Čovjek tokom života u prosjeku "zijevne" 250.000 puta, a nauka je dokazala da počinjemo da zijevamo još dok smo u maminom stomaku, negdje između 12. i 14. nedelje.
Francuski ljekar Olivije Valusinski, autor priručnika "Misterija zijevanja u fiziologiji i bolesti", tvrdi da je vrijeme da razbijemo brojne zablude koje vladaju na ovu temu. Tačno je, kaže, da zijevamo kada smo umorni, gladni i kada se dosađujemo, ali ne i da se prilikom ove radnje povećava nivo kiseonika u krvi i eliminiše višak uljen-dioksida.
A, upravo su na tom objašnjenju mnogi insistirali, tvrdeći da je zijevanje refleksna radnja koju pokrećemo kada nam zafali kiseonika u organizmu. Većina veruje da padobranci zijevaju uoči samog skoka kako bi podstakli pažnju, ali istina je i da se na taj način nesvjesno bore protiv stresa.
Proizvoljno je tumačenje određenih naučnika da je zijevanje poziv na seks, što su odavno prisvojili filmski tvorci, uvodeći scene u kojima žene ili muškarci kada zijevnu, šalju signal da žele fizičku bliskost. I onda se ona desi u narednom kadru.
Na pitanje da li je zijevanje stvarno zarazno, još ne postoji konačan odgovor, ali ima različitih teorija koje potvrđuju pretpostavku. Po nekima od njih objašnjenje se krije u prostom, nesvesnom imitiranju, koje se dešava zbog "neurona ogledala".
Kada vidimo da neko zijeva, ponavljamo istu radnju. Drugi odgovor je - empatija, pa kada neko, pogotovo ako nam je u krvnom srodstvu, zijevne, mi se sa njim solidarišemo. Britanski stručnjaci kažu da ljudi koji nisu sposobni da se saosjećaju sa drugima, vrlo rijetko zijevaju, prenose Novosti.
Bonus video:
