Ketogena dijeta - prednosti i mane

Kada je ishrana siromašna vlaknima, postoji mogućnost zatvora, što po australijskim nutricionistima, na duže staze povećava rizik od raka crijeva
97 pregleda 2 komentar(a)
dijeta, Foto: Www.shutterstock.com
dijeta, Foto: Www.shutterstock.com
Ažurirano: 06.09.2017. 15:14h

Poslednjih mjeseci svijet ne prestaje da priča o ketogenoj dijeti.

Ali, da li je ishrana bogata mastima, umjerena u proteinima i siromašna ugljenim hidratima zaista toliko dobra? Asocijacija nutricionista iz Australije savjetuje oprez.

Riječ je o režimu ishrane starom skoro sto godina i prvobitno osmišljenom u terapuetske svrhe kako bi pomogao kontroli epileptičnih napada. Devedesetih ju je otkrio Holivud, pa se njena popularnost proširila brzinom munje.

Mada se keto dijeta, kako joj tepaju, bazira na mastima, reč je o tzv. zdravim mastima poput orašastih plodova, avokada, ribe, prije nego na nezdravim, poput mlijeka, pavlake, putera. Dok se u standardnim dijetama konzumira 30 do 50 posto ugljenih hidrata, ovde je unos rigorozno smanjen na 5-20 odsto. Kada se u ishrani konzumira malo ugljenih hidrata, tijelo se prebacuje u metaboličko stanje pod nazivom ketoza, što znači da se nataložene masti pretvaraju u ketone koji hrane mozak i mišiće, što onda rezultira pojačanim sagorijevanjem masti i relativno brzim gubitkom težine.

Upravo je ovaj aspekt sporan za australijske nutricioniste jer mada je na tržištu mnoštvo dijeta sa smanjenim unosom ugljenih hidrata, keto dijeta je po ovom pitanju jedna od najrigoroznijih. Da bi se ispoštovao preporučeni dnevni unos ugljenih hidrata, dozvoljeno je pojesti pola krompira ili jednu jabuku ili popiti šoljicu jogurta. Zato nutricionisti upozoravaju da se ovom dijetom ne unosi dovoljno vitamina, minerala i vlakana, pa nauštrb kratkoročnog gubitka težine, ostaju potencijalno opasne posljedice.

Kada je ishrana siromašna vlaknima, postoji mogućnost zatvora, što po australijskim nutricionistima, na duže staze povećava rizik od raka crijeva. Vlakna iz voća, povrća i žitarica cijelog zrna doprinose razvoju dobrih bakterija što čini crijeva zdravim.

Takođe, pod znakom pitanja su i rezultati na duže staze. Najbolja dijeta nije ona koja je popularna među holivudskim zvijezdama ili našim poznanicima, već ona koju možemo da ispratimo. Upravo taj subjektivni momenat čini ketogenu dijetu neuspješnom. Većini ljudi je teško da se pridržavaju svih ograničenja jer ova dijeta isključuje brojne grupe namirnica, od voća i povrća, preko mliječnih proizvoda, do pirinča, hljeba i tjestenine.

Zaključak australijskih nutricionista je da je ova dijeta dobra na kraće staze jer zaista pruža određene metaboličke koristi, kao i da je korisna u tretiranju određenih medicinskih oboljenja, ali da ne može biti preporučena opštoj populaciji jer nije ispitana efikasnost i bezbjednost na duže staze, prenose Novosti.

Bonus video: