Specijalna gošća treće večeri Somersby Fashion Week Montenegro manifestacije, pod nazivom “Veče održive mode”, bila je crnogorska arhitektica i modna dizajnerka Aleksandra Džaković, koja je prikazala jedan model iz kolekcije za koju je bila nominovana za Green Product Award.
Početkom mjeseca Džaković koja je modnoj publici poznata po projektu AKKA - kolekciji koja je sačinjena isključivo od biorazgradivih materijala, predstavila se i na manifestaciji Luštica Bay Fashion Show, a za Magazin je pričala o značaju ekološke svijesti pri stvaranju odjevnih komada, ali i utiscima kada su u pitanju radovi njenih mlađih kolega, studenata Fakulteta za multimediju i dizajn i učenika SSŠ “Spasoje Raspopović” smjera Modni dizajn koji su kreirali modele od recikliranih materijala.
”Uspjela sam da pogledam sve modele u okviru ‘Večeri održive mode’ i izuzetno mi je drago da je i naša zemlja pokrenula temu odnosno problematiku održive i brze mode, što i u tom smislu pratimo trendove i nadam se da će to ubrzo postati standard”, istakla je Džaković, dodajući da joj je drago i što se na Fakultetu za multimediju i dizajn “razmatra ta problematika”.
Upravo zato, sa velikom pažnjom je ispratila reviju u okviru koje su modele sačinjene od recikliranih materijala, napravili studenti i učenici Modnog dizajna.
”Volim da gledam studentske radove zato što su uvijek slobodniji, imaju neku pragmatičnost, veću dozu kreativnosti i nijesu podložni konvencionalnosti i konformizmu, tako da mi je čak i veće zadovoljstvo gledati njihove radove”, priznaje sagovornica Magazina.
Do su studenti, učenici i modne dizajnerke Anja Radulović, Aleksandra Pismenskaja, Marina Banović, Sanja Bobar, Jelena Đurić Roganović i Edita Nimanbegu, staroj garderobi koju su posjetioci šoping mola ostavljali tokom proteklih mjesec dana, dali novi sjaj, Džaković je za ovu priliku pripremila modele iz prošle kolekcije.
”Predstavila sam ono što sam već radila, u suštini moji materijali jesu iskorišćeni, ali taj dio koji sam ja otkupila je odbačen od strane modnih insudtrija i modnih kuća”, pojasnila je ona, a zatim otkrila kako je nastala ideja da kreira garderobu od biorazgradivih materijala.
”Ideja se javila sa potrebom da se promijeni kompletan prisutup modnom dizajnu u nekom smislu. S obzirom na to da dolazim iz druge struke, bavim se prevashodno arhitekturom, negdje sam htjela da uvedem tehnologiju koja se već dijelom koristi u modnoj industriji, ali na malo šira vrata. Da se zapravo aktuelizuje. To je tehnologija koja se inače koristi u arhitekturi - lasersko rezanje, robotske ruke, 3D štampa... Negdje sam htjela da, zbog svoje ljubavi prema modnom dizajnu, isto primijenim i na kreiranje modela i kostima”, pojasnila je Džaković.
Iako koristi pomenute tehnike, ona ističe da je tokom izrade njenih modela u proces uključen i ručni rad.
Ipak, kada se “običnim” ljudima pomene lasersko rezanje i 3D štampa, nastaje skepticizam u smislu nosivosti modela, ali Džaković ističe da se njene kreacije mogu nositi i u svakodnevnim prilikama.
”Ovo što ja radim kreće od faze prototipa, međutim mogućnosti koje nudi naša zemlja nisu toliko velike u odnosu na ono što bih mogla planirati ubuduće, ali vodim se time da raspolažem onim što mi je omogućeno i dostupno. Tako da laser i generalno nove tehnologije pružaju samo novi pristup, sve je to svakako nosivo, ali je u konstantnoj fazi razrade. Ovo je samo prva faza i usavršavanje”, ističe arhitektica i modna dizajnerka.
”Modeli se mogu nositi u svakodnevnim prilikama, nije to nešto što bi se raspalo”, uz osmijeh dodaje Džaković.
”To su kvalitetni organski materijali od stoprocentne vune ili pinjateksa - to je biosintetički materijal nastao od lišća ananasa kao nusproizvod tekstilne industrije. To su samo neki materijali koje sam uspjela da pronađem i iskoristim, ali svakako uvijek mijenjam”, nadovezuje se sagovornica “Vijesti”.
”U novoj kolekciji je bila svila koja je ručno tkana, materijali su isključivo biorazgradivi i ima nekih konvencionalnijih, ali i novijih koji se pojavljuju na tržištu. Moje pretenzija je svakako da se koriste ne čak ni organski, već biosintetički materijali koji su nastali u laboratorijama, ali su potpuno biorazgradivi”, odgovara ona, a zatim potvrđuje da je do takvih materijala ipak teško doći, naročito u Crnoj Gori.
