Zašto ljudi ponekad ne mogu da prestanu da razmišljaju o stvarima koje ih obeshrabruju i zbog kojih se osjećaju loše? Prema nekim statistikama, čak 80 odsto naših misli je negativno. Jeste li se ikada sami zapitali zašto razmišljate negativno i koliko vremena provodite razmišljajući o bolnim situacijama, tužnim uspomenama i svemu onome zbog čega ste nezadovoljni svojim životom?
Nevjerovatno je da ljudi toliko tragaju za srećom, a mnogo češće se prisjećaju negativnih iskustava nego pozitivnih.
Zašto razmišljamo negativno?
Bilo kakvo negativno iskustvo uz sebe nosi niz neugodnih osjećaja i negativnih emocija kao što su tuga, ljutnja, depresija ili anksioznost. Treba naglasiti da i negativne emocije imaju svoju dobru stranu, odnosno funkciju koja je uglavnom zaštitna i služi nam za preživljavanje u određenim opasnim i neprijatim situacijama.
Evoluciono gledano, ljudi su preživjeli brojne životne opasnosti i prepreke zahvaljujući negativnim emocijama koje su bile okidač za reakciju „borbe ili bijega“ u ugrožavajućim situacijama.
Međutim, ljudi se često suprotstavljaju patnji tako što razmišljaju o njoj. Iz psihološke perspektive, to bi se moglo protumačiti na način da neprestano razmišljanje o onome što je prouzrokovalo bol pomaže osobi da shvati da je njen bol važan te da se nije dogodio bez razloga, piše krenizdravo.hr.
Drugim riječima, to je jedan način prihvatanja situacije u kojoj se osoba nalazi i rješavanje stvari bez guranja pod tepih. To je ujedno i želja da se osjećamo bolje. Ali, rezultat je ponekad takav da se osjećamo gore i trpimo više nego što zapravo treba. Zato je važno znati uočiti samoporažavajuća vjerovanja koja djeluju negativno i destruktivno.
Samoporažavajuća uvjerenja i negativne misli – razlika
Ljudski sistem vjerovanja sastoji od ličnih stavova, razmišljanja i vrijednosti. Naša uvjerenja su uvijek s nama što znači da oblikuju način na koji vidimo sebe i svijet oko sebe. Međutim, samoporažavajuća uvjerenja nas mogu predodrediti za nezadovoljstvo i neuspjeh.
Na primjer, ako vjerujete da je vaša lična vrijednost isključivo određena vašim postignućima, to znači da ćete se osjećati ispunjeno i srećno samo ako ste izvrsni u svojoj karijeri, ako ostvarujete zacrtane ciljeve i ako postižete željeni nivo priznanja od drugih.
Za razliku od samoporažavajućih uvjerenja, negativni obrasci razmišljanja nijesu uvijek s nama. Negativne misli se pojavljuju samo onda kada smo suočeni s određenim problemom, a u kognitivno-bihevioralnoj terapiji se nazivaju automatskim mislima koje se uglavnom javljaju tokom stresnih situacija.
Negativne misli mogu učvrstiti naša samoporažavajuća uvjerenja ako ne znamo da ih usmjerimo u pozitivnom smjeru. Osobe koje u svakom porazu doživljavaju negativne misli poput „Nikada neću uspjeti!“ ili „Nikad neću biti dovoljno dobar!“, vremenom mogu početi da okrivljuju sebe za sve loše što im se događa, čime će smanjiti samopoštovanje, razviti depresiju i panični poremećaj.
Zašto su negativne misli opasne?
Prema teorijama kognitivno-bihevioralne terapije, naše misli i vrijednosti određuju način na koji vidimo sebe i svijet oko sebe. Misli i uvjerenja utemeljena na pesimizmu mogu negativno uticati na emocije, ponašanje i mentalno zdravlje. Uz sve to, negativne misli mogu doprinijeti razvoju simptoma poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja.
Negativne misli zasnivaju se na pesimizmu, a pesimistični eksplanatorni stil je povezan s višestrukim opasnostima za mentalno zdravlje djece i odraslih. Jedna je od tih opasnosti je naučena bespomoćnost koja ima za posljedicu prestanak truda ili potpuno odustajanje, kao i vjerovanje pojedinca da se situacije ne mogu promijeniti, kako u jednom domenu, tako i u svim ostalim domenima na koje generalizuju svoj neuspjeh.
