Foto: Shutterstock

OPORAVAK NAKON KOVIDA I PONAŠANJE NAKON VAKCINACIJE

Posljedice korone liječi odmor, maska čuva i nakon vakcine

Oporavak od kovida je proces koji zahtijeva vrijeme i oprez. U prosjeku taj proces traje oko tri sedmice. Ukoliko simptomi traju duže od 12 sedmica, smatraju se hroničnim

33657 pregleda 347 reakcija 14 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Prema posljednjim podacima oko 76 miliona ljudi se oporavilo od kovid infekcije u svijetu, dok je 2,25 miliona preminulo. Veliki dio naše populacije imao je iskustvo sa kovid infekcijom. Uprkos velikom broju zaraženih ne samo kod nas već u cijelom svijetu ljekari i dalje uče o efektima i posljedicama koje kovid infekcija ostavlja na oboljele i biće potrebne opsežne studije kako bi se ti dugotrajni efekti po zdravlje detaljnije izučili. Tu se naravno najčešće spominju trajne posljedice na plućima, poput ožiljnih promjena koje mogu redukovati funkcionalno tkivo pluća, takozvana fibroza pluća.

U studiji na 55 pacijenata sa kovid-19, 3 mjeseca nakon otpusta, 35 (64%) je imalo trajne simptome, a 39 (71%) radiološke abnormalnosti poput intersticijskog zadebljanja i dokazane fibroze koje su praćene plućnom disfunkcijom.

Međutim, pored posljedica koje kovid ostavlja na respiratorni sistem, registrovana su oštećenja bubrega, nervnog sistema i kardiovaskularnog sistema. Oporavak od kovida je proces koji zahtijeva vrijeme i oprez. U prosjeku taj proces traje oko tri sedmice. Ukoliko simptomi traju duže od 12 sedmica, smatraju se hroničnim.

Najčešće posljedice su mučnina i kratak dah

Najčešće prijavljivani simptomi koji su zaostajali nakon kovid infekcije su mučnina i kratak dah. Prijavljivani su i bolovi u zglobovima pa i u grudnom košu, ali i simptomi koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića, miokarditis ili aritmije. U njemačkoj studiji koja je rađena na 100 pacijenata koji su se nedavno oporavili od kovid-19, magnetna rezonanca srca (rađena oko 71 dan nakon postavljanja dijagnoze kovida-19) otkrila je zahvatanje srčanog mišića kod 78% ispitanika, a upalu miokarda (miokarditis) u toku je imalo 60% ispitanika.

Kod ljudi koji su imali tešku kliničku sliku, oporavak je duži, tako da kratak dah, nadražajni kašalj često mogu perzistirati. Ono po čemu se novi koronavirus razlikuje od ostalih respiratornih virusa je što ne utiče samo na pluća, već može dovesti i do stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu uzrokovati moždane udare, oštećenja srca i bubrega. Ostali mogući dugoročni efekti kovida-19 su neka neurološka stanja i problemi s mentalnim zdravljem kako to studije sugerišu jer virus može napadati moždane ćelije i kompletan nervni sistem.

koronavirus
foto: Shutterstock

SARS-CoV-2 može prodrijeti u moždano tkivo. Može izazvati direktno zapaljenje olfaktornog (mirisnog) živca, što dovodi do anosmije, tj. gubitka čula mirisa. Upravo gubitak čula ukusa (ageuzija) i mirisa (anosmija) mogu trajati i mjesecima. Važno je napomenuti da simptomi kao što su gubitak čula mirisa, ukusa, zatim mučnina mogu perzistirati i kada osoba više nije zarazna za okolinu (po završetku perioda kontagioznosti).

Do danas, najčešći dugoročni neurološki simptomi nakon kovida-19 su glavobolja, vrtoglavica i gubitak čula mirisa i ukusa. Iako je moždani udar ozbiljna, ali na sreću ne toliko česta posljedica akutnog kovida-19, encefalitis, napadi panike i druga stanja kao što su velike promjene raspoloženja i konfuzija zabilježeni su i 2 do 3 mjeseca nakon početka bolesti.

U telefonskom istraživanju koje je sproveo Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u slučajnom uzorku od 292 odrasle osobe (≥18 godina) koje su imale pozitivne PCR test na SARS-CoV-2, 35% od 274 ispitanika koji su imali simptome izjavili su da se nisu povratili svoje uobičajeno zdravstveno stanje dvije sedmice ili više nakon testiranja - 26% je bilo starosne dobi od 18 do 34 godine, 32% je bilo starosne dobi od 35 do 49 godina, i 47% je bilo u dobu od 50 godina ili starijem. Kod starijih od 50 godina koji su imali i 3 ili više hroničnih bolesti ili stanja povratak na uobičajeno zdravstveno stanje trajao je od 14 do 21 dan nakon dobijanja pozitivnog rezultata testa.

Kontrolišite se redovno, izbjegavajte naporne vježbe, unosite više vitmina D i C i cinka

Neki pacijenti prijavljuju povremeno vraćanje simptoma ili njihovo produženo trajanje tokom više nedjelja. Najčešće prijavljuju glavobolje, promjene raspoloženja, umor, nedostatak kondicije.

Jedno od istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da čak 20% oboljelih od kovida starosne dobi od 18 do 34 godine prijavljuje produženo trajanje simptoma.

Organizam treba odmarati, kontrolisati i unositi vitamine C, D i cink
Organizam treba odmarati, kontrolisati i unositi vitamine C, D i cinkfoto: Shutterstok

Dakle, u ovom trenutku je teško dati ljudima određene smjernice koje će slijediti ili čak istinski znati što mogu očekivati. Takve smjernice još uvijek nisu zvanično izrađene. Zbog svega navedenog, ipak se savjetuje da se nakon preležane infekcije izazvane SARS-CoV2 virusom izbjegavaju zahtjevne vježbe koje opterećuju kardiovaskularni sistem. Vježbanje se mora zaustaviti u slučaju pojave lupanja srca, mučnine, bola u grudima ili osjećaja nesvjestice. Zbog zabrinjavajućeg povećaja incidencije srčanog zatajenja kao glavne posljedice kovid-19, sa značajnim opterećenjem upravo populacije starijih odraslih osoba sa komorbiditetima, ali i mlađih prethodno zdravih pacijenata, uključujući sportiste, iako nema zvaničnih smjernica, savjetujemo pacijente, naročito one koji spadaju u rizičnu grupu, ali i sportiste na kontrolni pregled kardiologa ili češće posjete i praćenje od strane izabranog ljekara.

Važna komponenta oporavka od kovida jeste i ishrana koja mora obilovati vitaminima. Posebno se stavlja naglasak na unos dovoljne količine D i C vitamina, i cinka. Boravak u prirodi, parkovima i vježbe disanja mogu pomoći boljem i bržem oporavku respiratornog sistema. Što se fizičke aktivnosti tiče ona u prvih mjesec dana ne treba biti zahtjevna.

Do stvaranja antitijela nosite masku, držite fizičku distancu i održavajte higijenu ruku

Željena zaštita se ne postiže danom vakcinacije. Potrebno je najmanje dvije sedmice da bi došlo do stvaranja antitijela, odnosno do stvaranja imunog odgovora.

Iz tog razloga važno je da se nakon primanje vakcine poštuju osnovne mjere koje pomažu u sprečavanju infekcije izazvane novim koronavirusom, a to su fizička distanca, higijena ruku i nošenje maske.

koronavirus
foto: Shutterstok

Većina vakcina, pa i ova, zahtijeva „buster“ dozu, odnosno drugu dozu 21 do 28 dana od prve. Tek nakon druge doze, značajno se mijenja nivo antitijela, ali i memorijskih B i T ćelija.

I ovdje treba napomenuti da je nakon dobijanja druge doze vakcine, za postizanje očekivanog imunog odgovora potrebno najmanje dvije sedmice, što još jednom ukazuje na značaj mjera prevencije i odgovornog ponašanja.

Preporučujemo za Vas