Bullying u Engleskoj, work abuse u SAD-u ili mobing u Crnoj Gori, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj itd. Riječ mobing potiče od glagola to mob što znači nasrnuti, bučno navaliti.
Termin mobing je prvi upotrijebio švedski psiholog njemačkog porijekla Hajnc Lejman i definisao ga kao psihološki teror na radnom mijestu, koji se odnosi na neprijateljsku i neetičnu komunikaciju koja je sistematski usmjerena od jednog ili više pojedinaca ka uglavnom jednoj osobi, koja je bespomoćna i u nemogućnosti da se odbrani.
Ove aktivnosti se odvijaju često, bar jedanput nedjeljno, i u kontinuitetu, bar 6 mjeseci. Mober ima svjesnu namjeru da naškodi radniku i njegov cilj je da natjera žrtvu na napuštanje radne sredine.
Mobizirajuće aktivnosti su podijeljene na napade, mogućnost adekvatnog komuniciranja (npr. ograničava se vrijeme izlaganja na sastancima, ignorišu se predlozi, prekida se dok govori), na mogućnost održavanja socijalnih odnosa (izolacija žrtve, nepostojanje saradnje, nepozivanje na druženja), na ličnu reputaciju (šire se neistine o žrtvinom privatnom životu), na kvalitet rada (stalne kritike, pretjerana kontrola rada, dekvalifikacija, zatrpavanje poslom i skraćenje rokova i sl.), na zdravlje žrtve (prisiljavanje na obavljanje zadataka koji narušavaju zdravlje žrtve).
Mobing možemo podijeliti na vertikalni i horizontalni.
Kod vertikalnog mobinga pretpostavljeni vrši mobing nad jednim podređenim ili grupom radnika, za ovu vrstu mobinga koristi se termin bosing (bossing). U 5 % slučajeva situacija je drugačija i grupa radnika mobizira pretpostavljenog, najčešće u situaciji kada je nov radnik u firmi ili je dobio unapređenje, a ostali smatraju da je to nepravedno, ili se na neki način razlikuje od ostalih (npr. žena je nadređena muškarcima).
Vertikalni mobing ima podvrste:
Strateški mobing – top menadžment se dogovara koji su radnici nepoželjni (višak radne snage) i kako ih udaljiti.
Emocionalni mobing za koji su razlozi: antipatija, različitost, ljutnja, ljubomora, zavist.
Serijski mobing – kada jedna osoba po odabiru „uništava” jednog po jednog zaposlenog, a to za posljedicu ima sekundarni mobing koji se ogleda u posebnom psihičkom stanju ostalih zaposlenih koji bez uspjeha pokušavaju da izađu na kraj sa serijskim mobingom.
Istraživanja pokazuju da svako od nas može da postane i zlostavljač i žrtva, zavisi od situacije i od konteksta.
Međutim, postoje neki tipovi ličnosti koji su podložniji tome da budu žrtve i oni koji su podložniji tome da budu zlostavljači. Više o tome u narednom članku.
Galerija
Bonus video:
