. 14:47h

Stiv Džobs, saosnivač kompanije Epl (Apple), bio je poznat po svojoj ishrani koja se bazirala na voću, vjerujući da ono čisti njegovo tijelo od štetnih toksina. Sa druge strane, glumac Ešton Kučer je prihvatio Džobsovu dijetu na voću, sve dok nije završio u bolnici zbog problema sa pankreasom.

Pa, da li je dobro za nas da jedemo dosta voća? 

"Glavna zabrinutost kod pretjeranog unosa voća je prirodan šećer. Dok voće uglavnom sadrži dosta šećera, istraživanja konstantno povezuju konzumaciju cijelog ploda sa smanjenim rizikom za razvoj gojaznosti i drugih metaboličkih bolesti", ističe doktor Robert Lustig, autor knjige o ishrani pod nazivom "Fat Chance". 

Voće takođe sadrži i druge sastojke koji ublažavaju rizik od šećera, piše "Tajm" (Time). 

Kako objašnjava stručnjak, ono sadrži rastvorljivo i nerastvorljivo vlakno. Zajedno, ove dveij vrste vlakana formiraju neku vrstu "rešetke" u unutrašnjoj strani dudoenuma u tankom crijevu. "Rešetka" spriječava da se znatan dio šećera voća apsorbuje ranije tokom procesa varenja. 

"Poput zaustavljanja talasa cunamija, praveći podvodni zid, ova barijera ograničava apsorpciju šećera tako da ne opterećuje jetru", objašnjava Lustig. 

Osim što pomaže u kontroli apsorpcije šećera iz voća, kombinacija rastvorljivog i nerastvorljivog vlakna iz cijele voćke takođe podstiče varenje.. 

"Vaše crijevo signalizira mozgu da ste siti kada ono što ste pojeli napuni vaš treći dio tankog crijeva - ileum. Tada vlakna pomažu molekulima hrane da popune brže ileum, zbog čega ćete se brže osjećati sitim, u odnosu na to kada biste jeli hranu bez vlakana." 

Ipak, pretjerana konzumacija voća ima svoje loše strane. Pretjerani unos svježeg voća može da izazove dijareju.