Kako bi djeca i tinejdžeri koji pohađaju školu zimski raspust proveli što kvalitetnije, psihološkinja Itana Kovačević preporučuje da prije svega treba povesti računa o organizaciji vremena, razgovarati sa djetetom o tome kako bi ono voljelo da provede taj period, ali ujedno i tada roditelji treba da postave neke zahtjeve u skladu sa djetetovim interesovanjima.
“Dobro bi bilo da roditelji s djecom razgovaraju o tome kako djeca zamišljaju da provedu raspust, što bi voljeli/željeli da rade, izlože im svoje planove, aktivnosti koje bi radili zajedno, pa s njima zajedno naprave okvirni raspored i postave granice oko izlazaka, provođenja vremena van kuće, pogotovo ako su adolescenti u pitanju, gledanja televizije, igranja igrica na kompjuteru”, kaže psihološkinja.
Navodi kako je promjena ambijenta tokom odmora veoma stimulativna za dijete i prikupljanje energije za kvalitetno obavljanje školskih obaveza u narednom periodu.
“Savladavanje nekih novih vještina kao što je skijanje, sankanje, klizanje, ali i drugih vještina koje vašem djetetu mogu pasti na pamet, od crtanja do sviranja usne harmonike, predstavljaju jedan od načina kvalitetno provedenog vremena tokom odomora”, navodi Kovačević.
Treba biti kreativan
Kaže kako djeca mlađeg školskog uzrasta nemaju još uvijek izgrađene sposobnosti anticipacije određenih aktivnosti za budućnost, vještine kvalitetne organizacije vremena, odlaganja zadovoljstava i često kažu: „Što ćemo sad?“; „Dosadno mi je“.
“Zato treba biti kreativan i za vrijeme odmora posvetiti se djetetu kroz odlazak u šetnju, boravak u prirodi, odlazak u bioskop, pozorište, razgovor sa djetetom o stvarima koje ih okružuju, o drugarima, zajedničko pravljenje kolačića, bavljenje nekim sportom, igre, od domina do kviza, čitanje knjiga (vi vašu, a dijete svoju). Neke vještine mogu i zajedno da usvajaju, jer nikad nije kasno za učenje i obostrano upoznavanje. Veoma je korisno sa djecom igrati i društvene igre, koje podstiču razvoj socijalnih vještina, a s druge strane pružaju mogućnost da uočimo na koji način dijete reaguje na gubitak, uspjeh, što im teže ide, pružimo im primjer kako adekvatnije da reaguju na frustracije, unapređujemo njihov cjelokupni razvoj posebno ukoliko igre u sebi imaju i edukativni karakter”, kaže psihološkinja.
Ipak, potrebno je da roditelji postave i neke zahtjeve u skladu s djetetovim interesovanjima.
“Preporučiti mu knjigu, uputiti ih gdje bi mogli da nađu interesantne stvari, ukoliko imaju internet, iskoristiti mogućnosti interneta za podizanje kvaliteta znanja i slično. Potrebno ih je motivisati da rade stvari koje su korisne i preporučljive za njihov razvoj. Naravno, ne treba zaboraviti značaj druženja s vršnjacima, tako da je dobro da roditelji budu otvoreni i za druženje djeteta s vršnjacima u svom domu”, ističe Kovačević.
Ne zaboraviti kućne obaveze
Porodične/kućne obaveze koje je dijete imalo do sada (spremanje kreveta, sobe, igračaka...) potrebno je da budu nastavljene jer je to, kaže, dio svakodnevnog iskustva i predstavlja važan dio sticanja odgovornosti prema sebi i drugima.
“Dobro je znati da nije dobro ništa prekomjerno - gledanje televizije, igranje igrica na kompjuteru, cjelodnevno (ili cjelonoćno) surfovanje internetom, pa bi bilo dobro takve aktivnosti propratiti, ograničiti zajedničkim dogovorom i ponuditi neke druge aktivnosti”, napominje Kovačević.
Bez prijetnji i upozorenja
Psihološkinja kaže kako je minimum sedam dana prije početka škole potrebno da se i roditelji i djeca posvete pripremi za početak škole, kroz razgovar o početku, predstojećim ili nakupljenim obavezama, lektirama i ostalim zadacima koje su im vjerovatno učitelji/nastavnici preporučili i/ili zadali.
“Ako je dijete u prethodnom periodu imalo poteškoća s organizacijom vremena i savladavanjem obaveza, potrebno mu je pružiti dodatnu podršku u tome i s njime napraviti plan, dogovor koji je važno dosljedno pratiti. Maksimalno treba izbjegavati upozorenja tipa: „Jedva čekam da kreneš u školu pa više neće biti ovako“, ističe Kovačević.
Galerija
Bonus video:
