Vrlo često ljudi se osjećaju ili mlađe ili starije od stvarnog životnog doba. Neko može imati 45 godina, ali tokom igre s djecom osjeća se kao da ponovo ima 12 godina. Ili se, pak, nakon napornog dana ispunjenog poslovnim sastancima, odlaskom u supermarket i vođenjem jednog djeteta na trening, a drugog kod ljekara, naveče kad legne u krevet osjeća kao da ima 70 godina.
Kad je riječ o našem mozgu, nauka je dokazala da je taj nesklad stvaran: naš mozak može stariti drugačijim tempom nego što idu naše godine. U zavisnosti od zdravlja, načina života i ličnosti, možete biti mnogo mlađi ili stariji nego što mislite da jeste kad je riječ o mozgu.
Kako znati je li vaš mozak svjež i vitalan ili svake sekunde postaje sve stariji? Provjerite dobre i loše znakove koji vam mogu pomoći da odredite 'pravu starost' vašeg mozga, a zatim pročitajte kako možete da održite svoj mozak oštrim još dugo vremena.
Tri znaka da vaš mozak ostaje mlad
Osjećate se mlađe nego što jeste
Doba koje osjećate nasuprot biološkoj starosti poznato je i pod nazivom „subjektivno doba”. Ako je vaše subjektivno doba mlađe od godina koje zapravo imate, to je dobra stvar. Istraživanje sprovedeno na Seoul National Universityju i Yonsei Universityju u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje se osjećaju mlađe od svojih stvarnih godina imaju manje znakova fizičkog starenja mozga, piše Gloria.
Drugim riječima, osjećaj da ste mlađi nego što jeste može imati pozitivno dejstvo na mehanizam rada mozga i na brzinu njegovog strukturalnog starenja. Potrebna su dodatna istraživanja da bi se odredio tačan način na koji to što se neko osjeća mlado utiče na mehanizme neurona. Jedna od teorija je da što se mlađe osjećate, to ste fizički i mentalno aktivniji, a to je dokazano odlično za zdravlje mozga. Dakle, radite stvari zbog kojih se osjećate mladi. Na primjer: ako uglavnom slušate samo muziku iz svoje mladosti, dodajte i poneku aktuelnu pjesmu – to će vam pomoći da se osjećate mlađe i više 'cool'.
Govorite više od jednog jezika
Kanadski i španski naučnici otkrili su da dvojezične osobe imaju više centralizovanei specijalizovane veze među neuronima jer govorenje dva jezika tjera mozak da djelotvornije „selektuje" informacije, a to štedi energiju mozgu i održava ga mladim. Uz to, dvojezične osobe ne koriste toliko frontalne dijelove kao osobe koje govore samo jedan jezik, a to smanjuje rizik za razvoj kognitivnog starenja i demencije. Još ne znate neki drugi jezik? Odaberite francuski, japanski, ruski ili bilo koji drugi jezik koji vas privlači i interesuje i slušajte lekcije dok kuvate ručak ili se vozite na posao.
Živite u trenutku
Vježbe 'mindfullnessa' koje vam pomažu da ostanete u sadašnjosti mogu pomoći i da očuvate sivu masu u mozgu, što je ključno za dobro pamćenje, prema istraživanju provedenom na UCLA i Australijskom Nacionalnom Univerzitetu. Meditacija je idealna: moguće je da dok meditirate fizički konzervirate sivu masu u mozgu tako što smanjujete stres. Meditacija može i da stimuliše stvaranje novih sinapsi između neurona, što pomaže ćelijama u međusobnoj komunikaciji, a to povećava sivu masu. Pokušajte da meditirate čim ustanete ujutro najmanje 10 minuta kako biste svom mozgu omogućili miran, produktivan početak rada.
Četiri znaka da vaš mozak prebrzo stari
Cinična ste osoba
Finski naučnici objavili su fascinantno istraživanje u kojem su otkrili da vrlo cinične osobe starije životne dobi, ne samo što imaju veći stepen kognitivnog propadanja, već češće i umiru mlađe. Zašto? Negativni stres bi mogao biti krivac. Znamo da hormon stresa kortizol ima vrlo loš uticaj na mozak i onemogućava jasno razmišljanje. Ako su vaši pogledi na život i svijet cinični - vjerovanje da su drugi ljudi generalno sebični ili nepošteni - počnite da uočavate kad se pojavi takav stav prema nekome ili nečemu i u tim trenucima pokušajte da aktivno promijenite stanje uma: duboko dišite i odaberite da ćete smisliti nešto pozitivno da kažete.
