Malo je onih koji se nisu zapitali što se događa s čovjekom kada umire. Australijski neurolog dr. Kameron Šav nema informacije o tome postoji li čovjek i nakon smrti, ali zato je otkrio šta se to događa s mozgom nekoliko trenutaka prije nego što se sve životne funkcije ugase.
On je, naime, secirao ljudski mozak koji je jedna žena odlučila donirati Univerzitetu Deakin nakon svoje smrti, a za potrebe nauke.
Kada je razrezao mozak, objasnio je njegovu strukturu i kako se pojedini dijelovi ponašaju u trenutku smrti. Objasnio je kako se mozak razvijao milionim godina tokom evolucije ljudskog tijela. Naučnici vjeruju da se prvo razvilo najprimitivnije područje ljudskog mozga – bazalni gangliji koji kontrolišu osnovne ljudske želje poput gladi, seksualne želje i kretanja.
Strukture povezane s višim intelektualnim i emocionalnim funkcijama – hipokampus i temporalni režanj – nastale su nešto kasnije, a čovjeku daju mogućnosti pamćenja i učenja. Za moždanu koru, vanjski sloj mozga, vjeruje se da je nastala zadnja. Ona sadrži četiri režnja koji kontrolišu ljudsku moralnost i sposobnost planiranja budućnosti.
Ova podjela mozga ključna je za razumijevanje smrti jer dr. Šav objašnjava kako mozak umire u fazama. Kako dotok krvi u mozak dolazi iz unutrašnjosti, vanjski slojevi koji kontrolišu veće i “humanije” funkcije, kao što su ličnost i osjećaj za budućnost, umiru prvi i to u prvih 10 do 20 sekundi. Područja koja kontrolišu pamćenje i komunikaciju umiru sljedeća, a jezgro ostaje posljednje.
Iako je čovjek dok je jezgro mozga još funkcionalno zapravo živ jer ona daje vitalne znakove, dr. Šav objašnjava kako čovjek u tom stanju zapravo vegetira.
– Za takvu osobu može se reći da je mrtva jer nije svjesna sebe ni okoline oko sebe, no ako bazalna struktura ostane netaknuta, čovjek će i dalje disati i imati puls – objašnjava dr. Šav, prenosi Fokus.ba.
Bonus video:
