Česte promjene vremena i nagli skokovi i padovi u temperaturi utiču na zdravlje pojedinaca. "Mladi i zdravi ljudi najčešće neće osjetiti posljedice, ali u posebno rizičnoj grupi su mala djeca, stariji ljudi, kardiovaskularni i pulmološki bolesnici i meteoropati", objasnio je za 24.sata ljekar porodične medicine dr. Milan Mazalin.
"Kod visokih temperatura krvni sudovi se šire kako bismo se bolje znojili i na taj način omogućili termoregulaciji da nas rashlađuje, dok se kod naglih zahlađenja naglo stežu. To je naročito opasno kod ljudi koji imaju problema s pritiskom, jer se tada kardiovaskularni sistem dodatno oštećuje", objašnjava internista prim.dr. Jadranko Jelić ističući da simptomi uključuju nesvjesticu, vrtoglavicu, mučninu, umor i uopštenu slabost.
Rezultat mogu biti srčani i moždani udar čak i sa smrtnim ishodom. Stručnjaci kažu da se čovjek može pripremiti češćim boravkom u prirodi prije nego što nastupe promjene vremena, a potom i ponašanjem u skladu s vremenskim uslovima.
"To znači da se treba obući prikladno za aktuelnu temperaturu vazduha, a ukoliko ste u rizičnim grupama, tokom promjene treba izbjegavati izlazak na otvoreno od 10 do 17 sati", kaže prim. Jelić.
Dodaje i kako treba izbjegavati pretjerani fizički napor i aktivnosti svesti na minimum.
"Kod hroničnih bolesnika važno je redovno uzimati terapiju i malo pažljivije pratiti mjerljive parametre. To znači da možete češće izmjeriti pritisak, puls ili šećer kako bi ljekar procijenio treba li prilagoditi terapiju", ističe dr. Mazalin dodajući da nikako ne treba na svoju ruku mijenjati terapiju. Ljekari ističu i da je važno piti puno tečnosti, a korisno je i prilagoditi ishranu.
"To znači da je bolje jesti laganiju hranu bez previše masnoća i sa što manje soli, ali nikako bez nje. Znojenjem gubimo so pa je tako nadoknađujemo, ali ne treba pretjerivati. I naravno, alkohol bi trebalo potpuno izbaciti", preporučuje prim. Jelić.
Bonus video:
