Idealno vrijeme za ovaj međuobrok je između 16 i 18 časova po zimskom računanju vremena, odnosno između 17 i 19 časova po ljetnjem računanju.
Ovako funkcioniše naš metabolizam u popodnevnim satima: najniži je nivo izlučivanja insulina, svi organi rade na maksimalnoj snazi, a ovo troši našu ukupnu energiju. Ovaj utrošak energije dovodi do zamora, pa je česta pojava da se fiziološkim putem premještaju i koriste zalihe proteina u cilju kompenzacije energije za pravilan metabolizam.
Da bismo spriječili ovaj utrošak proteina, dobro je u popodnevnim satima pojesti nešto slatko, tada bi trebalo da unosimo brze šećere koji su izvor brze energije, time sprječavamo trošenje proteina i relaksiramo organizam, a mozak dobija dodatnu energiju za funkcionisanje.
Šta da jedemo za užinu?
Ako je ovaj međuobrok bogat i ugljeno hidratnom energijom i Omega 3 polinezasićenim masnim kiselinama, mi smo obavili sve što treba u cilju da budemo zdravi i da funkionišemo dobro. Što znači da je idealna vrsta namirnica sljedeća: voće, čokolada (preporuka je crna, ali ko je ne voli, može da pojede i mliječnu, ukoliko ima stabilizovanu trajnu tjelesnu težinu), integralni keks sa čokoladom ili sušenim voćem, voćni jogurt, badem, lješnik, voćna salata sa šlagom od slatke pavlake itd.. Suve smokve su idealna zakuska, jer imaju veoma visoku pH vrijednost, odnosno čine našu krv baznom, pa utiču na porast imuniteta.
Sve vrste napitaka su dozvoljene – voćni sokovi bez dodatog šećera, kafa, biljni ili voćni čaj...
Kratka napomena u vezi sa kafom: Kafa napravljena kao napitak ima kiseli pH. Veoma tamna kafa ima manju kiselost, ali je ukus gorak. Mnogo kafe može dovesti naš organizam u stanje sniženog imuniteta, pa je preporuka da se ograniči unos ovog ukusnog napitka na najviše dvije šolje.
Poznato je da osobe koje imaju hronični problem sa slabijim imunitetom piju dosta kafe. Kafu ne bi trebalo da pijemo sa dodatkom mlijeka, niti mlijeka u prahu, a može se dodati mala količina šećera fruktoze ili sojino mlijeko.
Galerija
Bonus video:
