Mozak ne može da radi bez goriva, pa je preskakanje obroka, posebno doručka, vrhunski ometač.
Ovo su još neki od "ubica koncentracije" sa kojima se svi susrijećemo.
Krivac: društveni mediji
Bilo da živite s ADHD-om ili s vremena na vrijeme imate problem s fokusiranjem, današnji svijet je pun ubica koncentracije. Psihološkinja dr Lusi Džo Paladino daje nekoliko savjeta kako da održite fokus, počevši od društvenih medija. Lako je povezati se s prijateljima i prekinuti vezu s poslom mnogo puta tokom jednog sata. Svako ažuriranje statusa zaustavlja tok misli, prisiljavajući vas da se jedva nagovorite da ponovo krenete sa poslom. Izbjegavajte prijavljivanje na društvene mreže dok radite. Ako ne možete da izdržite da provjerite ponekad stanje na fejsbuku ili instagramu, učinite to tokom pauza, kada neprekidan tok postova neće prekinuti vašu koncentraciju. Ako ne možete da odolite prijavljivanju češće, ostavite telefon negdje dalje ili se diskonektujte s interneta ako je moguće, dok ne završite posao.
Krivac: prepun mejl
Došao vam je mejl, stigla je notifikacija i vi ne možete da se suzdržite da ne provjerite. Iako su mnogi mejlovi povezani s poslom, oni se i dalje računaju kao smetnje za vaš posao. Nećete puno napredovati ako stalno zaustavljate ono što radite da biste odgovorili na svaku poruku.
Umjesto neprekidnog provjeravanja e-pošte, izdvojite određeno vrijeme za to. Tokom ostatka dana, zapravo možete da isključite program koji javlja da je poruka stigla. To vam omogućava da napravite blokove vremena kada možete da radite neprekidno.
Krivac: mobilni telefon
Možda čak i više od notifikacije za mejl, remete one sa mobilnog telefona. To je zvuk koji malo nas može da ignoriše. Ali prihvatanje poziva, odgovaranje na poruke ne samo da vas košta vremena koje provodite u razgovoru - ono takođe može da uspori vaš rad i oduzme polet koji ste osjetili dok ste radili na određenom zadatku.
Ako poziv nije hitan, pustite ga na govornu poštu. Ako radite na posebno važnoom projektu, razmislite o utišavanju telefona kako ne biste došli u iskušenje da odgovorite. Odaberite određeno vrijeme za provjeru govorne pošte. Slušanje svih vaših poruka odjednom može biti manje uznemirujuće od prihvatanja svakog poziva posebno.
Krivac: multitasking
Ako ste savladali umijeće muiltitaskinga, vjerovatno osjećate da ste učinili više za manje vremena. Razmislite ponovo, kažu stručnjaci. Istraživanje sugeriše da gubite vrijeme kad god preusmjerite pažnju sa jednog zadatka na drugi. Krajnji rezultat je da radimo tri projekta istovremeno i obično traje duže nego da ih radimo zasebno.
Kad god je moguće, posvetite pažnju jednom projektu u isto vrijeme, posebno ako radite na intenzivnom ili visokoprioritetnom zadatku. Čuvajte svoje vještine za obavljanje više zadataka za poslove koji nisu hitni ili zahtjevni - vjerovatno nećete napraviti grešku dok sređujete sto i razgovarate telefonom.
Krivac: dosada
Neki od zadataka koje moramo da obavljamo svakog dana su zanimljiviji od drugih. Dosadni mogu da ubiju vašu pažnju nakon nekoliko minuta, što vas čini izuzetno osjetljivim na smetnje. Vaš telefon, internet, pa čak i mogućnost čišćenja vaše kancelarije mogu izgledati primamljivo ako vam je dosadno.
Dogovorite se sa sobom: Ako ostanete na zadatku određeni vremenski period, častite se pauzom od 10 minuta. Nagradite se kafom, omiljenim užinom ili šetnjom. Dosadne zadatke lakše je ostvariti kada imate neku nagradu kojoj se radujete. To je ujedno i slučaj u kojem je moguće raditi multitasking. Slušanje radija dok provjeravate račune može vam pomoći da ostanete dovoljno dugo na tom poslu.
Krivac: misli
Teško je fokusirati se na posao i zadatak pred vama ako se brinete o zadacima koje morate obaviti, kućnim psolovima. Ili ste možda prekinuli razgovor koji ste imali juče, a vi ga stalno ponavljate. Misli koje nemaju veze sa poslom su snažan ometač.
Jedan od načina da zadržite zujanje misli je da ih zapišete. Napravite popis poslova, kućnih obaveza ili drugih zadataka koje planirate da dovršite kasnije. Oslobodite se frustracija zbog neprijatnog sukoba i zapišite ih u dnevnik. Nakon što su te misli na papiru, možda će vas pustiti na miru neko vrijeme.
Krivac: stres
Kada se osjećate kao da imate previše posla, teško je usredotočiti se na pojedinačne zadatke. Da bi stvari bile još gore, stres ostavlja posljedice na zdravlje. Mogu da vas bole ramena, glava, da imate problem sa srcem a sve to je veći problem od koncentracije. Naučite tehnike smanjenja stresa - kao što je meditacija. To vam može pomoći u obuzdavanju stresnih misli, tako da one ne zahtijevaju toliko pažnje. U jednoj studiji, istraživači su otkrili da su ljudi koji su prošli kurseve meditacije poboljšali sposobnost fokusiranja. Ako u vašem mjestu nema takvih kurseva, ima ih na internetu.
Krivac: Umor
Umor može da oteža koncentraciju, čak i kada imate malo smetnji. Studije sugerišu da premalo sna može da iscrpi vašu pažnju i kratkotrajno pamćenje.
Većini odraslih je potrebno 7-9 sati sna po noći. Umjesto gledanja televizije, spavanje je prioritet. To će vam pomoći da učinite više tokom vremena u kom ste budni. Takođe, obratite pažnju u koje doba dana vam se najviše spava. To će vam pomoći da planirate zadatke po ozbiljnosti i prioritetima.
Krivac: glad
Mozak ne može da radi bez goriva, pa je preskakanje obroka, posebno doručka, vrhunski ubica koncentracije.
Uvijek doručkujte. Jedite grickalice s visokim sadržajem bjelančevina (sir, orašasti plodovi). Preskočite jednostavne ugljene hidrate (slatkiše, bijela tjestenina). Odaberite složene kao što su integralne žitarice...
Krivac: depresija
Većina ljudi smatra tugu znakom depresije. Međutim, Nacionalni institut za mentalno zdravlje kaže da je poteškoća u koncentraciji jedan od najčešćih simptoma. Ako imate problema s fokusiranjem, a takođe se osjećate prazno, beznadno ili ravnodušno, možda doživljavate depresiju. Ako mislite da ste depresivni, prvi korak je da razgovarate s ljekarom. Depresija je izlječiva.
Krivac: Ljekovi
Nažalost, neki lijekovi koji se koriste za liječenje depresije mogu da ometaju koncentraciju. Isto važi i za mnoge druge. Razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste provjerili utiče li lijek ili dodatak koji uzimate na koncentraciju. Ako sumnjate na to, razgovarajte sa ljekarom o prilagođavanju doze ili prelasku na drugu vrstu ljekova. Nemojte prestati da uzimate lijek ako vam to ne odobri ljekar.
Krivac: ADHD
Poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD) nije samo problem koji pogađa djecu. Više od polovine djece s ADHD-om i dalje doživljava simptome i kad odrastu. Klasični znakovi su kratak raspon pažnje i poteškoće s fokusiranjem na zadatke. Ako imate neprekidne probleme s fokusiranjem, razgovarajte s ljekarom. Postoje načini za upravljanje tim stanjem, uključujući terapiju ponašanja i ljekove.
Bonus video:
