BEZBROJ UZROKA

Šta sve može nadražiti kožu: Parfem, prsten, kreme...

Kontaktni dermatitisi se najčešće liječe lokalnim kremama koje sadrže kortikosteroide. Njima se promjene na koži mažu određeno vrijeme. Vrlo je važna i svakodnevna njega kože, kao i izbjegavanje uzročnih alergena
2320 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Osjetljiva koža često reaguje na dodir nadražujućih materija. Tako, na primjer, prsten, parfem ili marama mogu izazvati crvenilo, plikove ili otekline. Iako uzrok nije uvijek jednostavno otkriti, najčešće se radi o stvarima s kojima svakodnevno dolazimo u dodir - sredstvima za čišćenje ili higijenu, bižuteriji, biljkama, prašini, papiru za fotokopiranje, perju ili krznu životinja. O kontaktnom dermatitisu govori dermatolog dr Rajko Boričić.

“Prvi simptom kontaktnog dermatitisa je pojava crvenila. Zatim koža otiče, a pojavljuju se i potkožni mjehurići koji kasnije pucaju. Rana takođe i svrbi, pa je osobama s dermatitisom često teško da se suzdrže od češanja. Time samo pogoršavaju stanje i rizikuju da pokupe još i bakterijsku infekciju”, kaže dr Boričić.

Šta sve može izazvati kontaktni dermatitis?

- Lak, boje za kosu, lijekovi protiv ćelavosti, šampon, ukosnice, sjenke ili šminka za oči izazivaju dermatitis na glavi i čelu. - Na licu i ušima reakcije uzokuju sapuni, lijekovi za lokalnu primjenu, parfem, losioni za brijanje, sredstva protiv akni (retinol), naočare, naušnice, lak za nokte, ali i neke namirnice. - Na vratu reakcije mogu izazvati ukosnice, ogrlice, šalovi, marame, losioni za brijanje, parfemi. - Što se tiče pazuha, treba pripaziti na dezodoranse, potkošulje, bluze ili košulje. - Na tijelu i rukama dermatitis uzrokuje slabo isprana odjeća ili odjeća od sintetike, pseća i mačja dlaka, dugmad. - Na dlanovima, nadlanicama i zglobovima šake reakcije izazivaju sapuni, gumene rukavice, sredstva za pranje, prstenje, narukvice, satovi, papir za fotokopiranje, biljke, ljekovi za lokalnu primjenu. - Reakcije na nogama izazivaju čarape, obojena odjeća, odjeća od sintetike, voda, metalni djelovi na odjeći. - Na stopalima dermatitis mogu izazvati plastična ili kožna obuća, obojene čarape ili one od sintetike.

Šta raditi u slučaju dermatitisa?

“Reakcija kože može se ublažiti peroralnim antihistaminskim ili kortikosteroidnim ljekovima. Najbolje je izbjegavati kreme, a koža se može smiriti i posebnim puderom koji je dostupan u apotekama”, kaže dermatolog.

Profesionalni kontaktni dermatitis

Iako su procesi rada danas sve sofisticiraniji i u mnogim strukama kompjuterizovani, i dalje se vrlo često susrećemo sa dijagnozom profesionalnog kontaktnog dermatitisa. Tokom rada ljudi mogu biti izloženi različitim spoljnim uticajima koji mogu uzrokovati promjene na koži, a koje mogu biti tako dugotrajne i hronične da je svakako potrebno ustanoviti uzrok bolesti.

“Najčešće se promjene javljaju kao kontaktni dermatitis, što govori da one nastaju na koži koja je bila u kontaktu sa uzročnom materijom. Ponekad problem može biti tako velik da sprečava obavljanje posla i zahtijeva promjenu radnih uslova i rada. Osobe najčešće same primijete da im u radim uslovima nešto smeta, da promjene na koži ne prolaze i pokušavaju riješiti nastalu situaciju, ali ako ona ne prolazi, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć”, kaže dr Boričić.

Zaštita na poslu je veoma važna

“Profesionalni kontaktni dermatitis ne mora uvijek imati u pozadini alergiju na nešto, već može biti i nealergijskog porijekla. Uvijek je uslovljen vrstom posla i uslovima rada, dužinom trajanja rada, primjenom različitih hemikalija i učestalošću kontakta. Takođe je vrlo važno koliko i kada je primjenjivana zaštitna odjeća, obuća i zaštitna sredstva. Kontaktni profesionalni dermatitis najčešće nastaje na otkrivenim djelovima tijela kao što je lice, vrat, podlaktice, šake, potkoljenice, ali može nastati i na drugim djelovima”, objašnjava naš sagovornik.

Prema nastanku se profesionalni kontaktni dermatitis dijeli na alergijski i nealergijski, a prema dužini trajanja na akutni ili hronični profesionalni kontaktni dermatitis.

“Akutni nealergijski kontaktni dermatitis nastaje naglo i nakon kraćeg kontakta sa npr. kiselinama, nakon čega se pojavljuje upala na koži, crvenilo i plikovi, ali u pozadini zbivanja nije alergija. Hronični nealregijski dermatitis nastaje nakon dugotrajnog i ponavljanog djelovanja na kožu - npr. kod radnika u građevinskoj industriji koji su u dužem kontaktu sa cementom i krečom.

Alergijski kontaktni dermatitisi nastaju zbog alergije na određene materije kojima je radnik izložen tokom rada”, objašnjava dermatolog.

Kako se postavlja dijagnoza kontaktnog dermatitisa?

“Ljekar će nakon detaljnog razgovora sa oboljelim, pregledati kožu cijelog tijela i preporučiti epikutano testiranje na standardnu seriju alergena i na profesionalne alergene. Tako je kod radnika u hemijskoj industriji potrebno ispitati alergiju na hemikalije sa kojima je u kontaktu, kod zidara treba ispitati alergiju na kreč, cement, boje, kod frizera na lakove i boje za kosu. Medicinski radnici mogu reagovati na rad sa alkoholom, sredstvima za dezinfekciju, a radnici u metalnoj industriji na rad sa različitim metalima, bojama...Nakon odrađenog epikutanog testiranja i dobijenih rezultata može se odlučiti da li je potrebna promjena radnog mjesta, procesa rada, nošenje dodatne zaštitne obuće i odjeće. Kontaktni dermatitisi se najčešće liječe lokalnim kremama koje sadrže kortikosteroide. Njima se promjene na koži mažu određeno vrijeme. Vrlo je važna i svakodnevna njega kože, kao i izbjegavanje uzročnih alergena”, kaže dr Boričić.