Takođe, vremenom naučenu bespomoćnost može zamijeniti depresivnost pa se upravo pesimistični eksplanatorni stil smatra prediktorom depresije.
Moć pozitivnog mišljenja
S druge strane, optimistični stil razmišljanja se pokazao zaštitnim faktorom u očuvanju mentalnog zdravlja, pogotovo u kriznim životnim situacijama jer su optimistični pojedinci skloni da doživljavaju stresore manje ugrožavajućima.
I sama definicija optimizma, kao očekivanje pojedinca da će mu se u životu dogoditi više dobrih nego loših stvari, objašnjava na koji je način optimizam zaštitni faktor. Osobe koje su optimistične i koje razmišljaju pozitivno ujedno su i zadovoljnije životom, a to znači da im je život pozitivniji, bogatiji i ispunjeniji bliskim prijateljima.
Kada razmišljamo negativno, preplavljuju nas neugodne emocije koje na različite načine mogu štetno da djeluju na naš organizam. Ako u svom životu podstičemo pozitivne emocije, njihovo pojavljivanje će poništiti djelovanje negativnih emocija i direktno uticati na naš organizam, uključujući i fizički i psihički sistem. Doživljavanje pozitivnih emocija podstiče izlučivanje neurotransmitera koji poboljšavaju raspoloženje i opšte fizičko stanje pojedinca.
Zašto je netko sklon negativnim mislima?
Ako negativne misli povežemo s pesimizmom, možemo jednostavnije uočiti uzrok negativnih misli. Prema istraživanjima s blizancima utvrđeno da se eksplanatorni stil, odnosno način na koji osoba objašnjava uzroke različitih događaja, djelimično nasljeđuje. Pritom se ističe velika važnost životnih autoriteta pri usvajanju eksplanatornog stila, među koje se uz roditelje ubrajaju i vaspitači u vrtiću, učitelji i druge bližnje osobe koje susrijećemo kroz život.
Stečene stilove je teško mijenjati same po sebi ukoliko se sistemski ne radi na njihovim promjenama. S obzirom na to da je jedan od temeljnih oblika učenja upravo učenje po modelu, roditelji, učitelji, vaspitači i drugi autoriteti predstavljaju jedan od glavnih izvora učenja eksplanatornog stila. Međutim, pokazalo se da se kognitivno-bihevioralnim tehnikama uspješno može usvojiti optimistični eksplanatorni stil te uticati na smanjenje učestalosti negativnih misli.
Kako prestati misliti negativno?
Naša lična uvjerenja se uče i razvijaju tokom vremena što znači da su kod odraslih osoba većinom stabilniai vrlo teško promjenjiva. Negativni misaoni obrasci mogu postati uobičajeni način razmišljanja koji se toliko ukorijeni u našem životu da toga često nismo niti svjesni. Međutim, postoje načini pomoću kojih se može prekinuti ciklus samoporažavajućih uvjerenja i negativnih misli, ali za to je potrebna vaša čvrsta želja za promjenom i angažman u radu na sebi.
Da biste se uzdigli iznad svojih samoporažavajućih uvjerenja i negativnih misli, treba da počnete daobraćate pažnju na situacije koje izazivaju njihovo pojavljivanje. Drugim riječima, trebali biste prvo da analizirate svoj pogled na svijet i način suočavanja s problemima.
Nakon što to shvatite, pokušajte da preuzmete kontrolu nad svojim mislima tako što ćete ih izazvati. Na primjer, ako smatrate da ste u svim situacijama uvijek gubitnik i da nikada nećete uspjeti, pokušajte da pronađete dokaze za to. Sigurno ćete moći da nađete barem nekoliko životnih situacija za koje možete potvrditi da ste stvarno uspjeli i ostvarili ono što ste htjeli, a to znači da imate dokaz da je vaša misao netačna i da ste ipak imali i mnogo uspjeha u životu. Kada ste svjesni svojih negativnih misli, onda možete da počnete da ih postupno mijenjate pozitivnijim i realnijim mislima. Tek kada znate da prepoznate negativnu misao, moći ćete i da analizirate koliko često ona nije točna, a potpuno blokira vaš napredak.
Umjesto da u nekom životnom porazu pretpostavite da ste najgora osoba na svijetu koja nikada neće uspjeti, pokušajte da razmišljate u smjeru da je u redu ako ste razočarani jer nijeste postigli određeni cilj, ali to je prilika za učenje iz sopstvenih grešaka i napredak.
Bonus video:
