„O tom ću misliti sjutra“, „Imam vremena“. Da li su vam poznate ove izjave? Sve radite u posljednjem trenutku, imate probleme sa rokovima, stalno odlažete posao?
Riječ je o prokrastinaciji. Najkraće rečeno, prokrastinacija predstavlja odlaganje ili oklijevanje.
To je kontraproduktivno, nepotrebno odlaganje akcije. Odlaganje je ponekad normalna pojava, ali može postati veoma ozbiljan problem koji ugrožava normalno funkcionisanje osobe i njenog rada. Svijetski dan borbe protiv prokrastinacije je 26. Mart.
Postoji više razloga ove pojave, jedan od njih je strah od neuspjeha. Osobe se plaše da će njihovi rezultati biti gori nego što se očekuje, pa je njihova logika da ukoliko ne budu ostvarili očekivanja, uz prokrastinaciju će to objasniti nedostatkom vremena prije nego nedostatkom sposobnosti.
Još jedan od razloga za nastanak ove pojave je perfekcionizam. Kod osobe se javlja potreba da bude savršeno pripremljena kako bi započela neki posao.
Kako je savršenstvo teško ostvarivo, odlaganje posla je jedini način da se osoba sačuva od razočarenja. Nedostatak motivacije je jedan od uzroka prokrastinacije. Ukoliko zadatak nije uklopljen u neku širu sliku koju osoba ima o sebi i svom životu, tada neće moći da obavlja zadatke podstaknuta unutrašnjom motivacijom i tražiće spoljašnje motivatore.
Odnos prema autoritetu
Dobar motivator je osećaj stresa koji se povećava kako se bliži krajnji rok za završetak posla. Tek kada stres dostigne dovoljno visok nivo, osoba će krenuti ka cilju i taj osjećaj će je natjerati da se posveti zadatku.
Još jedna stvar može objasniti prokrastinaciju, pogotovo kada je u poslovnom svijetu riječ o odnosu prema autoritetu, tj nadređenima. Probijajući rok i obavljajući zadatke sa kašnjenjem, neki ljudi ostvaruju osjećaj lične autonomije i nezavisnosti, jer strahuju da im se autoritet može narušiti.
Ukoliko osoba odlaže iz averzije prema autoritetu i toga je svjesna onda se ne radi o prokrastinaciji. Ako ovih uzroka nije svijesna, možemo govoriti o ovoj pojavi. Postavlja se pitanje kako riješiti ovaj problem.
Prihvatanje činjenice da je to psihološki problem, a da se ne radi o lijenosti, može samo produbiti isti kod nekih ljudi. Sve što ima prizvuk dijagnoze, ljude može psihološki da rastereti odgovornosti i da ih učvrsti u pasivnom prihvatanju takvog stanja.
Razumijevanje uzroka prokrastinacije, samostalno ili uz stručnu pomoć, vodi ka eliminaciji ovog problema.
Najbitnije je da pojedinac prati svoje ponašanje i pokuša da uoči zbog čega dolazi do odlaganja.
Kada otkrijete zašto „volite“ da radite pod pritiskom i sve ostavljate za poslednji trenutak, biće vam lakše da počnete sa izvršavanjem obaveza na vrijeme i spriječite nagomilavanje posla.
Bonus video:
