Razbijeni tanjiri i lazanje donose sreću

Istorija proslavljanja Nove godine nije pouzdano utvrđena, ali se smatra da su Vavilonci to činili još prije 4.000 godina.
94 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 03.01.2011. 13:21h

Simbolično, Nova godina predstavlja obnavljanje života, a običaji u vezi sa tim danom vuku korijene iz daleke prošlosti. Slavljenje odlaska stare i dolaska nove godine prastari je religijski, društveni i kulturni obrazac u skoro svim djelovima svijeta.

Istorija proslavljanja Nove godine nije pouzdano utvrđena, ali se smatra da su Vavilonci to činili još prije 4.000 godina. Interesantno je i da je vavilonska Nova godina trajala 11 dana, a svaki dan slavio se na specifičan način.

U Evropi – grožđe, bademi, krofne

U pogledu savremenih običaja, svaka zemlja ima i poneku specifičnost.

U Grčkoj se proslava poklapa s proslavom Svetog Vasilija, dana jednog od osnivača Grčke pravoslavne crkve. Tada se servira vasilopita ili torta svetog Vasilija, u koju se utisne srebrni ili zlatni novčić. Ko novčić pronađe, biće posebno srećan u Novoj godini. Vasilije je ujedno i "glavni krivac" zašto se u ponoć dječije čizmice pune poklonima.

Danci u novogodišnju noć ulaze s mnogo razbijenih tanjira ispred kućnog praga. Stari tanjiri čuvaju se cijele godine i u ponoć se bacaju pred ulazna vrata prijatelja. Mnogo razbijenih tanjira simbolizuje društveno bogatstvo – prijatelje.

Austrijanci na Novu godinu, kao desert uz svečani ručak, pripremaju sladoled od mentola u obliku djeteline s četiri lista.

Stari sicilijanski običaj nalaže da će sreća doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje. Kad zakuca ponoć, Španci moraju pojesti 12 zrna grožđa – po jedno za svaki mjesec.

Norvežani se časte pudingom od pirinča u kojem je skriveno jedno zrno badema. Osobu koja pronađe badem pratiće sreća.

Holanđani se za doček pripremaju pekući krofne jer vjeruju da to donosi sreću.

Italijani najbučnije proslavljaju Novu godinu jer, što je buka veća, to će zlo brže pobjeći. Iz kuće bacaju sve stare, nepotrebne stvari, od namještaja do odjeće, i to kroz prozor.

Smijehom protiv zlih duhova

U SAD je Nova godina glavni društveni praznik, a doček na Tajms Skveru u Njujorku direktno se prenosi širom Amerike.

Australija i njen glavni grad Sidnej tradicionalno su jedna od vodećih novogodišnjih destinacija brojnih turista iz svijeta koji su željni sunca i čiji se broj kreće i do 300.000. Domaći i gosti, više od 1,2 miliona njih, svake godine uživa na ulicama Sidneja u blagodetima toplog ljeta i fascinantnog vatrometa koji se može vidjeti u krugu od 16 km od Sidneja.

Ljudi u Japanu provode nedjelje planirajući novogodišnju proslavu unaprijed i tokom cijelog decembra održavaju zabave pod nazivom bonenkai, kojima je cilj da se ostavi loše za sobom i pripremi za nov početak. Za Novu godinu nabavlja se posebna dekoracija za vrata i dvorište, za koju se vjeruje da donosi zdravlje i dug život. Djeca dobijaju otošidamas – mali dar s novčićem u sredini.

Kubanska tradicija nalaže da se u ponoć pojede 12 grejpova, koji simbolizuju mjesece u godini, a poštovanje tog običaja treba da donese sreću.

Na Filipinima je bitno pri otkucavanju ponoći na satu imati sto pun hrane, što osigurava blagostanje u nadolazećoj godini.

U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi.

Napunite novčanike

Razni obredi, vjerovanja i praznovjerja nastala su iz želje za čišćenjem, tjeranjem zlih demona i prizivanjem dobre sreće, a neka od njih zadržala su se sve do danas: – širom svijeta, rođeni 1. januara smatraju se rođenim pod srećnom zvijezdom. – prva osoba koja uđe u kuću iza ponoći imaće poseban uticaj na domaćinstvo u novoj godini, a praznovjerje još kaže da se dobrom možete nadati ako to bude visok, tamnokos i naočit muškarac. – posao koji inače obavljate dobro je s mjerom ga obavljati i 1. januara, te ga uspješno okončati. – želite li dobru i uspješnu godinu, nikako je ne smijete dočekati s dugovanjima.

Bonus video: