NAUČNA STUDIJA

Da li su strogi roditelji u pravu?

74 pregleda 2 komentar(a)
roditelji, djeca, Foto: Shutterstock
roditelji, djeca, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.02.2017. 13:29h

Naučnici su godinama pratili gotovo 1.500 adolescenata u Merilendu i u studiji pokazali da je veća vjerovatnoća da će od školovanja odustati djeca na koje su roditelji redovno vikali ili im prijetili agresivnim kaznama nego njihovi vršnjaci koji nemaju takvo iskustvo, nezavisno od ocjena koje su dobijali.

Takođe, ta će se djeca vjerovatnije upustiti u rizična ponašanja do sredine srednje škole, poput ranih seksualnih odnosa, tuče ili krađe.

Rezultati istraživanja sugerišu da za odustajanje od školovanja nije toliko kriva škola sama po sebi, već činjenica da će djeca agresivnijih roditelja vjerovatnije staviti svoje “društvo” na prvo mjesto i upustiti se u aktivnosti u kojima će se kratkoročno osjećati dobro, zanemarujući pritom širu sliku.

"Vjerujemo da je naša studija prva koja koristi dječje životne priče za okvirno istraživanje o tome koliko roditeljstvo utiče na ishod obrazovanja putem odnosa sa vršnjacima, seksualnog ponašanja i delikvencije", rekla je autorka studije Rošel F. Hentengs sa Univerziteta u Pitsburgu.

Rezultati istraživanja ne znače da se sa sigurnošću može reći da agresivno roditeljstvo dovodi do odustajanja djece od škole, jer, naposlijetku, korelacija nije isto što i uzrok, ali može doprinijeti stvaranju šire slike o tome kako prestrogi roditelji mogu da djeluju na odluke svoje djece.

Naučnici su u Meriledu pratili 1482 adolescenata u periodu od njihove 12. do 21. godine. Oni su redovno morali da ispunjavaju upitnik o tome kolika je fizička i verbalna agresija roditelja prema njima, o svojoj interakciji s vršnjacima, jesu li se upuštali u tuče ili u seksualne odnose. Na kraju studije pothranili su svoje uspjehe u obrazovanju.

Analizirajući podatke naučnici su otkrili da su se djeca koja su u sedmom razredu bila izložena agresivnom roditeljstvu, koje se definiše kao vikanje, udaranje, te iznošenje verbalnih i fizičkih prijetnji, nekoliko godina kasnije više oslanjala na svoje vršnjake i smatrala da su im prijatelji važniji od drugih obaveza, uključujući školske.

Do trećeg razreda srednje škole, takva muška djeca su bila sklonija delikvenciji, a ženska upuštanju u rane seksualne odnose.

Na kraju, sva ta ponašanja bila su povezana s niskim obrazovnim uspjesima i rastom vjerovatnoće da će prije odustati od školovanja, nezavisno od toga koliko su pametna i koliko su im obrazovani roditelji.

"Mladi čije potrebe ne ispunjavaju osobe s kojima se primarno vežu, traže potvrdu svojih vrijednosti među vršnjacima. To može da dovede do oslanjanja na vršnjake na nezdrav način, odnosno upadanje u loše društvo, na uštrb dugoročnih ciljeva poput obrazovanja", rekla je Hentgesova.

Studija je objavljena u časopisu Child Development.