Pažnja vam često odluta
Svi dobro znamo kako je teško koncentrirati se na nešto kad smo uzbuđeni ili nervozni. Ako zaista redovno imate velikih problema da se usredsredite na nešto dok ste pod stresom, možda biste trebali da porazgovarate sa svojim ljekarom. Naučnici sa Univerziteta u Kaliforniji su otkrili da se je sklonost distrakciji znak kognitivnog starenja. Ta crta mogla bi se pojaviti u mozgu već u uzrastu od 30 godina i mogla bi biti znak eventualne Alzheimerove bolesti u kasnijim godinama. To se češće događa kod osoba starijeg životnog doba, ali ako ste mlađi, a često imate problema s koncentracijom kad ste pod stresom, kognitivno testiranje moglo bi da pokaže imate li predispozicije za smanjenje kognitivnih funkcija. Vježbe za mozak, poput slaganja puzli ili raznih društvenih igara mogu biti od velike pomoći u usavršavanju vještine koncentracije.
Vaši prijatelji vam govore da često zaboravljate stvari
Ako ste se „zablesili” tokom izlaska s prijateljima jednom, to se može pripisati pretjerivanju s alkoholom, ali ako se često gubite u razgovorima s njima i toga zapravo niste svjesni, to bi mogao da bude znak problema. Pacijenti koji imaju problem s pamćenjem obično toga nisu svjesni. Naprotiv, uvjereni su da je s njima sve u redu. Dakle, ono što vam govore vaša porodica i prijatelji može biti vrlo važno i nemojte to ignorisati. Ako su primijetili da imate problema s pamćenjem, možda je vrijeme da zatražite stručno mišljenje.
Umorni ste tokom dana
Pospanost tokom dana ne samo da znači da vaš mozak ne dobija dovoljno okrepljujućeg odmora koji mu je potreban, već može prouzrokovati direktne fizičke promjene mozga povezane sa starenjem. Spavanje je važan „zaštitnik” mozga, a istraživanja su pokazala da apneja u snu može učiniti hipokampus manjim. Dobra vijest je da liječenje apneje u snu može vratiti mozak u pređašnje stanje. Za zdrav mozak potrebno je sedam i po do osam sati sna dnevno.
Jednostavni i djelotvorni načini da vratite vrijeme kad je u pitanju vaš mozak
Isprobajte MIND ishranu
MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay) ishrana obiluje zelenim lisnatim povrćem, šumskim voćem, orašastim plodovima, ribom, maslinovim uljem pa čak uključuje i malo vina. Osim što je ukusna, takva ishrana može pomladiti mozak za 7 i po godina, pokazalo je istraživanje iz 2015. Ispitanici koji su se temeljno držali pravila MIND isehrane i ograničili unos namirnica kao što su crveno meso, slatka i pržena hrana, smanjili su rizik za demenciju i Alzheimerovu bolest za čak 53 odsto, a oni koji su se umjereno pridržavali te ishrane za 35 procenata.
Idite stepenicama
Za svaki niz stepenicakojima se popnete dnevno mozak vam se pomlađuje za 0,58 godina, pokazalo je istraživanje sprovedeno na Univerzitetu na Floridi. Učinak je još bolji kad naučite da volite to penjanje stepenicama jer tada centri u mozgu zaduženi za uživanje luče dopamin – hormon sreće koji vam pomaže da se držite te aktivnosti. Dakle, stavite slušalice na uši, pustite dobru muziku i pronađite vrijeme da se 150 minuta sedmično penjete stepenicama.
Recite svoje osjećaje prijatelju
Novo istraživanje sprovedeno na New York's Grossman School of Medicine otkrilo je da socijalne veze s dobrim „slušačem” kojem možete vjerovati znači da lako otpuštate stres i probleme, a to usporava starenje mozga. Kad osjećate da ste pod stresom, pozovite mamu, sastanite se na Zoomu sa sestrom, pošaljite poruku najboljem prijatelju i potrudite se da i vi budete jednako dobar i dostupan slušač kad to bude potrebno vama bliskim osobama.
Što češće brzo hodajte
Ako ste u srednjem životnom dobu ili stariji, možete poboljšati pamćenje i rezultate na kognitivnim testovima tako što ćete žustro hodati tri do pet puta nedjeljno, pokazalo je istraživanje koje su zajednički radili naučnici iz Texasa i Japana. U istraživanju su osobe srednjeg životnog doba i starije s ranim znakovima gubitka pamćenja poboljšale rezultate na kognitivnom testu nakon što su počele učestalo da hodaju. Počnite polako, zatim postupno povećavajte brzinu: ispuniće vas osjećaj zadovoljstva, a i mozak će imati dobrobiti od toga.
Budite puni nade
Pozitivan stav je važna stavka u zaštiti od kognitivnog starenja.
"Upoznao sam dosta osoba koje su preživjele holokaust i oni kao da obasjaju svaki prostor u koji uđu. Upoznao sam predivnu ženu koja je bila jedna od preživjelih i imala više od sto godina kad je umrla. Bila je vrlo stara kad sam je upoznao, ali obraćala se svakome s nevjerovatnim interesovanjem i imala nevjerojatno pozitivan pogled na svijet i život. Uzmite taj primjer kao inspiraciju da uvijek nastojite da gledate život s vedrije strane. To je odličan način da ostanete srećni i radoznali, nezavisno od toga koliko godina imate", kaže d. Neil Graff-Radford, profesor neurologije na Klinici Mayo.
Bonus video:
