ČITANJE

Knjiga je zaboravljena kategorija

Na pitanje koliko je za društvo pogubno da se malo čita, dr Božović odgovara da je teško očekivati čitalačko pregnuće u društvu tranzicije u kome je primarno nastojanje održanje elementarne egzistencije.
101 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 16.10.2012. 09:43h

Da li knjige mogu biti ˝lijek za dušu˝? Da li kao društvo cijenimo knjige i koliko čitamo? Ivana Ivanović iz Gradske knjižare kaže da se knjige kupuju, ali u manjem obimu nego prije. Aleksandra Bojanić, bibliotekarka u Gradskoj biblioteci u Nikšiću, kaže da im se stari članovi vraćaju. Navodi da su prošle godine na odjeljenju za odrasle imali 57 članova, a sada ih je 87.

˝Mladi čitaju manje nego ikad. Čitaju ono malo literature što moraju i gotovo ništa drugo˝, smatra dr sociologije Ratko Božović.

Napominje da se u opredjeljenju za čitanje očekuje sloboda izbora i unutrašnje htjenje ličnosti.

Na pitanje koliko je za društvo pogubno da se malo čita, dr Božović odgovara da je teško očekivati čitalačko pregnuće u društvu tranzicije u kome je primarno nastojanje održanje elementarne egzistencije.

˝I kad se uspostavi korelacija između materijalnog siromaštva i duhovne suše, onda je to društvo u kome se knjiga gotovo zaboravlja˝.

Naglašava da se tako odsustvo knjige logično pridružuje elementarnoj i funkcionalnoj nepismenosti. ˝Perspektiva takvog društva je krajnje neizvjesna˝.

Kada su u pitanju knjige koje su danas najprodavanije, dr Božović kaže da su ˝to one knjige koje mediji lažno predstave kao da jesu to što doista nijesu˝.

˝Takva popularnost i vrijednost knjige razilaze se kao bog i šeširdžija˝, navodi dr Božović, naglašavajući da kritika o njima ćuti, jer ih i ne čita ili njihove autore prezire.

˝Neće da se prlja, a ni to nije u redu˝.

Dr Božović navodi da se njegov odnos prema čitanju promijenio utoliko što više ne čita samo vrijedne knjige iz prošlosti, nego i one koje se ˝danas pojavljuju, koje slove kao postmoderna˝.

˝Kao čovjek od knjige, čitam svake nedjelje bar po jednu knjigu iz domena književnosti˝.

O prednostima čitanja mr psihologije Bojana Miletić navodi kako ono podstiče imaginaciju i kritičko mišljenje kod djece, a samim tim utiče na njihov intelektualni i emocionalni razvoj.

˝Takođe, čitanje nam omogućava da obogatimo naš rječnik, poboljšamo koncentraciju i razvijemo empatiju, a novija istraživanja su pokazala da na taj način možemo značajno smanjiti nivo stresa˝, ističe mr Miletić. Čitanje, kaže ona, može djelovati i kao „lijek za dušu“ tako što inicira različite psihološke procese kod čitaoca.

˝Svi se suočavamo sa različitim teškim životnim situacijama i u takvim okolnostima tražimo utjehu, smisao i potvrdu da su i drugi prošli kroz ono što smo doživjeli˝.

Mr Miletić navodi da se osoba koja čita može identifikovati sa likovima, njihovim ponašanjima, a unutar književnog djela može prepoznati bliske osobe i sopstvena intimna iskustva.

˝Proces identifikacije je najvažniji i od njegove ostvarenosti u značajnoj mjeri zavisi i aktivacija narednih. Na kraju, čitalac može da dođe do uvida, odnosno novog načina razumijevanja sebe, drugih ljudi i različitih situacija˝, navodi ona

Mr Miletić smatra da nam čitanje može pružiti drugačiju perspektivu za sagledavanje problema, proširiti vidike i ponuditi brojne alternative, ili nam prosto omugućiti kratkotrajno, ali ponekad neophodno i korisno bjekstvo u drugi svijet.

Terapija literaturom

˝Saznanja o blagotvornom djelovanju čitanja na mentalno zdravlje ljudi uslovila su pojavu biblioterapije koja podrazumijeva usmjeravano korišćenje literature u tretmanu osoba sa rezličitim emocionalnim problemima ili psihičkim poremećajima˝, kaže mr Miletić.

Navodi da se biblioterapija kod nas koristi u sklopu drugih vidova terapije, dok je u SAD-u i Velikoj Britaniji mnogo popularnija i koristi se kao samostalna terapijska metoda. ˝Biblioterapija je primjenjiva za gotovo sve starosne grupe i može se sprovoditi individualno ili u okviru grupe˝.