”Jeste, ali na svu sreću sve ih je više. Počinje da se proizvodi i koža od kolagena, dakle vještačka koža, razni tekstili od voća, grožđa, jabuke, pomorandže, ananasa, kaktusa... Tako da u skorijem periodu mogu da očekujem da će izaći na tržište i da će biti dostupni čak i kod nas”, optimistična je Džaković.
Kako su organizatori tokom “Večeri održive mode” naglasili, uprkos vjerovanju da su najveći zagađivači na planeti fabrike, prvo mjesto pripada prehrambenoj, dok je na drugom tekstilna industrija, a modna dizajnerka i arhitektica smatra da je upravo zbog toga bitno podizanje svijesti o ekologiju u modi.
”Tu svijest je, s obzirom na zastupljenost brze mode, veoma teško promijeniti, ali promjene se polako i sporo dešavaju. Jer brza modna industrija nudi jeftine proizvode nižeg kvaliteta, a opet u skladu sa ljudskom potrebom da što više mijenjaju izgled, fazone, trendove...”, kaže Džaković, koja obrazlaže i dva rješenja.
”Treba naći prostora za nešto što je trajno, u smislu da se vi vežete za taj komad odjeće, da uspostavite neki poseban odnos brige prema njemu, da to može da traje kao što je to nekada bio slučaj sa mnogo kvalitetnijim komadima koji su se čuvali i prenosili sa generacije na generaciju. Tako da bi cilj bio da neki komad što duže traje”, zaključuje ona.
”Ali postoji i drugi pristup u njemu se koriste veoma brzo razgradivi materijali, pa u skladu sa tim možete kreirati nemjerljivo puno komada koji će se brzo razgraditi. Sve zavisi od koncepta, ali u svakom slučaju potrošnja odnosno konzumacija je velika i po pitanju ishrane, odijevanja... svega. Konzumerizam je postao pretjeran, tako da bi to možda trebalo smanjiti”, poručuje Džaković.
Sa druge strane finansijski je, za sada, veoma zahtjevno proizvoditi ekološku odjeću, što potvrđuje i sagovornica Magazina. “Izuzetno izazovno. Bavim se primarno arhitekturom tako da imam tu neku vrsti sigurnosti, a što se tiče modnog dizajna ovo je više eksperiment. I dalje sam u eksperimentalnoj fazi koja tek treba da postane komercijalna i svakako zahtijeva ulaganja, fondove, grantove ili neku vrstu sponzorisanja da bih mogla da ostvarim zamišljeno”, govori ona.
”Za sada planiram samo da se aktuelizujem ovdje, ali sam svjesna da je naše tržište suženo, naročito za alternativni dizajn tako da bi region bio nešto što se podrazumijeva”, odgovara ona na pitanje o budućim planovima i dodaje da će princip zadržati i u narednim kolekcijama.
”Ali mijenjaće se možda neke metode izrade, sve zavisi od pronalaska novih ideja, isnpiracije, a najviše u zavisnosti od karaktera materijala, jer čak i ako naručim neki materijal on ne dolazi u svojstvima kakve ja očekujem. Možda nije iste širine ili istih performansi, tako da se većim dijelom prilagođavam karakteristikama materijala, jer to je faktor koji je najteže pronaći i to mi je prva odrednica”, kazala je Džaković.
Ekološke biznis ideje treba primijeniti i u privatnom životu
Pretpostavka je da ljudi koji svoje biznis ideje grade na ekološkim stavovima, to čine i u privatnom životu, a Džaković uz osmijeh priznaje da je to često pitanje koje dobija od članova porodice.
”Moraš i sebe opredijeliti da i ti nosiš ono što kreiraš. To mi i jeste negdje zamisao. Radim u manjim količinama sada, dosta se toga i proda, ali cilj mi je da to što napravim i ja sama nosim. U prelaznoj sam fazi, da se proizvodnja malo i proširi i da mogu da dođem do tog nivoa da mogu i ja da nosim sve to što napravim”, naglašava ona.
Od kolega izdvaja Borisa Čalića
U modnu scenu Crne Gore i regiona, Džaković je kaže, dobro upućena i prati sve Nedjelje mode.
”Dizajneri su uglavnom decenijama tu pristuni tako da sam za pojedine znala još kao mala, ali sada ih je sve više, naročito mlađih koje i više cijenim i prepoznajem”, priznaje ona.
”Borisa (Čalića) bih izdvojila po nivou ozbiljnosti, studioznosti, akademizma i svakako kreativnosti. Naročito mi je bilo drago što smo zajedno imali reviju u Luštici. On mi je broj jedan, a volim mnogo i studente zbog njihove slobode izražavanja. Volim da vidim tu slobodu na bilo kojim studijama i voljela bih da to postoji kod naših dizajnera. Jer kao profesionalac morate nametati trendove, a ne prilagođavati se ukusu koji je promjenjiv. Taj kredibilitet moramo održavati”, smatra Džaković.
Bonus video:
