Klečeći na parčetu ravne zemlje sa lopatom u ruci, Tia Nons Džin postavlja cement na mjesto gdje će uskoro pod biti postavljen. Njegova kuća je prva koja će biti izgrađena u maloj haićanskoj zajednici na rubu Tihuane, meksičkog grada južno od američke granice.
„Na ovim parcelama ima prostora za oko 100 porodica, znači za oko 400 ljudi. Oni ne mogu da nastave da žive u skloništima“, rekao je Gustavo Banda, lokalni sveštenik koji je odustao od zemljišta za izgradnju naselja.
Džin, 32-godišnji Haićanin koji je hiljadama kilometara udaljen od doma i čije su nade za dobijanjem azila u Americi iščezle, jedan je od stotinu ljudi koji traže novi život u Tihuani.
"Naša zemlja je dotakla dno”, kazao je Džin, jedan od grupe Haićana koji su napuštili ostrvo kada ga je pogodio razarajući zemljotres 2010. godine i odnio oko 200.000 života. “ Sada smo odlučili da ostanemo u Tihuani”.
Plaćajući hiljade dolara trgovcima ljudima i prelazeći sedam država, Džinov američki san se završio kada su SAD odlučile da deportuju sve koji su htjeli da uđu u zemlju ilegalno.
„Bili smo veoma tužni kada smo čuli vijesti. Mislili smo da je odluka privremena, ali nije bilo tako”, kaže Džin koji pravi kuću od drveta za sebe i ženu.
“Sada nemamo novac, ni kuću i moramo da nađemo mjesto za život”, dodaje Haićanin.
Oko 3.500 Haićana je sada u pograničnim gradovima Tihuana i Meksikali, prema izvještajima meksičke vlade.
Usred udaranja lopatama i pjevanja nacionalnih pjesama, desetine Haićana rade na izgradnji “ haićanskog hotela” Kanjon de Alakran, na zapadnom dijelu Tihuane.
Tokom intervjuisanja za Rojters, neki od njih su rekli da čekaju da čuju od Meksičkog nacionalnog instituta za migracije da li će dobiti dozvolu da ostanu i rade u Meksiku.
Iz instituta su objasnili za Rojters da “legalizacija migranata nije neposredna, te da postoji niz zahtjeva koje stranci moraju da ispune”.
Bilo kako bilo, Haićani ne gledaju unazad, pokušaće sreću da nađu južno od granice zemlje za kojom su vapili.
Galerija
Bonus video:
