METEOROPATIJA

Promjene vremena i zdravlje: Od glavobolje do srčanog udara

Postoji više grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na promjene vremena. Njih muče reuma, astma, srčane smetnje, prije svega angina pektoris i visoki krvni pritisak, čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, psihoza i druge psihičke tegobe

10642 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Koliko puta ste od svojih bližnjih čuli da se osjećaju loše zbog vremenskih prilika. Umor, neispavanost, glavobolja i mučnina su samo neke od nuspojava loših vremenskih uslova. Posebno nagle promjene vremena utiču na naš organizam.

Posljednjih godina se vrijeme izrazito promijenilo. Sve je više naglih promjena vremena kada u samo jednom danu temperature padnu ili se dignu za 20 stepeni, a tada najčešće osjećamo onu poznatu težinu. Simptome i tegobe koje osjećamo prilikom vremenskih promjena nazivaju se meteoropatija, a osobe koje pate od njih su - meteoropate.

Još je Hipokrat 400 godina prije nove ere tvrdio da onaj ko želi da se bavi izučavanjam medicine mora da uzme u obzir i godišnja doba, temperature, kao i kvalitet vode za piće – okolnosti u kojima živi pacijent. To ujedno znači da je smatrao da postoji izvjesni uticaj vremena na zdravlje.

Za razliku od onih koji osećaju samo blage promjene, meteorpata će, baš kako naziv sugeriše, bukvalno patiti kada se iznenenada naoblači ili se desi bilo koja druga nagla promjena vremena. Prema nekim podacima, čak 30% ljudi su meteropate, a 80% ljudi tvrdi oseća promene u organizmu koje su posledica meteoroloških prilika.

Nauka je dokazala da ni fizički, ni psihički zdrave osobe nijesu imune na promjene koje se dešavaju u atmosferi. Osećaj umora, nesanica, glavobolja, uznemirenost, najčešći su problemi koji nastaju zbog nagle promjene vremena.

Postoji više grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na promjene vremena. Njih muče reuma, astma, srčane smetnje, prije svega angina pektoris i visoki krvni pritisak, čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, psihoza i druge psihičke tegobe.

Ljekari ističu da astmatičar osjeti i reaguje u periodu od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje doktor daje savjet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.

Stručnjaci koji se bave ovom problematikom, uglavnom savjetuju da se u “kritično” vrijeme ostane kod kuće, ne ide na putovanje, ne zamara teškim fizičkim ili psihički poslovima, kao i da se uzimaju propisani ljekovi. Osobe sa alergijama treba da pravovremeno počnu svoju terapiju.

Redovno uzimanje ljekova za smirenje savetuje se osobama koje pate od psihičkih tegoba. Ako baš morate da se oglušite o neki od ovih savjeta, (npr. čeka vam neizostavni put) koristite prevozno sredstvo kojim ćete najbrže stići, obavezno pojedite lagani obrok i ponesite flašicu vode.

Hrana je veoma bitna tokom pomenutih teških dana, a ljekari savetuju da se tada poveća unos voća i povrća, ali i tečnosti. Obavezno izbegavajte alkohol i zašećerene sokove.

Šta se, pored ostalog, događa s našim organizmom kad se vrijeme mijenja?

Promjene krvnog pritiska

Vaš pritisak može da varira iz brojnih razloga, pa tako i zbog vremenskih nepogoda. Naime, kada dolazi do naglih promjena vremena, dolazi i do promjena pritiska, a to direktno utiče na naš organizam. Pod uticajem visokih temperatura dolazi do širenja krvnih sudova, što može dovesti do pada krvnog pritiska. Kod niskih temperatura dolazi pak do sužavanja krvnih sudova, što može uticati na povećanje krvnog pritiska.

Glavobolja

Osobe koje su inače sklone glavoboljama, teško podnose nagle i ekstremne promjene vremena. Česte su i pojave migrenskih napada.

Problemi sa spavanjem

Vrijeme utiče i na naš san. Ljeti se zbog visokih temperatura dogodi da ne možemo da zaspimo, dok ulaskom u jesen počinjemo da spavamo duže. Istraživanje objavljeno u Journal of Psychosomatic Research pokazalo je da su ispitanici tokom oktobra, odnosno tijekom jeseni, spavali čak i do tri sata duže nego u bilo koje drugo doba u godini. Nažalost, to ne znači da smo odmorniji. Ispitanici se nijesu osjećali bolje i poletnije, naprotiv, bili su umorniji nego kad su spavali manje.

Povećani broj srčanih udara

Kada su temperature niže, krv sporije teče našim venama, a to i te kako utiče na srce. Nažalost, tokom hladnijih dana povećava se rizik od srčanog udara.

Problemi s disanjem

Izrazito visoke ili niske temperature negativno utiču na naš disajni sistem, zato se nemojte iznenaditi ako osjetite probleme s disanjem.

Oslabljeni imunitet

Nagle i ekstremne vremenske promjene doirektan su udar na imunološki sistem, zato se nemojte iznenaditi ako s padom temperature obolite od prehlade.