MIŠLJENJE STRUČNJAKA

Noćni rad štetno utiče na zdravlje

Osim češćih zdravstvenih pregleda, oni koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebalo nadohvat ruke da imaju zdravu hranu, prije svega voće
173 pregleda 0 komentar(a)
posao, Foto: Shutterstock
posao, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 11.12.2017. 18:14h

Širom svijeta, milioni ljudi rade noću o čemu nema puno službenih podataka, ali po jednoj studiji Univerziteta Prinston između sedam i 15 odsto radne snage u industrijalizovanim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, uprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše Bi-Bi-Si.

"Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na spoljni svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svijetla i tame", kaže Rasel Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oksfordu. 

On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak jer se organizam priprema da odgovori na potencijalnu prijetnju "koja zapravo ne postoji - mi smo samo na poslu", ističe Foster. 

Povišen nivo stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sistema što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasifikovala je noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo i gubimo mogućnost empatije. 

Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima. 

A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljenih hidrata penje za 35 do 40 odsto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa hormona grelina koji reguliše našu glad. On nas čini gladnima i podstiče na konzumaciju šećera i ugljenih hidrata. 

"Na kraju, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2", rekao je Foster. 

Osim češćih zdravstvenih pregleda, oni koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebalo nadohvat ruke da imaju zdravu hranu, prije svega voće. 

Marko Hafner sa istraživačkog instituta Rand Evropa kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javnozdravstveni problem. 

Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smjena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju.

Preporučujemo za Vas